DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1949 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ne smatramo povoljnim. Obzirom da takvih površina imamo preko 300.0C0 ha, ne može nas tempo melioriranja nikako zadovoljiti. Svakako, oštricu borbe mora se uperiti na svestrano omogućenje melioracije što znatnijih površina i bez obzira na to, da upravo ovdje ima raznih teškoća (paša i si.). Druga grana jest 312: zaštita šuma. U toj grani nemamo uopće 5-godišnjim planom postavljeno brojčano izražene zadatke, nego je samo deklarativno naznačeno, da treba poduzeti mjere za zaštitu šuma od požara i insekata. Stvarno se planiraju samo pojedine mjere putem investicionog plana. Ova je grana vrlo značajna, jer direktno može utjecati nizom mjera na visinu prirasta, t. j. na održavanje najpovoljnije visine prirasta u datim sastojinskim prilikama. Držim, da se najvažnije mjere mogu obračunati po količini i uvrstiti ne samo u perspektivne nego i u tekuće godišnje planove u određenim brojkama, i time osigurati njihovo izvršenje. Treća je grana 313: Eksploatacija šuma. Suštinu te grane smo dovoljno razmotrili. Metodologija planiranja te grane je donesena, i na to planiranje se svelo u stvari gotovo cjelokupno planiranje naših planskih organa. To je razumljivo, jer je ta grana, u našem početnom stadiju opće državnog planiranja, bila od momenianog i veoma važnog značaja za razvitak cjelokupne naše socijalističke privrede. U toj će se grani i sama metodologija još mijenjati, obzirom da nije definitivno skinuto s dnevnog reda pitanje, dokle zahvata eksploatacija šuma, a gdje počinje saobraćaj. Razbijanje proizvodnog procesa u eksploataciji na pojedine faze, nastalo je s jedne strane radi iznalaženja »uskog grla« u proizvodnji, a s druge strane radi mogućnosti točnijeg ustanovljavanja potreba na radnoj snazi i potrebnim materijalima za proizvodnju, te time i mogućnošću točnijeg planiranja sniženja pune cijene koštanja. Imamo još jednu šumarsku disciplinu, koja ima planski zadatak. To je uređivanje šuma. Prvi je zadatak bio, da se izvrši inventarizacija šuma. Inventarizacija (barem u NR Hrvatskoj) potvrdila je naročito u pogledu drvne mase, dotadašnje približne ocjene. Iz podataka inventarizacije mogu se izvaditi i potrebni podatci o detaljnijem razvrstanju, odnosno strukturi postojećih drvnih masa, što nam omogućuje da se udubimo u razmatranje donošenja okvirnih linija perspektivnih planova šumarstva. Evo nekoliko karakterističnih neravnomjernosti postojećeg stanja u šumarstvu NR Hrvatske: 1, Područje četinjara (miješanih sa bukvom) nalazi se na području krša (Gorski Kotar i Lika). To uvjetuje vrlo oprezne sječe, dok se s druge strane traže znatne količine radi izvoza, kapitalne izgradnje, te za potrebe reprodukcije. Potrošno područje četinjaste građe nalazi se uglavnom sjeverno od Kupe i Save, gdje četinjara praktički nema, Velike mase drveta putuju sa Krša u Slavoniju. 2. Područje bukve sa odprilike dvije trećine drvne mase, nalazi se sjeverno od Kupe i Save zauzevši sva brdovita slabo nastanjena područja. S druge strane u gusto naseljenoj slavonsko-hrvatskoj nizini nalazi se uglavnom hrast, koji danas samo još u malom postotku predstavlja artikl široke potrošnje. Zbog toga vlada u nizini oskudica na drvetu, čak i u onim selima, koja su sa svih strana okružena šumama. Sva kapitalna izgradnja, u postojećim teškoćama oko pribavljanja građe, s pravom upire oči u hrastovinu, 75 |