DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 25 <-- 25 --> PDF |
d) Rast i unutarnji sastav badanovih biljaka zavisi u prvom redu od njihove provenijencije. Naročito je važna nadmorska visina. e) Badan se može bez ikakve štete za rast i razvoj biljaka saditi i u šumi pa i onda, ako su ove gusto sklopljene, jer dobro podnosi zasjenu (2). Pokusi su nastavljeni te je ujedno proučavano i djelovanje raznih klimatskih i vremenskih promjena. Odmah je prva godina, koja je bila veoma suha, dala važan podatak za uzgoj badana, jer su se bez obzira na veliku sušu sve biljke bile primile. Godina 1928. bila je jako kišovita, ali su kulture uz sve to veoma lijepo napredovale. God. 1929. pale su temperature, kad je snijeg već bio okopnio, do —15°C, ali kultura nije pretrpjela nikakve štete, samo je lišće bilo djelomično´ oštećeno. Isto to se je dogodilo i god. 1930., ali se je badan vrlo brzo oporavio. Dalje se je pokazalo, da badan najbolje uspjeva u sjevernim i zapadnim oblastima, dok u južnim i istočnim nisu sa uzgojem badana postignuti povoljni rezultati (1). U SSSR osnovano je više od dvadeset pokusnih stanica, koje ispitivaju mjere uzgoja i njege badana. Opsežnim naučnim ispitivanjem u SSSR-u uspjelo je postepeno, da se na agrikulturnim plantažama na oranicama podigne procenat treslovine i u lišću na 25% prema ranijih 17%, i da se berba vrši dvaput u jednoj godini. U tim radovima stekao je najviše zasluga Pahomov. U Češkoj je prve pokuse uzgoja badana proveo u proljeću god, 1929. ing. B. Polansky djelomice u rasadniku državnog pokusnog zavoda za uzgajanje šuma u šumskom predjelu Bilovice (kod Brna), a djelomice u gradskim šumama Brna u šumskom predjelu Svinošice na području šumarije Kufin. Za te prve pokuse upotrebljeno je sjeme koje je ing. Polansky uspio, iako u maloj količini, dobiti iz Lenjingrada. Manja količina biljaka nabavljena je u Borotinu (Moravska) u vrtlarskom zavodu. Prethodni rezultati stečenih iskustava objavljeni su god. 1931. Te je prethodne rezultate ing. Polansky ovako formulirao: a) Uz odgovarajuće deponiranje sadrži badanovo sjeme dovoljnu sposobnost klijanja tri godine. b) Za klijanje badanovog sjemena potrebna je i u nas odgovarajuća vlaga tla. U prirodi treba zato preferirati jesenju sjetvu. c) Za daljnji rast i napredovanje badanovih sadnica i mladih biljaka poželjna je vlaga zraka i tla. Kod slobodnog rasta t. j . na nekultiviranim staništima raste badan na grubo šljunkovitom tlu sa dovoljnom količinom plodnog humusa bujnije nego na isto takvim tlima ali sitnozrnate strukture. Badan podnosi sušu, pa i u velikoj mjeri, a da ne pogiba, ali tada zaostaje u rastu, a eventualno prestaje i posve rasti. d) U umjerenoj zasjeni raste badan bolje nego na sunčanim položajima, iako može bez naročite štete da podnese, da se nenadano izloži djelovanju sunca. Badan je dovoljno otporan proti svih naših niskih temperatura zraka. e) Obzirom na zahtjeve badana na vlagu a eventualno i na svijetlo mogu kao indikatori za pronalaženje odgovarajućih staništa u šumama poslužiti neke vrste mahovina i to: Hypnum Schreiben Wild., H. Crista sastrensis L., Hylocomium splendens Dill., H. triquetrum L., Polytrichum commune L., Funaria hygrometrica L., i Dytrichum pollitum Hpe (2). 87 |