DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Mjesto Bol pod Vidovom gorom (778 m) na južnoj strani otoka Brača. Gramzljivost zemljoposjednika, potaknuta visokom konjunkturom vina krajem XX. vijeka, iskrčila je na strminama, do 600 m nad Bolom, šumu do posljednjeg elementa. Iza propasti vinograda od filoksere, prije prvog svjetskog rata, propale su i sve vještačke terase bivših vinograda. Lišeno šume u svom neposrednom zaleđu, mjesto Bol je osjetilo svu težinu bijesnih bura. Velike zimske studeni i pretjerana paša sitne stoke priječile su prirodnu obnovu šume sjemenom. — Da se lijepom turističkom mjestu neprilika donekle ublaži, podignut je u vremenu 1930.—1938. g. pet kilometara dugačak a 150—300 m širok šumski zaštitni pojas, kojim se danas Bol ponosi. Pojas je živa, zelena kulisa u sivom kršu, zaštitnik voćnjaka i vinograda pred burom. Više faktora doprinijelo je, brzom osnovanju burobrana: aklimatizirano sjeme starih borovih stabala u mjestu koji već pola vijeka prkose burama, lokalni rasadnik, drvena korita za držanje sadnica, sadnja mačevima u zasjek, đubrenje zrelim stajskim gnojem i prašenje posađenih biljaka. Radilo se gotovo bez popunjavanja. Nemalu zaslugu za uspjeh stekao je tadanji rukovaoc terenskog rada i inicijator mnogih korisnih mjera, općinski lugar Ante Barhanović. Narod je razumijevao važnost pojasa i nasadi nisu nikada bili oštećeni od stoke. izjavi ing. M. Obradovića koji u tom radu ima 12-godišnje iskustvo. Ing. D. Bojić s velikim nepovjerenjem prišao je svojevremeno ovom načinu pošumljavanja, ali se uskoro uvjerio, da radu s mačevima ni u pogledu kvaliteta nema nikakva prigovora. Za prethodnu obradu zemlje ing. Obradovića ne zadovoljavaju krampovi, nego namjerava uvesti posebne sprave, nalik na dugačak svrdao, što će rad jako ubrzati. Ing. Tereščenko, od Uprave šumskog pojasa Beograda, od godine 1933. bavi se sadnjom biljaka u zasjek. Ispočetka provodio je sadnju pomoću kolaca i to kod Banske uprave u Nišu i kod Direkcije šuma u Aleksincu. I ta sadnja pokazala je dobre rezultate. Kasnije je uveo sadnju pomoću mača i kod Banske uprave u Skoplju. Na Kosmaju postoji 15-godišnja kultura crnog bora. posađena na taj način. Od svih sadilica te vrste Tereščenkov mač je najoriginalniji, jer držalica, odmah iznad lopatice, ima svinuto koljeno, o koje upire noga radnika kod pravljenja zasjeka. Ne upuštamo se ovdje u detalje, u uvjerenju da će taj prikaz dati sam ing. Tereščenko. Uprava šumskog pojasa u Beogradu radila je proljetos sa 20 takvih mačeva na pošumljavanju, sa vrlo dobrim uspjehom. Jednako ih je upotrebljavala kod presa 81 |