DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Starost sjemena 1 mjesec 5 mjeseci 11 mjeseci 6. dana proklijalo je zrnaca 0 , 0 53 7. dana „ „ „ 0 0 21 8. dana „ „ „ 51 57 14 9. dana „ „ „ 19 41 5 10. dana „ „ „ 21 2 0 11. dana „ „ „ 6 0 0 12. dana „ „ „ 1 0 0 Svega 98 100 "93 Težina u Češkoj ubranog sjemena iznosila je 0,1898 g za 1000 sjemenaka, tako da 1 kg sjemenja ima 5,370.000 sjemenaka (2). Iz rezultata izvedenih pokusa sa uzgojem badana na poljoprivrednim zemljištima izveo je ing. Polansky zaključak, da se badan obzirom na mogućnosti njegove mogostrane tehničke upotrebe može smatrati kao korisna biljka budućnosti. Ali je rezimirajući stečena iskustva ujedno naglasio, da dotadanji pokusi ne daju još nikakvih konačnih rezultata, po kojima bi se moglo ocijeniti, do kojih će se granica ova biljka moći gospodarski iskoristiti. Zato treba površine za uzgoj badana na poljoprivrednim zemljištima proširiti, a pokuse produbiti, da bi se ispitalo, da li bi se za tri nova pitanja, koja treba smatrati osnovnim za racionalni uzgoj badana, moglo naći rješenje. Ta su tri pitanja ova: 1. Izbor odgovarajućih rasa t. j . a) izbor biljaka sa najbujnijim rastom b) izbor biljaka sa što većim sadržajem treslovina. Uzgoj takve rase bi se mogao praktički ostvariti vještačkim oplođivanjem u vezi sa daljnjom selekcijom. 2. Ustanovljenje najpovoljnijeg vremena berbe t. j . ustanovljenje vremena, kada je badanovo lišće najbogatije treslovinama. 3. Ustanovljenje načina iskorišćavanja t. j . koja se količina lišća može biljci odjedamput oduzeti, koliko se puta u godini može lišće trgati i napokon, kako treba postupati sa dobivenim lišćem. Dvogodišnji pokusi, da se badan uvede u sjeverno njemačke šume nisu doveli do željenog uspjeha. Bast badana na tamošnjim pjeskovitim i ilovastim tlima bez neke naročite njege bio je osrednji, a i sadržaj treslovine (15%) bio je srazmjerno nizak. Šta više pokusi su nakon dvije godine obustavljeni. Kožarska industrija proglasila je uzgoj badana konkurencijom hrastovoj kori iz šuma guljača. Međutim nisu Nijemci mogli preći preko rezultata pokusa provedenih u SSSR i u Češkoj a naročito ne preko uspjeha Pahomova, koji je, kako je već istaknuto, na poljoprivrednim plantažama sadržaj treslovine u lišću badana podigao na 25% i postigao dvije žetve badanovog lišća. Bazirajući na podacima Hegija, da se badan u bavarskim šumama nalazi podivljao, polagali su Nijemci veće nade u uzgoj badana u gorskim šumama u južnoj Njemačkoj. Liese je uoči rata ističući potrebe Njemačke na tehničkom drvetu predlagao, da se po mogućnosti sve šumske površine upotrebe za uzgoj vrednijeg drveta. pa da se i šume guljače pretvore u visoke hrastove šume, koje daju 89 |