DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ing. V. Beltram (Beograd): RACIONALIZACIJA SADNJE U posljednje vrijeme kod nas se mnogo više pažnje pridaje neposrednoj sjetvi na terenu. Ukoliko se bude sjetva ispravno primjenjivala, ona će steći i upotrebu kakvu zaslužuje. Pošumljavanje se danas provodi, u glavnom, sadnjom biljaka na stari, poznati, skoro klasični način kopanja rupa pomoću krampova i ručnom sadnjom. Ima, međutim, jednostavnih sprava, koje se drugdje davno s uspjehom upotrebljavaju, ali su u našoj praksi skoro nepoznate: 1. Ručna sadilica analogne je klinu za presađivanje u povrtlarstvu, a podesna je za laka nezakorovljena šumska tla. 2. Mač Koljosova preporuča Gladiševskij za podizanje poljozaštitnih šumskih pojasa. U Sovjetskom Savezu primijenjuje se mnogo decenija. Primjena sličnih sadilica dosta je raširena i u Njemačkoj, gdje će skoro slaviti stogodišnjicu upotrebe. Ipak nije još ni tamo našla svuda priznanje, jer ima protivnika ovom »neprirodnom« načinu sadenja, kao da bi sadnja biljaka na neki drugi način bila prirodnija. Dengler u svom najnovijem djelu o gajenju šuma iz 1944. g. »Der Waldbau auf ökologischer Grundlage « fotografijama dokazuje, da u sistemu korjenja borova, posađenih mačem u zasjek, nema nikakve razlike od korjenja obične sadnje, l o uostalom dokazuju i stogodišnje borove šume, podignute ovim načinom.*´" 3. Sadilicu za najteže, zbijeno i krševito tlo s najboljim rezultatom primjenjivali smo kroz više godina na otoku Braču na teškim, plitkim terenima, južne ekspozicije, nagiba 30—40°, gdje su vladale žege i ledene bure. U godinama 19310.—1938. podignut je 5 km dugačak i 150—300 m širok zaštitni pojas nad mjestom Bolom na Braču pomoću ovih sadilica. Sadnja u zasjek primijenjena je kod alpskog bora, jedne od najosjetljivijih vrsta obzirom na presadnju, i to na njegovoj gornjoj vegetacijskoj granici. Trošak sadnje iznosio je tek 20—30% od troška običnog načina sadnje. Tu je uključen i trošak jednog prašenja sadnica u kasno proljeće i đubrenja sadnica stajskim đubretom. (1 m3 đubreta bio je dovoljan za cea 10.000 sadnica kod đubrenja na žilje.) Način pošumljavanja u zasjek traži također znanja i mnogo pažnje kod rada ali je mnogo ugodniji, lakši, brži, sigurniji i jeftiniji. On je nalik na pikiranje kod »školovanja« sadnica u rasadniku. Ü stručnoj literaturi u posljednje vrijeme vidimo da propagiraju t? vrste sadilica Češkoslovačka, Poljska i Kanada.*** Kod pošumljavanja krša u Crnoj Gori za sadnju biljaka danas upotrebljavaju isključiv o mačeve. Kod Titograda prethodno obrađuju teren za pošumljavanje ručno ili traktorom (na Ćemovskom polju). Sada raspolažu sa svega 40 mačeva. Dnevni efekat rada jednog mača u obrađenom terenu iznosi do 1000 zasađenih sadnica, prema "" Ovakve mačeve upotrebljava Josip Štuki od Gozdne uprave u Slov. Bistrici već 20 godina. Vidi »Gozdarski vestnik« br. 4 — 1948 »Sajenje s sađilnimi meci porneni racionalizacijo pogozdovanja«. *** Još prije g. 1930. upotrebljavao je slične sadilice kod pošumljavanja krša u Crnoj Gori ing. I?urlakov. Ovakvim radom nastavio je tamo ing. Munih, koji mi ;e stvar prikazao kao dobru, pa sam je prihvatio od njega i uveo na otoku Braču, 79 j |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 18 <-- 18 --> PDF |
SADILICE ZA 1—2-GODISNJE BILJKE SA RAZVIJENIM GLAVNIM KORIJENOM (TRI OSNOVNA TIPA SACLILICA) I. Ručna sadilica za 2. Mae Koljosova za luka lak teren (sipka tla) i srednje teška tla 3. Sadilica za najteže zbijene terene i krš 1 — hvatište desnice 2 — hvutiste ljevice Sadnja u zasjek 1 .<«|.,!..-.>»&>... ^.>4*....$ ^fli ša^mv^l´n ,f^-v´ Kod sadnje okopana biljka ponovo se opraši u proljeće. Nema više tradicionalnog oblaganja krupnim kamenjem, koje biljku više suši nego štiti od suše, Po potrebi se zaštićuje većini kamenom od strane bure. Drveno koritoza držanje biljaka od vađenja do sadnje u rasadniku. 80 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Mjesto Bol pod Vidovom gorom (778 m) na južnoj strani otoka Brača. Gramzljivost zemljoposjednika, potaknuta visokom konjunkturom vina krajem XX. vijeka, iskrčila je na strminama, do 600 m nad Bolom, šumu do posljednjeg elementa. Iza propasti vinograda od filoksere, prije prvog svjetskog rata, propale su i sve vještačke terase bivših vinograda. Lišeno šume u svom neposrednom zaleđu, mjesto Bol je osjetilo svu težinu bijesnih bura. Velike zimske studeni i pretjerana paša sitne stoke priječile su prirodnu obnovu šume sjemenom. — Da se lijepom turističkom mjestu neprilika donekle ublaži, podignut je u vremenu 1930.—1938. g. pet kilometara dugačak a 150—300 m širok šumski zaštitni pojas, kojim se danas Bol ponosi. Pojas je živa, zelena kulisa u sivom kršu, zaštitnik voćnjaka i vinograda pred burom. Više faktora doprinijelo je, brzom osnovanju burobrana: aklimatizirano sjeme starih borovih stabala u mjestu koji već pola vijeka prkose burama, lokalni rasadnik, drvena korita za držanje sadnica, sadnja mačevima u zasjek, đubrenje zrelim stajskim gnojem i prašenje posađenih biljaka. Radilo se gotovo bez popunjavanja. Nemalu zaslugu za uspjeh stekao je tadanji rukovaoc terenskog rada i inicijator mnogih korisnih mjera, općinski lugar Ante Barhanović. Narod je razumijevao važnost pojasa i nasadi nisu nikada bili oštećeni od stoke. izjavi ing. M. Obradovića koji u tom radu ima 12-godišnje iskustvo. Ing. D. Bojić s velikim nepovjerenjem prišao je svojevremeno ovom načinu pošumljavanja, ali se uskoro uvjerio, da radu s mačevima ni u pogledu kvaliteta nema nikakva prigovora. Za prethodnu obradu zemlje ing. Obradovića ne zadovoljavaju krampovi, nego namjerava uvesti posebne sprave, nalik na dugačak svrdao, što će rad jako ubrzati. Ing. Tereščenko, od Uprave šumskog pojasa Beograda, od godine 1933. bavi se sadnjom biljaka u zasjek. Ispočetka provodio je sadnju pomoću kolaca i to kod Banske uprave u Nišu i kod Direkcije šuma u Aleksincu. I ta sadnja pokazala je dobre rezultate. Kasnije je uveo sadnju pomoću mača i kod Banske uprave u Skoplju. Na Kosmaju postoji 15-godišnja kultura crnog bora. posađena na taj način. Od svih sadilica te vrste Tereščenkov mač je najoriginalniji, jer držalica, odmah iznad lopatice, ima svinuto koljeno, o koje upire noga radnika kod pravljenja zasjeka. Ne upuštamo se ovdje u detalje, u uvjerenju da će taj prikaz dati sam ing. Tereščenko. Uprava šumskog pojasa u Beogradu radila je proljetos sa 20 takvih mačeva na pošumljavanju, sa vrlo dobrim uspjehom. Jednako ih je upotrebljavala kod presa 81 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 20 <-- 20 --> PDF |
đivanja (pikiranja) biljaka u rasadniku. U buduće uprava namjerava raditi na pošumljavanju isključivo s mačevima, kojih će trebati oko 100 komada. Radni efekt sadnje u zasjek prema običnom načinu sadnje povećava se za 200 do 300%. Radnici su mačevima vrlo zadovoljni, jer je rad lakši i ugodniji a uspjeh primanja sadnica bolji nego kod sadnje u kopane jame. Mačevi su dakle opravdali svoju primjenu širom čitave države, na malim površinama i na velikim područjima. Mačevi, naravno, još nisu sve što je potrebno za puni uspjeh sadnje! Oni samo podižu efektivnost rada. Za općenitu primjenu sadnje u zasjek (bar tamo gdje je izvediva!) bit će još teške muke, ne zato što bi to bilo složeno, nego jedino iz razloga što je — za nas novo! Tako je to i u ostalim zemljama. Ministarstvo šumarstva NR Slovenije nabavilo i podijelilo je 1947. g. svojim šumskim upravama 200 ovakvih mačeva, zajedno sa štampanim uputstvima za upotrebu (sa skicama). I kraj toga našli smo kod jedne šumske uprave na terenu hrastiće posađene, na stari način, dok su mačevi rđali nedaleko u magazinu uprave. Otpor prema promjenama i svemu novom! Uočiti treba, da je trapljenje biljaka pri presadnji u toplijoj klimi, na primorskom kršu, izloženom čestim vjetrovima, teško zlo. Neprilika se može izbjeći osnivanjem lokalnih biljevišta (rasadnika), pri čemu otpada i daleki transport sadnica. Primjenom trapljenja sadnica biva zapravo dva puta presađena. Držanjem sadnica u loncima ispiramo biljne žilice, dok se u blatnom mutljagu žilje sljepljuje. Zato u poslednje vrijeme za držanje biljaka prije sadnje preporučaju korita (Dengler), koja su i na Braču redovito upotrebljavana umjesto tradicionalnih lonaca. U jeku velikih radova na pošumljavanju, koji će se iz godine u godinu povećavati, treba tražiti brže a bar tako dobre načine rada. Operativni plan pošumljavanja s jedne strane a oskudica radne snage s druge strane prisilit će nas konačno na to danas-sutra. Literatura: Dengler : Waldbau auf oekologischer Grundlage, 1944. Gladiševski j : Poljezaščitnije Ijesnije poflosi, Moskva 1945. Be l tram : Pogozdovanje Krasa ni problem, Gozdarski vestnik 1—3/1946. Be l tra m : Šumarsko pitanje Krša jadranskih obala i otočja, Sum. list 10—11/46. ...........1.. ....... ... .............. ......... ........ ........... .............. ... ....... ........ ...... (no ......) — ... ........ — . .... ........, ....... ............. .. ........ ..... ....... . .......... ............. ........... THE RATIONALISATION OF THE PLANTATION For the rationalisation of foresting the author proposis apparatus for plantation of plants into the incisions — Koloshow´s sabre — and similar, which the author self and several yugoslav foresters in the practice yet usefull used. 82 |