DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Razvoj daljnjih pokusa u Češkoj iznijećemo uglavom po izlaganjima samog Polanskog. Da bi se pitanje uzgoja badana točnije proučilo, povećani su i prošireni prvobitni pokusi. U tu svrhu osnovana je u Bilovice u rasadniku državnog pokusnog zavoda za uzgoj šuma matična kultura i to u prirodi i u stakleniku. Matična kultura u prirodi određena je za dobivanje vlastitog sjemena, dok je uglavnom za sjetvu sjemena određen staklenik, gdje se potrebna količina vlage zemlje i zraka mogu lakše regulisati. Pokusi su prije svega pokazali, da biljke kupljene od vrtlara ne valjaju za uzgoj na neobrađenom tlu, jer brzo degeneriraju i polako posve pogibaju. Uzroci degeneracije leže po svoj prilici u tome, što su kupljene biljke većim dijelom uzgojene vegetativnim putem, tako da tokom vremena zastarče, oslabe i izgube svoju životnu sposobnost. Kupljene biljke dolaze nadalje iz vrtlarski dobro uređene zemlje u neobrađeno tlo, te se nepovoljnijim novim prilikama ne mogu prilagoditi. Analogno ruskim iskustvima pokazalo se je i na češkim pokusnim plohama, da trava i u manjim količinama zagušuje badan i to mnogo više ondje, gdje biljke moraju da podnesu jaču zasjenu. Ako je badan zavladao površinom tla prije korova ne trpi više nikakve štete od korova. Mahovina prija badanu, češće mu i koristi. I kisela tla utječu štetno na rast badana. U Svinošicama je na kiselim tlima biljka badana potpuno zakržljala. Lišće se je i po veličini i po količini smanjilo upola, nego što je bilo za vrijeme sadnje. Najbolji rast pokazao je badan na staništima sa velikim kamenjem. Međutim su biljke u Svinošicama nasuprot iskustava iz SSSR bile bujnije, ako nisu rasle u zasjeni. Svi su dotadašnji pokusi bili izvedeni u šumskim sastojinama. God. 1933. zasnovao je ing. Polanskv daljnje pokuse da bi ispitao mogućnost agrotehničkog uzgoja badana na plantažama. Pokazalo se naime u svim dotadašnjim pokusima, da badanu izvanredno pogoduje svaka vanjska obrada tla. Rezultati tih pokusa bili su iznad svakog očekivanja, iako je godina 1934. bila jako sušna. Biljke, koje su za vrijeme sadnje imale 3—4 lista duga oko 5 cm, razvile su se bujno u 2—3 džbuna sa 15—30 listova dugih do 20 cm. Povoljno djelovanje okopavanja vidjelo se je na biljkama svih provedenih pokusa. Jesenja sadnja pokazala je bolji i brži rast i veću otpornost, ali su se razlike tokom vegetacionog perioda intenzivnijom obradom tla izjednačile. Podanak se je na agrikulturnom zemljištu razvio u mnogobrojno korijenje, dok je glavni korijen ostao dosta nerazvijen. Biljke uzgojene iz sjemena bile su mnogo bujnije i jače i nisu bile u tolikoj mjeri sklone degeneraciji kao one uzgojene vegetativnim putem (2). Ing. Polansky ispitivao je i kvalitetu badanovog sjemena, te je pokusima ustanovio, da je klijavost badanovog sjemena ne samo velika, nego da se i tok klijanja brzo odvija. Osim toga je našao ,đa je nakon sazrijevanja sjemena potrebno izvjesno vrijeme, da se sposobnost klijanja u punoj mjeri razvije, što se razabire iz niže skrižaljke: 88 |