DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Po Jablonku (Vestnik 1929) može se sirov badanov korijen sačuvati u velikim hrpama dva do tri mjeseca, a da mu se ne smanji sadržaj treslovine, ako se hrpe pokriju smrčevim granama. Ako korjen badana premrzne izgubi i uz najopreznije sušenje do 50% sadržaja treslovine. Istodobno korijen jako pocrveni (13). Zbog velikih poteškoća sabiranja badanovog korijenja na udaljenim prostranim besputnim površinama prebačeno je sada glavno težište na badanov list pogotovo nakon uspjeha Pahomova. Da lišće izraste potrebno je svakako dva i po mjeseca. Zato se lišće mora sabirati ljeti, nipošto u jeseni, da bi biljke do zime imale već novo lišće, koje im je potrebno, da dobro prezime (1). Lišće se može sušiti a i konzervirati ansiliranjem. Ono je mesnato, sukulentno te sadrži mnogo vode. Iz toga razloga se lišće teško suši. Najbolje se suši izrezano. Trajanje sušenja snizi se u tom slučaju na 5—8 dana. Eksperimentalno je dokazano, da sušenje u usitnjenom stanju ne snižava procenat treslovine. Isto se tako ne snižava sadržaj treslovine pri sušenju lišća na suncu a ni pri povišenoj temperaturi, tako da se i povišena temperatura može upotrebi « 15—20 sati. Ansiliranjem se lišće konzervira u silosima. Mora se spriješiti i najmanji pristup zraka u silos. Za jedno mjesec dana izaziva i najmanje prodiranje zraka u silos plijesan i gnjiloću, tako da za vrijeme od 4—5 mjeseci može cijela zaliha biti uništena. Prvih pet dana sadrži lišće svoju prvobitnu boju, a onda tokom druga dva dana mijenja boju, dok ne postane zelenkastožuto. Tu nijansu zadrži onda lišće do kraja. Veće količine lišća konzerviraju se u buradima. Pošto se sadržaj treslovine ne mijenja ni za 255 dana, moglo bi se od sušenja lišća odustati, jer se lišće vrlo teško suši. Silaža nije važna samo kao sredstvo konzerviranja lišća do daljnje prerade nego i za proizvodnju hidrohinona. Badanovo lišće može se već četvrte godine poslije sjetve sa uspjehom iskorišćavati, a ako je kultura osnovana vegetativnim putem korjenjacima, onda već i treće godine. Ispočetka dobiva se po 1 ha oko 10 t sirovog Usta, odnosno 0,5 t treslovine i 60 kg hidrohinona, a poslije se prinos (urod) podvostruči. Prve tri odnosno prve dvije godine ne daje badan dakako nikakvog prinosa, jer je tada još u razvitku. Ako se badanovo lišće trga iz godine u godinu, iscrpe se biljke u velikoj mjeri, pa da se to spriječi, daje se badanu nakon svake četvrte godine jednogodišnji odmor, kada biljke miruju i skupljaju odmarajući se nove snage. Kemijski sastav i prerada badana U svojoj postojbini sadrži badan u svim svojim dijelovima prilično mnogo treslovina. Treslovinama je najbogatiji podanak, jer sadrži oko 25°/o treslovina. Lišće sadrži samo 17% treslovine. U Sibiriji upotrebljava se korijen badana obično zajedno sa vrbovom korom za štavljenje potplatnih koža. Smetkin je već ranije ukazao na važnost ove sirovine i naprednosti, koje bi one pružila taninskoj industriji. Sadržaj treslovina u korijenju i u lišću se veoma mijenja. Smetkin i Jakimov (13) dali su slijedeće prosječne vrijednosti za sastav badanovog korijena: 94 |