DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Inž. K. Vasić: Gradacija štetnih sovica u srezu rrišavskom u godinama 1946 i 1947. Inž. D. Stanković: Izazivanje partenokarpije i sprečavanje otpadanja zametnutih plodova jabuka, krušaka i šljiva pritmenom hormonalnih stimulusa. Đ. Karapandić: Dvostruke transformacije i njihova primena na integraciju običnih diferencijalnih jednačina. »Godišnjak« uređuje redakcioni odbor. Članovi redakcionog odbora jesu: Dr. Dobroslav Todorović, profesor univerziteta, Dr. Jovan Belić, docent univerziteta, Dr. Svestislav Živojinović, docent univerziteta, Inž. Toma. Bunuševac, predavač univerziteta i Đorđe Karapandžić, predavač univerziteta. I. H o r v a t .... ..... C. .........., .... u .......... ......, ...... MUHU........ ......... .... ....... 1948, .... 22. ... ....... ...... je ... ..... ...... ...... ........ ........... ....... je .......... .......... .......... .. ........ ......... .. je ... . XVIII . XIX ...... ......, ..... ........ .. ........ ......., .... .. ......... ...., .... .... ...... ..... a . «... ... ........ ........ .... ..... ...... .... .... XIX ....... ......... .............. ......... ..... ........ .. ..... ....... ...... .... 18% ........ ...... ......... ...., a .. ...... ...... .... ...... ..... 32 ... .... .. . . ...... .... .... . ....... ..... .. ...... ............ ....... .. .... ........ ..... ..... .. ...... ............ .. ....... HP ......, a ...... joj ...... .... 4.—. .. . . . . . Strana stručna štampa . . S <. ...... .....1......... Donosimo pregled članaka časopisa »...... ...........«.1>« od broja 1 do 6, god. 1948. Broj 1 — januar 1948. Kolhoznici, radnici, specijalisti i namještenici šumske industrije obećali su velikom Staljinu da će do roka izvršiti sezonski plan eksploatacije šuma. Trudbenici sa sviju strana sovjetske domovine (Komi ASSR, Arhangelsk, Jaroslavsk, Latvijska SSR, Marijska ASSR, Leningrad, Kirov, Tatarska ASSR, Gorki, Kalinin, Burjat-MongoLska ASSR, Letonska SSR, Altajski kraj, Tomsk i t. d.) uputili su pismena obećanja velikom Staljinu da će do roka izvršiti plan eksploatacije šuma i prihvaćaju u tim pismima poziv na takmičenje pojedinih kolektiva trudbenika šumske industrije. K. E. Lebedev — Svesavezna izložba pronalazaka i racionalizacije u šumskoj industriji SSSR. 51 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Program izložbe organizirane u okviru Ministarstva šumske industrije SSSR od 1. II. do 1. IV. 1948. Popis premija trudbenicima šumske industrije koji će sudjelovati na izložbi. V. M. Šelehov, Rezerve produktivnosti rada — treba mobilizirati za pravovremeno izvršenje petogodišnjeg plana. Članak o mjerama za povišenje proizvodnosti rada: pravilno iskorišćenje radnog dana, povišenje discipline u radu i bolja organizacija rada. Potrebno je bolje iskoristiti transportna sredstva, posvetiti više brige racionalizatorima, novatorima i stahanovcima u šumskoj industriji. I .E. Voronov, Treba se boriti za kvalitetno izvršenje plana. Potrebno je racionalno iskoristiti drvo. Postotak tehničkog drveta kod izrade trupaca mora biti što je moguće viši. Tehničko drva treba izraditi tako da se dobije što više vrijednijih sortimenata. Racionalno iskorišćavanje ovisi o znanju šumskih radnika. Potrebno je stoga svakodnevno i sistematski povisivati znanje šumskih radnika, upoznavati ih sa racionalnijn iskorišćavanjem drveta, sa propisima standarta i tehničkih uslova za izradu drveta. Ing. G. M. Parfenov, Elektrocnergija za mehanizaciju eksploatacije šuma. Mehanizacija radova u eksploataciji šuma u SSSR znatno je napredovala. Danas se za obaranje upotrebljavaju tisuće elektromotornih pila. Za pogon ovih pila potrebne su elektrostanice. Autor u cilju uštede benzina i autoulja predlaže da se izvedu elektrostanice sa parnim pogonom. Za gorivo se tada mogu upotrebiti otpaci od izrade drveta. B. Epifamov, Motorni vlakovi na uskotračnim željeznicama. UZ UZ Tehnički opis motornih lokomotiva tipa M -— i M —Inž. S. P. Persidskij i inž. G. V. Krilov, Napredni mehanizirani lesopunkt Sibira. Opis rada Nečunajevskog mehlesopunkta koji se nalazi u sastavu trusta Novsibles-a. Područje mehlesopunkta nalazi se u borovim šumama na srednjem Obu. Masa zrelog drveta iznosi 5,8 mil. ms. Podaci o iskorišćavanju šuma, iznošenju drveta, radu na šumskim stovarištima, utovaru drveta i izvozu drveta. S. V. Genel, Smanjenje higroskopnosti drveta pomoću aromatskih amina. Rezultati istraživanja napajanja drveta sa aromatskim aminima. Upotrebljeni su alfa-naftilamin, beta*-naftilamin i difenilamin. Istraživanje je vršeno na bukovini i brezovini. Najbolje rezultate dobilo se je impregniranjem drveta sa beta-naftilaminom. Volumna težina drveta povećala se za 60—70% i iznosila je 1.1 g/cms, upijanje vlage kod 75% rel. vlage zraka iznosila je 5°/o (namjesto 14°/o kod neimpregniranog drveta), kod 92% rel. vlage zraka iznosila je 13°/o (namjesto 22,5%), a upiijanje vode iznosilo je 32% (namjesto 150%). Volumno bubrenje smanjilo se je za 7 do 10 puta, a linearno bubrenje za 3 do 5 puta. Mehanička svojstva povisila su se za 25 do 90%. Koeficijenat kvalitete impregniranog drveta ostao je najednak sa koeficijentom kvalitete neirnpregniranog drveta. Impregnirano drvo sigurno je od napadaja gljiva. Impregniranje drveta sa otopinom beta-naftilaminom dobro je sredstvo za sniženje higroskopnosti drveta. Istraživanje se nastavlja. Zadatak je da se utvrdi način impregniranja ostalih vrsta drveta i ispitivanje ostalih mehaničkih i tehnoloških svojstava drveta, Inž. T. P. Krokos, Iskorišćavanje borovine u proizvodnji šibica. Komparativna istraživanja o upotrebi jasikovine, smrekovine, jelovine i borovine u proizvodnji šibica. 52 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Br. 2 — Februar 1948. Treba se boriti za kvalitetno izvršenje plana. Članak o mjerama za izvršenje plana po kvalitetu. Potrebno je povećati izvoz tehničkog drveta iz šume. Treba potpuno iskoristiti sva vlastita proizvodna sredstva za izvršenje plana. Specijalnom odlukom Savjeta ministra SSSR od augusta 1947 god. ukazano je na potrebu da se u roku od 3 godine iskorišćavanje šuma, iz grane privrede u kojoj je prevladavao manuelan rad, pretvori u mehaniziranu granu narodne privrede SSSR. Kod toga valja koristiti sva vlastita proizvodna sredstva. Šumske indusrije dobit će u tom roku desetak tisuća elektromotornih pila, 16 tisuća specijalnih traktora za vuču po konstrukcijama sovjetskih inženjera, tisuće dizalica, veliki broj motornih lokomotiva, traktora, kamiona, parnih lokomotiva, vagona i t. đ. . N. G. Šerbašin, O važnom pitanju. Članak o organizaciji rada kod obaranja i izrade sa elektromotornim pilama. Autor traži da se posveti potrebna pažnja metodu rada N. N. Krivcova, koji u jednoj smjeni pravilnom organizacijom rada proizvodi 60,3 m3 drveta. L. O. Megavorjan, Problemi šumarstva Uzbekistana. Autor u članku raspravlja o sadašnjem stanju šumarstva Uzbekistana, o svojstvima najvažnijih vrsta drveta (bijele akacije, pajasenovine, brestovine, glogovine, ivo vine, turkenstanske topolovine, crne piramidalne topolovine). Autor je mišljenja da je u tom pitanju potreban nov tempo i veći rad. Snabdjevanje Uzbekistana drvetom može se rješiti, a vrijedne tvrde vrste drveta mogle bi se izvoziti. Inž. A. A. Belinskij, O pitanju centralizovanog snabdjevanja šuma sa elektroenergijom. O organizaciji rada kod obaranja i izrade sa elektromotornim pilama i snabdjevanju sječitna sa elektroenergijom. Prema eksperimentalno utvrđenim podacima V. E. Pečenkina i V. A. Terehina potrebno je elektroenergije u kilo wattsatima po 1 m3 drveta za obaranje drvetaiznošenje sa dizalicamaizrada na Sortimentesortiranje na šumskim stovarišrimautovar sortimenata´ osvjetljenje šum, stovarišta i sječina 0,05 1,15 0,15 0,20 0,40 0,05 Ukupno 2,00 Inž. N. Šadrin, Tipizacija šumskih stovarišta i baza. Nakon prikaza tehnološkog procesa izrade drveta, rada na stovaristu, tipizaciji stovarišta autor zaključuje da svako stovariste treba: (1) površinu od 0,5. do 5 ha, (2) pruge za utovar trupaca u dužini od 0,25 do 1,5 km, (3) energetsku bazu od 100 do 400 KS, (4) pruge za transport trupaca po stovaristu u dužini od 1,5 do 5 km, (5) mehanizama od 5 đo 25, (6) radnika i službenika od 31 do 171. Inž. V. J. Vekšegonov i inž. K A. Pavlov, Elektromotorne pile sa povišenomfrekvencijom električne struje i njihova proizvodno-tehnička karakteristika. Opis i tehničke karakteristike elektromotornih pila tipa Vakopp, Harlamov i Likinskoga zavoda. 53 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Broj 3 — Mart 1948. K. .. Pan tin, . splavarenju. Organizacija splavarenja i mjere za osiguranje navigacije splavova. Inž. N. Černoubov, Mjere za poboljšanje planiranja poduzeća na iskorišćavanje šuma. O metodici razrade tehpromfinplana pojedinih poduzeća za iskorišćavanje šuma. Inž. L, A. Pliner, Elektrifikacija šuma metodom rada po vrpci. Članak o kvantitetnorn sastavu brigada, podjeli rada i organizaciji rada po sistemu vrpce u iskorišćavanju šuma. Podaci o gubicima radnog vremena kod pojedinih faza rada na obaranju i izradi drveta. Inž. M. M. Piskunov i A. N. Sulimov, Elektrifikacija sječina sa visokovoltnom mrežom O električnoj mreži za snabdjevanje sječina. Linija vilsoke napetosti, transformatori, linija niske napetosti. G. A. Viljke, Rad zubaca čistača kod poprečnih pila. Na osnovu istraživanja autor dolazi! do ovih zaključaka: (1) kod lančanih pila sa širinom propiljka od 7 do 8 mm potrebno sniženje zubaca čistača leži u dovoljno velikim granicama; (2) kod dvoručnih pila zubci čistači ne rade sa potpunim iskorišćenjem; točnost sniženja zubaca mora biti u granicama * 0,2 mm, (3) kod lučnih pila ova točnost mora biti veoma visoko do * 0,01 mm Sto se praktički ne može dostići. A. I. Bičkov, U domovini djukovskog pokreta. O sistemu rada brigade Jefrosine Djukove, koja je nagrađena visokom državnom nagradom za organizaciju brigadnog rada kod iskorišćaćvanja šuma. Inž. A. I. Popov, Uzdužni plivajući transporter za podizanje potopljenihtrupaca (ronaca) za vrijeme splavarenja. Članak s tehničkim opisom rađa i podacima proizvodnosti i efektivnost rada sa transporterom. I. I. Visockij, Intenzivni metod smolarenja bora. Potrebe na smoH t. j . na kolofoniju i terpentinskom ulju sve su veće. Istovremeno sirovinska baza za smolarenje iz godine u godinu sve je manja. Autor radi toga preporuča svoj metod intezivnog smolarenja svih sastojina bora određenih za sječu u roku od 1 do 3 godine prije sječe. Intenzivno smolarenje potrebno je izvršiti najprije u rajonima intenzivne eksploatacije šuma. Br. 4 — April 1948. Najvažnija zadaća u iskorišćavanju šuma. SKP(b), vlada i lično drug Staljin pružaju šumskoj industriji veliku pomoć. Tokom 1947 šumska industrija dobila je mnogo novih kamiona, traktora, lokomotiva, elektrostanica, elektropila i t. d. Da bi se osigurao daljnji razvoj šumske industrije, potrebno je u 1948 god. izgraditi mehanizovana poduzeća za eksploataciju šuma. To je osnovni zadatak trudbenika eksploatacije šuma. M. M. Korunov, Nedostatak priznanja prioriteta ruske tehničke misli u šumarsko-tehničkoj literaturi. Analizom novije šumarsko-tehničke literature autor dolazi do zaključke da mnogi pisci ne vode dovoljno računa o radovima ruskih naučnih radnika i stručnjaka. Oni često pripisuju neke izume strancima i ako za te izume pri^ pada prioritet ruskim trudbenicima. Oni se služe sa materijalom inostranih stručnjaka, a ne koriste se hogatim materijalom ruskih stručnjaka. U ovome autor vidi klanjanje kapitalističkoj kulturi. Protiv toga treba se stalno boriti razvijajući kod svih trudbenika osjećaj ponosa za sovjetsku nauku i tehniku Inž. A. I. Sakovskij, Treba zaštititi i izvesti izrađeno drvo. 54 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Autor piše o potrebi pravovremenog izvoza izrađenog drveta u šumi do željezničke stanice i splavnih rijeka. Pravovremeni izvoz drveta znači zaštitu drveta od propadanja. L. V. Roos, Traktor KT-12 za, iznošenje drveta. Tehnički opis specijalnog traktora za iznošenje drveta. Traktor je na pogon sa genplinom (generatorskim plinom). Doc. S. F. Orlov i asist. A. I. Nosov, O pitanju upotrebe parnih transportnihmašina u šumskoj industriji. Rezultati istraživanja traktora na parni pogon. Istraživanja su obuhvatil* parni kotao, parni stroj, potrošnju pare i goriva. A. V. Antonov, Prva škola uzajamne obuke. Vidi Š. L. br. 9/10, str. 334. G. N. Petrov, Utvrđivanje duljine malih rijeka. O metodama utvrđivanja duljine rijeka po kartama, mjerenjem duljine, niveliranjem rijeke i po metodi akad. Sokolskoga. N. G. Serbašin, Borba za kvalitet — osnovni zadatak. Autor donosi prikaz mjera za kvalitetnu produkciju šibica. Br. 5 — Maj 1948. V. A. Popov, Bilans i najbliže perspektive. Autor iznosi bilans dosadašnjeg rada u šumskoj industriji. Najbliži zadaci u 1948 god. jesu: ispunjenje plana po proizvodnji i radu te sniženje troškova proizvodnje u iskorišćavanju šuma za 6,2°/o a u industriji! drveta za 0,7°/o. P. P. Paciora, Elektropile domaćeg porijekla. Pregled raznih konstrukcija elektromotornih pila od 1932 do danas. U prikazu su obuhvaćene slijedeće elektropile: PEP-1, 1932; PEP-3, 1936 g.; »Boljševik «, 1936 g.; PEP-4 sa istim tehničkim parametrima kao PEP-3 ali sa elektropilom PEP-4 može se raditi pod vodom; PEP-5, 1939 g.; PEP-6 1941 g.; pila PEP-6 sa lancem mehaničara Harlamova nosi od 1943 naziv pila Harlamova; CNIIME-4, jednoručna pila iz 1939 g., VAKOPP, 1945 g.; ova se pila Vakopp serijski proizvodi u nekoliko tvornica. Pila Vakopp povisila je produktivnost rada u prosjeku za 2,5 do 3 puta, pojedini radnici povisili su produktivnost rada sa pilama Vakopp 5 do 6 puta. ^ U stadiju istraživanja nalaze se slijedeće konstrukcije elektropila: CNIIME konstrukcija V. V. Kuosman-a, jednoručna pila, CNIIME konstrukcija A. I. Konovalova; ALTI N. F. Harlamova; MLTI konstrukcija doc. A. P. Sulimova, LTA konstrukcija docenta A. E. Grube i konstruktora A. G. Lapteva i to a) tip »Rapid«; b) tip »Lučok«; c) tip »Sektor«; ULTI konstrukcija doc. V. E. Pečenkina; CNIIME konstrukcija Konovalova sa dva elektromotora. Osim ovih pila konstruirane su i pile sa velikim brojem okretaja. To je u prvom redu pila PEP-2 iz 1936 g., sa 14000 okretaja u min. elektr struje 240 per/sek.; CNIIME konstruirao niz elektropila sa motorima od 0,5, 1,5 i 3 kW i sa 3000, 6000, 9000, 1200 okretaja/min. Što je veći broj okretaja to je manja težina pile. Pila konstrukcije N. E. Harlamova. U najnovije vrijeme istražuje se pila CNIIME tipa Vakopp-3; Elektropila konstrukcije Latvijskog zavoda; MLTI konstrukcija Paciora-Konovalov. Prikaz najvažnijih tehničkih parametara elektromotornih lančanih pila tabela na str. 56. Ing. T. I. Kiščenko, Naprava za utovar trupara na saonice. Opis naprave za utovar trupaca na saonice. Za utovar su potrebna 3 radnika. Dnevni učinak 60 m8. Ing. I. S. Popov, Savjetovanja stahanovaca u iskorišćavanju šuma. Savjetovanja stahanovaca u cilju povišenja produktivnosti rada. Inž .D. V. Kuznecov i inž. D. I. Kožanov, Novi transporter za pretovar kratkih trupaca. . \ \ ! . jVjr 55 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Red. broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1» 12 1´3 1(4 .115 16 17 18 19 20 21 3223 24 25 26 27 28 29 30 Tip elektromotorne pile PEP-1, ALTI, dvoručna PEP-3, ALTI, Oneški zavod Boljševik-Konotopski zavod PEP-5, ALTI, dvoručna PEP-6, ALTI, lučna CNIIME-4, jednoruena VAKOPP VAKOPP Finska VAKOPP Finska VAKOPP Tallinski zavod VAKOPP Tambovski zavod VAKOPP VAKOPP Likinski zavod VAKOPP Likinski zavod VAKOPP-2 CNIIME, Kuosman, jednoručna CNIIME, KonovalotVi ALTI, Harlamov Sulimova-1 MLTI Grube-Laptev, LTA, »Rapid« Grube-Laptev, LTA, »Lučok« Grube-Laptev, LTA, »Ciki« Grube-Laptev, LTA, »Sektor« Pečenkin, ULTI Konovalov, CNIIME PEP-2, ALTI, dvoručna VAKOPP-3, CNIIME Konstrukcija Lifcinskoga zavoda Paciora-Konovalov, MLTI Harlamova-2, ALTI o 2,2 2. 1,8 2,2 1,8 0,9 1,6 1,6 1,3 1,2 1,6 1,3 1,6 1,3 1,5 1,3 1,2 1,0 1,0 1,0 0,8 0,5 0,8 1,3 1,2 3,0 2,0 1,8 1,6 U ´S . 3.. a. B . 80 60 48 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 45 50 50 50 50 50 50 55 75 50 50 50 p -5 > —^ 05 M g ft u Z fa 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 ´ 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 240 200 175 200 200 . 2 A a 3000 3000 3000 3000 3000 ^000 3000 3000 3000 3O00 3000 3000 3000 3000 3000 3000 3OO0 3000 3000 3000 3000 30O0 3000 3000 3000 14000 6000 1O5O0 60O0 12000 * si c on S AS L3 40,6 38,6 35,5 29,7 17,5 13,0 19,6 19,9 21,5 . 211,1 20,4 18,3 24,5 20,3 19,6 18,2 15,9 13,8 111,0 14,0 14,0 10,0 12,0 11,5 15,9 25,2 14,0 9,0 8,0 8,0 «iE .. D u . . Ö . . ? . U J( rt r-, ej rt rt . 5 C C>N 27,5 36,7 37,5 36,7 36,0 18,0 32,0 32,0 26,0 24,0 32,0 26,0 32,0 26,0 30,0 26,0 24,0 20,0 22,2 20,0 16,0 10,0 16,0 26,0 24,0 54,5 26,7 36,0 32,0 24,0 Primjedba eksperiment. serijska proiz. ,, eksperiment. ,, ,, serijska proiz. „ ,, „ ., ,, ,, ,, ,, eksperiment. ,, ,, ,, ,, „ „ ,. „ ,, ,, projekt eksperiment. projekt eksperiment. Konstrukcija transportera, utovar kratkih trupaca sa obale na brod, isto var kratkih trupaca sa broda na obalu, utovar kratkih trupaca sa površine vode na brod i proizvodnost transportera. 56 |