DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 9     <-- 9 -->        PDF

za zadržavanje snijega, koji dolazi sa sjevera, u razmacima od 1000—1500 m.


i neorganizirano podizani, ali ipak dragocjeni temelji za dalji rad i propagandu.


Osnivanju vjetrobrana i njihovoj njezi pridaje se u SSSR-u velika
pažnja. (Vidi: prof. Eitingen: — Jesenski radovj kod podizanja poljozaštitnih
šuma — Kolhoznoje proizvodstvo br. 8/1948). Zemljište pripremaju
za sadnju dubokim oranjem i višekratnim drljanjem a sadnice okopavaju
raznim kultivatorima.


Pojasi su kombinacija glavnih šumskih vrsta (n. pr, hrasta), sjenovitih
vrsta (n. pr. lipe) i grmlja, jer se traži da tlo u pojasu bude potpuno zastrto,
kako pojas ne bi postao rasadnik korova za polje. Pojas se sastoji
od 15 redova sadnica sa razmakom između redova od 1.5 m a između sadnica
po 1 m. Kod sadnje u poja«u 25°/o mjesta zauzimaju vrste drveća
glavne etaže, 25% vrste donje etaže i 50% grmlje. To vrijedi za sjevernije
predjele. Na jugu SSSR-a, na Krimu, sade i sa 5—10 redova sadnica.


Prema prof. Eitingenu šumski vjetrobrani pojasi dižu prinose žitarica
prosječno za 25—30°/o, voćaka za 50—70% i trava za 100—200°/o. Pritom
su, veli profesor, bespredmetni ili zastarjeli pojmovi, kakvi treba da budu
faktora.


U sušnim godinama, prema V. R. Viljamsu na zemljištima, zaštićenim
vjetrobranima, povećava se prinos za 6—7 puta u odnosu prema prinosima
na otvorenom polju.


7