DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Program izložbe organizirane u okviru Ministarstva šumske industrije SSSR od 1. II. do 1. IV. 1948. Popis premija trudbenicima šumske industrije koji će sudjelovati na izložbi. V. M. Šelehov, Rezerve produktivnosti rada — treba mobilizirati za pravovremeno izvršenje petogodišnjeg plana. Članak o mjerama za povišenje proizvodnosti rada: pravilno iskorišćenje radnog dana, povišenje discipline u radu i bolja organizacija rada. Potrebno je bolje iskoristiti transportna sredstva, posvetiti više brige racionalizatorima, novatorima i stahanovcima u šumskoj industriji. I .E. Voronov, Treba se boriti za kvalitetno izvršenje plana. Potrebno je racionalno iskoristiti drvo. Postotak tehničkog drveta kod izrade trupaca mora biti što je moguće viši. Tehničko drva treba izraditi tako da se dobije što više vrijednijih sortimenata. Racionalno iskorišćavanje ovisi o znanju šumskih radnika. Potrebno je stoga svakodnevno i sistematski povisivati znanje šumskih radnika, upoznavati ih sa racionalnijn iskorišćavanjem drveta, sa propisima standarta i tehničkih uslova za izradu drveta. Ing. G. M. Parfenov, Elektrocnergija za mehanizaciju eksploatacije šuma. Mehanizacija radova u eksploataciji šuma u SSSR znatno je napredovala. Danas se za obaranje upotrebljavaju tisuće elektromotornih pila. Za pogon ovih pila potrebne su elektrostanice. Autor u cilju uštede benzina i autoulja predlaže da se izvedu elektrostanice sa parnim pogonom. Za gorivo se tada mogu upotrebiti otpaci od izrade drveta. B. Epifamov, Motorni vlakovi na uskotračnim željeznicama. UZ UZ Tehnički opis motornih lokomotiva tipa M -— i M —Inž. S. P. Persidskij i inž. G. V. Krilov, Napredni mehanizirani lesopunkt Sibira. Opis rada Nečunajevskog mehlesopunkta koji se nalazi u sastavu trusta Novsibles-a. Područje mehlesopunkta nalazi se u borovim šumama na srednjem Obu. Masa zrelog drveta iznosi 5,8 mil. ms. Podaci o iskorišćavanju šuma, iznošenju drveta, radu na šumskim stovarištima, utovaru drveta i izvozu drveta. S. V. Genel, Smanjenje higroskopnosti drveta pomoću aromatskih amina. Rezultati istraživanja napajanja drveta sa aromatskim aminima. Upotrebljeni su alfa-naftilamin, beta*-naftilamin i difenilamin. Istraživanje je vršeno na bukovini i brezovini. Najbolje rezultate dobilo se je impregniranjem drveta sa beta-naftilaminom. Volumna težina drveta povećala se za 60—70% i iznosila je 1.1 g/cms, upijanje vlage kod 75% rel. vlage zraka iznosila je 5°/o (namjesto 14°/o kod neimpregniranog drveta), kod 92% rel. vlage zraka iznosila je 13°/o (namjesto 22,5%), a upiijanje vode iznosilo je 32% (namjesto 150%). Volumno bubrenje smanjilo se je za 7 do 10 puta, a linearno bubrenje za 3 do 5 puta. Mehanička svojstva povisila su se za 25 do 90%. Koeficijenat kvalitete impregniranog drveta ostao je najednak sa koeficijentom kvalitete neirnpregniranog drveta. Impregnirano drvo sigurno je od napadaja gljiva. Impregniranje drveta sa otopinom beta-naftilaminom dobro je sredstvo za sniženje higroskopnosti drveta. Istraživanje se nastavlja. Zadatak je da se utvrdi način impregniranja ostalih vrsta drveta i ispitivanje ostalih mehaničkih i tehnoloških svojstava drveta, Inž. T. P. Krokos, Iskorišćavanje borovine u proizvodnji šibica. Komparativna istraživanja o upotrebi jasikovine, smrekovine, jelovine i borovine u proizvodnji šibica. 52 |