DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Daleko složenije je proučavanje potreba za Industriju i distribuciju. Mislim da neće biti naročito teško doći do okvirnih brojaka tih potreba za one grane privrede, gdje imamo dosta dobre normative za utrošak drvnih sortimenaia, te gdje možemo približno ocijeniti perspektivu razvoja tih grana, a raspolažemo u prošle tri planske distribucije sa dobrim podatcima. Više proučavanja ćemo morati posvetiti svakako perspektivnom razvoju drvne industrije i industrije drvenjače, celuloza i papira, odnosno njihovim potrebama. Okvirnu sliku tih potreba ne može da si postavi bilo koja republika samostalno, te će ovdje biti potrebna inicijativa saveznih resora i Savezne planske komisije. Spomenute dvije grane u svom željenom razvoju su tijesno vezane sa perspektivnim razvojem šumarstva u cijeloj državi. U naličju ovo znači ,da šumarstvo mora orijentirati svoj perspektivni plan prema traženju tih grana, t. j. mora proizvesti sirovine za te dvije grane. Držim da ovo neće biti teško´ postići, jer možemo u dosta širokim granicama utjecati na omjer između četinjara i bukve s jedne strane, te na omjer između tvrdih iišćara i mekih lišćara s druge strane. Ako kod toga još dobro riješimo učešće odgovarajućih brzo rastućih vrsta drveća, tada možemo reći, da smo čvrsto uhvatili u svoje ruke kormilo šumske privrede. Na temelju takvih generalnih perspektivnih linija možemo određivati posebne zadatke pojedinim privrednim oblastima i privrednim područjima i pristupiti konačno uređenju na;´;ih šuma sa nedvojbenom sigurnošću da ne griješimo. Zaključak Prednja razmatranja treba shvatiti kao načelna razmatranja, a ne kao tehničko rješenje pojedinih problema šumarstva. Upravo zbog toga što nama nedostaje jasnih i određenih načelnih pogleda o> cilju šumske privrede, ne možemo odvojiti glavno od sporednog, cilj od tehničkih mjera, te se gubimo u nabrajanju mnoštva tehničkih pojedinosti. To su i pogreške mnogih naših rezolucija. Rad na uzdizanju šumske proizvodnje treba postaviti planski i sistematski: najprije odrediti generalne linije s određenim rokom izvršenja. Tek nakon toga se detaljnije razrađuju zadatci po republikama, privrednim oblastima i privrednim područjima u okviru tih generalnih linija, također sa rokom izvršenja. Istodobno se određuju i tehničke mjere za postizanje tih ciljeva, koje su u osnovnoj gospodarskoj jedinici potpuno detaljirane a prema njezinom zadatku. Ukoliko je opet i bilo prilično jasnih i načelnih pogleda, to je nedostajalo smjelosti njihovog iznošenja, t, j . od spoznaje učiniti energični korak ka izvršenju. Mi smo, općenito, historijski bili vezani sa zapadnom šumsko-tehničkom literaturom, koja u svojim načelnim gledanjima tretira šumsku privredu statički-izolirano, te nas i to koči u smjelijem prilaženju problemima. Šumsku privredu moramo promatrati dialektički i nerazdvojno povezano s ostalom privredom, t. j . kao privrednu cjelinu, kojom se rukovodi općedržavnim planovima. Svaki naš šumar zna sve te probleme, pa ipak, u našem privrednom rukovođenju šumarstvom, nismo se ni približno uzdigli na stepen da se uhvatimo u koštac i sa lakšim pro 77 |