DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ing. V. Beltram (Beograd): RACIONALIZACIJA SADNJE U posljednje vrijeme kod nas se mnogo više pažnje pridaje neposrednoj sjetvi na terenu. Ukoliko se bude sjetva ispravno primjenjivala, ona će steći i upotrebu kakvu zaslužuje. Pošumljavanje se danas provodi, u glavnom, sadnjom biljaka na stari, poznati, skoro klasični način kopanja rupa pomoću krampova i ručnom sadnjom. Ima, međutim, jednostavnih sprava, koje se drugdje davno s uspjehom upotrebljavaju, ali su u našoj praksi skoro nepoznate: 1. Ručna sadilica analogne je klinu za presađivanje u povrtlarstvu, a podesna je za laka nezakorovljena šumska tla. 2. Mač Koljosova preporuča Gladiševskij za podizanje poljozaštitnih šumskih pojasa. U Sovjetskom Savezu primijenjuje se mnogo decenija. Primjena sličnih sadilica dosta je raširena i u Njemačkoj, gdje će skoro slaviti stogodišnjicu upotrebe. Ipak nije još ni tamo našla svuda priznanje, jer ima protivnika ovom »neprirodnom« načinu sadenja, kao da bi sadnja biljaka na neki drugi način bila prirodnija. Dengler u svom najnovijem djelu o gajenju šuma iz 1944. g. »Der Waldbau auf ökologischer Grundlage « fotografijama dokazuje, da u sistemu korjenja borova, posađenih mačem u zasjek, nema nikakve razlike od korjenja obične sadnje, l o uostalom dokazuju i stogodišnje borove šume, podignute ovim načinom.*´" 3. Sadilicu za najteže, zbijeno i krševito tlo s najboljim rezultatom primjenjivali smo kroz više godina na otoku Braču na teškim, plitkim terenima, južne ekspozicije, nagiba 30—40°, gdje su vladale žege i ledene bure. U godinama 19310.—1938. podignut je 5 km dugačak i 150—300 m širok zaštitni pojas nad mjestom Bolom na Braču pomoću ovih sadilica. Sadnja u zasjek primijenjena je kod alpskog bora, jedne od najosjetljivijih vrsta obzirom na presadnju, i to na njegovoj gornjoj vegetacijskoj granici. Trošak sadnje iznosio je tek 20—30% od troška običnog načina sadnje. Tu je uključen i trošak jednog prašenja sadnica u kasno proljeće i đubrenja sadnica stajskim đubretom. (1 m3 đubreta bio je dovoljan za cea 10.000 sadnica kod đubrenja na žilje.) Način pošumljavanja u zasjek traži također znanja i mnogo pažnje kod rada ali je mnogo ugodniji, lakši, brži, sigurniji i jeftiniji. On je nalik na pikiranje kod »školovanja« sadnica u rasadniku. Ü stručnoj literaturi u posljednje vrijeme vidimo da propagiraju t? vrste sadilica Češkoslovačka, Poljska i Kanada.*** Kod pošumljavanja krša u Crnoj Gori za sadnju biljaka danas upotrebljavaju isključiv o mačeve. Kod Titograda prethodno obrađuju teren za pošumljavanje ručno ili traktorom (na Ćemovskom polju). Sada raspolažu sa svega 40 mačeva. Dnevni efekat rada jednog mača u obrađenom terenu iznosi do 1000 zasađenih sadnica, prema "" Ovakve mačeve upotrebljava Josip Štuki od Gozdne uprave u Slov. Bistrici već 20 godina. Vidi »Gozdarski vestnik« br. 4 — 1948 »Sajenje s sađilnimi meci porneni racionalizacijo pogozdovanja«. *** Još prije g. 1930. upotrebljavao je slične sadilice kod pošumljavanja krša u Crnoj Gori ing. I?urlakov. Ovakvim radom nastavio je tamo ing. Munih, koji mi ;e stvar prikazao kao dobru, pa sam je prihvatio od njega i uveo na otoku Braču, 79 j |