DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 14 <-- 14 --> PDF |
3. Nizinske šume su se velikim dijelom pretvorile u čiste hrastove šume znatno smanjenog obrasta bez donje etaže krošanja. Produktivnost tla pada (prirast također), a gusjenice harače. S druge strane, brzo rastuće vrste drveća zauzele su vrlo skromne površine, bez obzira na svoj visoki prirast, koji na povoljnim staništima iznosi čak do 30 m3 po 1 ha godišnje. 4. Nemogućnost trajne opskrbe rudnika kvalitetnim rudnim drvetom. Po dosadašnjim ispitivanjima može se u rudnicima (u NR Hrvatskoj) najviše prosječno ići do 18% upotrebe bukovine. Ostalo moraju biti četinjari ili hrast, odnosno bagrem. A u tome je NR Hrvatska oskudna. Jedan takav perspektivni plan, koji bi smiono pristupio rješavanju samo nabrojanih neravnomjernosti, dao bi ogromne rezultate. U petogodišnjem planu dat je zadatak za uređivanje određene površine šuma. Upravo se vrše pripreme za otpočimanje radovima, koji će biti izvršeni u 1949. godini. Međutim donošenjem gospodarske osnove za neku jedinicu ili privredno područje, određuje se visina ophodnje, opće i posebne osnove sječa i ostale gospodarske mjere prema postavljenom cilju gospodarenja s tom jedinicom. Ako taj cilj nije postavljen prema unaprijed smišljenom perspektivnom planu, doći će uskoro opet do kolizije sa dnevnim potrebama opće privrede, te će mnogi dijelovi takvih uređajnih osnova ostati bez vrijednosti unatoč znatnih troškova i uloženog radnog vremena. Prema tome se nameće goruće pitanje rješavanja generalnih linija šumske privrede, a tek tada se treba pristupiti uređivanju šuma u okviru tih linija. Ovo se pitanje potencira stanjem lokalnih šuma, koje po površini iznose 50% svih šuma u NR Hrvatskoj, dok su po masi zastupane samo sa 23%. Ovdje će također na mno šuma bez perspektivnih generalnih linija, nije u stanju riješiti. Uređivanju šuma nije to ni zadatak, jer je ono samo oruđe planskih organa da se dođe do postavljenog cilja. Ono nije nosioc planiranja, t. j. privrednog rukovođenja šumarstvom. Utvrđivanje potreba Potrebe na drvnom materijalu mogu se podijeliti na lokalne potrebe i potrebe industrije i distribucije. Lokalne potrebe se moraju proučiti uz puno sudjelovanje lokalnih organa, naročito lokalnih planskih organa, uzimajući u razmatranje perspektivni razvoj one lokalne privrede, koja upotrebljava drvo ili kao osnovnu sirovinu ili kao pogonski materijal, te potrebe široke potrošnje. Ovdje postoje i razne mogućnosti zamjene drveta sa manje deficitnim materijalom pogotovo imajući u vidu opći napredak odgovarajućih grana naše privrede. Dobro bi bilo prethodno utvrditi metodologiju proučavanja lokalnih potreba. Svakako da te potrebe ne mogu biti milimetarskom točnošću utvrđene i da će se one mijenjati tokom vremena, ali te promjene neće biti nagle. Osim toga se učvršćuju sve više i lokalni planski organi koji će stalno proučavati te potrebe i planski djelovati koordinirano sa višim planskim organima u pravcu unapređenja šumarstva. 76 |