DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Ing. V. Beltram (Beograd):


RACIONALIZACIJA SADNJE


U posljednje vrijeme kod nas se mnogo više pažnje pridaje neposrednoj
sjetvi na terenu. Ukoliko se bude sjetva ispravno primjenjivala,
ona će steći i upotrebu kakvu zaslužuje.


Pošumljavanje se danas provodi, u glavnom, sadnjom biljaka na stari,
poznati, skoro klasični način kopanja rupa pomoću krampova i ručnom
sadnjom. Ima, međutim, jednostavnih sprava, koje se drugdje davno s uspjehom
upotrebljavaju, ali su u našoj praksi skoro nepoznate:


1. Ručna sadilica analogne je klinu za presađivanje u povrtlarstvu,
a podesna je za laka nezakorovljena šumska tla.
2. Mač Koljosova preporuča Gladiševskij za podizanje poljozaštitnih
šumskih pojasa. U Sovjetskom Savezu primijenjuje se mnogo decenija.
Primjena sličnih sadilica dosta je raširena i u Njemačkoj, gdje će skoro
slaviti stogodišnjicu upotrebe. Ipak nije još ni tamo našla svuda priznanje,
jer ima protivnika ovom »neprirodnom« načinu sadenja, kao da bi sadnja
biljaka na neki drugi način bila prirodnija. Dengler u svom najnovijem
djelu o gajenju šuma iz 1944. g. »Der Waldbau auf ökologischer Grundlage
« fotografijama dokazuje, da u sistemu korjenja borova, posađenih
mačem u zasjek, nema nikakve razlike od korjenja obične sadnje, l o
uostalom dokazuju i stogodišnje borove šume, podignute ovim načinom.*´"
3. Sadilicu za najteže, zbijeno i krševito tlo s najboljim rezultatom
primjenjivali smo kroz više godina na otoku Braču na teškim, plitkim
terenima, južne ekspozicije, nagiba 30—40°, gdje su vladale žege i ledene
bure. U godinama 19310.—1938. podignut je 5 km dugačak i 150—300 m
širok zaštitni pojas nad mjestom Bolom na Braču pomoću ovih sadilica.
Sadnja u zasjek primijenjena je kod alpskog bora, jedne od najosjetljivijih
vrsta obzirom na presadnju, i to na njegovoj gornjoj vegetacijskoj granici.
Trošak sadnje iznosio je tek 20—30% od troška običnog načina sadnje.
Tu je uključen i trošak jednog prašenja sadnica u kasno proljeće i đubrenja
sadnica stajskim đubretom. (1 m3 đubreta bio je dovoljan za cea
10.000 sadnica
kod đubrenja na žilje.)
Način pošumljavanja u zasjek traži također znanja i mnogo pažnje
kod rada ali je mnogo ugodniji, lakši, brži, sigurniji i jeftiniji. On je nalik
na pikiranje kod »školovanja« sadnica u rasadniku. Ü stručnoj literaturi
u posljednje vrijeme vidimo da propagiraju t? vrste sadilica Češkoslovačka,
Poljska i Kanada.***


Kod pošumljavanja krša u Crnoj Gori za sadnju biljaka danas upotrebljavaju
isključiv o mačeve. Kod Titograda prethodno obrađuju teren za pošumljavanje
ručno ili traktorom (na Ćemovskom polju). Sada raspolažu sa svega 40 mačeva. Dnevni
efekat rada jednog mača u obrađenom terenu iznosi do 1000 zasađenih sadnica, prema


"" Ovakve mačeve upotrebljava Josip Štuki od Gozdne uprave u Slov. Bistrici
već 20 godina. Vidi »Gozdarski vestnik« br. 4 — 1948 »Sajenje s sađilnimi meci porneni
racionalizacijo pogozdovanja«.


*** Još prije g. 1930. upotrebljavao je slične sadilice kod pošumljavanja krša
u Crnoj Gori ing. I?urlakov. Ovakvim radom nastavio je tamo ing. Munih, koji mi ;e stvar prikazao kao dobru, pa sam je prihvatio od njega i uveo na otoku Braču,


79 j




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 18     <-- 18 -->        PDF

SADILICE ZA 1—2-GODISNJE BILJKE SA RAZVIJENIM GLAVNIM
KORIJENOM (TRI OSNOVNA TIPA SACLILICA)


I. Ručna sadilica za 2. Mae Koljosova za luka
lak teren (sipka tla) i srednje teška tla
3. Sadilica za najteže
zbijene terene
i krš
1 — hvatište desnice
2 — hvutiste ljevice Sadnja u zasjek


1


.<«|.,!..-.>»&>...


^.>4*....$


^fli ša^mv^l´n


,f^-v´


Kod sadnje okopana biljka ponovo se opraši u proljeće. Nema više tradicionalnog
oblaganja krupnim kamenjem, koje biljku više suši nego štiti od suše, Po potrebi se
zaštićuje većini kamenom od strane bure.


Drveno koritoza držanje biljaka od vađenja
do sadnje u rasadniku.


80




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Mjesto Bol pod Vidovom gorom (778 m) na južnoj strani otoka Brača.


Gramzljivost zemljoposjednika, potaknuta visokom konjunkturom vina krajem


XX. vijeka, iskrčila je na strminama, do 600 m nad Bolom, šumu do posljednjeg
elementa. Iza propasti vinograda od filoksere, prije prvog svjetskog rata, propale su
i sve vještačke terase bivših vinograda. Lišeno šume u svom neposrednom zaleđu,
mjesto Bol je osjetilo svu težinu bijesnih bura. Velike zimske studeni i pretjerana
paša sitne stoke priječile su prirodnu obnovu šume sjemenom. — Da se lijepom
turističkom mjestu neprilika donekle ublaži, podignut je u vremenu 1930.—1938. g.
pet kilometara dugačak a 150—300 m širok šumski zaštitni pojas, kojim se danas
Bol ponosi. Pojas je živa, zelena kulisa u sivom kršu, zaštitnik voćnjaka i vinograda
pred burom. Više faktora doprinijelo je, brzom osnovanju burobrana: aklimatizirano
sjeme starih borovih stabala u mjestu koji već pola vijeka prkose burama, lokalni
rasadnik, drvena korita za držanje sadnica, sadnja mačevima u zasjek, đubrenje
zrelim stajskim gnojem i prašenje posađenih biljaka. Radilo se gotovo bez popunjavanja.
Nemalu zaslugu za uspjeh stekao je tadanji rukovaoc terenskog rada i inicijator
mnogih korisnih mjera, općinski lugar Ante Barhanović. Narod je razumijevao
važnost pojasa i nasadi nisu nikada bili oštećeni od stoke.
izjavi ing. M. Obradovića koji u tom radu ima 12-godišnje iskustvo. Ing. D. Bojić
s velikim nepovjerenjem prišao je svojevremeno ovom načinu pošumljavanja, ali se
uskoro uvjerio, da radu s mačevima ni u pogledu kvaliteta nema nikakva prigovora.
Za prethodnu obradu zemlje ing. Obradovića ne zadovoljavaju krampovi, nego namjerava
uvesti posebne sprave, nalik na dugačak svrdao, što će rad jako ubrzati.


Ing. Tereščenko, od Uprave šumskog pojasa Beograda, od godine 1933. bavi se
sadnjom biljaka u zasjek. Ispočetka provodio je sadnju pomoću kolaca i to kod Banske
uprave u Nišu i kod Direkcije šuma u Aleksincu. I ta sadnja pokazala je dobre rezultate.
Kasnije je uveo sadnju pomoću mača i kod Banske uprave u Skoplju. Na Kosmaju
postoji 15-godišnja kultura crnog bora. posađena na taj način.


Od svih sadilica te vrste Tereščenkov mač je najoriginalniji, jer držalica, odmah
iznad lopatice, ima svinuto koljeno, o koje upire noga radnika kod pravljenja zasjeka.
Ne upuštamo se ovdje u detalje, u uvjerenju da će taj prikaz dati sam ing. Tereščenko.


Uprava šumskog pojasa u Beogradu radila je proljetos sa 20 takvih mačeva na
pošumljavanju, sa vrlo dobrim uspjehom. Jednako ih je upotrebljavala kod presa


81




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 20     <-- 20 -->        PDF

đivanja (pikiranja) biljaka u rasadniku. U buduće uprava namjerava raditi na pošumljavanju
isključivo s mačevima, kojih će trebati oko 100 komada. Radni efekt
sadnje u zasjek prema običnom načinu sadnje povećava se za 200 do 300%. Radnici
su mačevima vrlo zadovoljni, jer je rad lakši i ugodniji a uspjeh primanja sadnica
bolji nego kod sadnje u kopane jame.


Mačevi su dakle opravdali svoju primjenu širom čitave države, na malim površinama
i na velikim područjima. Mačevi, naravno, još nisu sve što je potrebno za puni
uspjeh sadnje! Oni samo podižu efektivnost rada. Za općenitu primjenu sadnje u
zasjek (bar tamo gdje je izvediva!) bit će još teške muke, ne zato što bi to bilo
složeno, nego jedino iz razloga što je — za nas novo! Tako je to i u ostalim zemljama.


Ministarstvo šumarstva NR Slovenije nabavilo i podijelilo je 1947. g.
svojim šumskim upravama 200 ovakvih mačeva, zajedno sa štampanim
uputstvima za upotrebu (sa skicama). I kraj toga našli smo kod jedne
šumske uprave na terenu hrastiće posađene, na stari način, dok su mačevi
rđali nedaleko u magazinu uprave. Otpor prema promjenama i svemu
novom!


Uočiti treba, da je trapljenje biljaka pri presadnji u toplijoj klimi,
na primorskom kršu, izloženom čestim vjetrovima, teško zlo. Neprilika
se može izbjeći osnivanjem lokalnih biljevišta (rasadnika), pri čemu otpada
i daleki transport sadnica. Primjenom trapljenja sadnica biva zapravo
dva puta presađena. Držanjem sadnica u loncima ispiramo biljne
žilice, dok se u blatnom mutljagu žilje sljepljuje. Zato u poslednje vrijeme
za držanje biljaka prije sadnje preporučaju korita (Dengler), koja su i
na Braču redovito upotrebljavana umjesto tradicionalnih lonaca.


U jeku velikih radova na pošumljavanju, koji će se iz godine u godinu
povećavati, treba tražiti brže a bar tako dobre načine rada. Operativni
plan pošumljavanja s jedne strane a oskudica radne snage s druge
strane prisilit će nas konačno na to danas-sutra.


Literatura:


Dengler : Waldbau auf oekologischer Grundlage, 1944.
Gladiševski j : Poljezaščitnije Ijesnije poflosi, Moskva 1945.
Be l tram : Pogozdovanje Krasa ni problem, Gozdarski vestnik 1—3/1946.
Be l tra m : Šumarsko pitanje Krša jadranskih obala i otočja, Sum. list 10—11/46.


...........1.. .......


... .............. ......... ........ ........... .............. ... .......
........ ...... (no ......) — ... ........ — . .... ........, ....... .............
.. ........ ..... ....... . .......... ............. ...........


THE RATIONALISATION OF THE PLANTATION


For the rationalisation of foresting the author proposis apparatus for plantation
of plants into the incisions — Koloshow´s sabre — and similar, which the author
self and several yugoslav foresters in the practice yet usefull used.


82