DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 14     <-- 14 -->        PDF

3. Nizinske šume su se velikim dijelom pretvorile u čiste hrastove
šume znatno smanjenog obrasta bez donje etaže krošanja. Produktivnost
tla pada (prirast također), a gusjenice harače. S druge strane, brzo rastuće
vrste drveća zauzele su vrlo skromne površine, bez obzira na svoj
visoki prirast, koji na povoljnim staništima iznosi čak do 30 m3 po 1 ha
godišnje.
4. Nemogućnost trajne opskrbe rudnika kvalitetnim rudnim drvetom.
Po dosadašnjim ispitivanjima može se u rudnicima (u NR Hrvatskoj) najviše
prosječno ići do 18% upotrebe bukovine. Ostalo moraju biti četinjari
ili hrast, odnosno bagrem. A u tome je NR Hrvatska oskudna.
Jedan takav perspektivni plan, koji bi smiono pristupio rješavanju
samo nabrojanih neravnomjernosti, dao bi ogromne rezultate.


U petogodišnjem planu dat je zadatak za uređivanje određene površine
šuma. Upravo se vrše pripreme za otpočimanje radovima, koji će
biti izvršeni u 1949. godini. Međutim donošenjem gospodarske osnove
za neku jedinicu ili privredno područje, određuje se visina ophodnje,
opće i posebne osnove sječa i ostale gospodarske mjere prema postavljenom
cilju gospodarenja s tom jedinicom. Ako taj cilj nije postavljen prema
unaprijed smišljenom perspektivnom planu, doći će uskoro opet do kolizije
sa dnevnim potrebama opće privrede, te će mnogi dijelovi takvih
uređajnih osnova ostati bez vrijednosti unatoč znatnih troškova i uloženog
radnog vremena. Prema tome se nameće goruće pitanje rješavanja generalnih
linija šumske privrede, a tek tada se treba pristupiti uređivanju
šuma u okviru tih linija. Ovo se pitanje potencira stanjem lokalnih šuma,
koje po površini iznose 50% svih šuma u NR Hrvatskoj, dok su po masi
zastupane samo sa 23%. Ovdje će također na mnoizvršiti znatniju preorijentaciju šumske privrede, koju uređivanje
šuma bez perspektivnih generalnih linija, nije u stanju riješiti. Uređivanju
šuma nije to ni zadatak, jer je ono samo oruđe planskih organa da se dođe
do postavljenog cilja. Ono nije nosioc planiranja, t. j. privrednog rukovođenja
šumarstvom.


Utvrđivanje potreba


Potrebe na drvnom materijalu mogu se podijeliti na lokalne potrebe
i potrebe industrije i distribucije. Lokalne potrebe se moraju proučiti uz
puno sudjelovanje lokalnih organa, naročito lokalnih planskih organa,
uzimajući u razmatranje perspektivni razvoj one lokalne privrede, koja
upotrebljava drvo ili kao osnovnu sirovinu ili kao pogonski materijal,
te potrebe široke potrošnje. Ovdje postoje i razne mogućnosti zamjene
drveta sa manje deficitnim materijalom pogotovo imajući u vidu opći napredak
odgovarajućih grana naše privrede. Dobro bi bilo prethodno utvrditi
metodologiju proučavanja lokalnih potreba.


Svakako da te potrebe ne mogu biti milimetarskom točnošću utvrđene
i da će se one mijenjati tokom vremena, ali te promjene neće biti
nagle. Osim toga se učvršćuju sve više i lokalni planski organi koji će
stalno proučavati te potrebe i planski djelovati koordinirano sa višim
planskim organima u pravcu unapređenja šumarstva.


76