DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Pitanje pošumljivanja, pitanje šumskih zaštitnih pojaseva, pitanje planiranja i normiranja, pitanja mehanizacije i racionalizacije šumsko uzgojnih i eksploatacijonih radova, mehanizacija i racionalizacija naše drvne industrije, iskorišćavanje otpadaka, uopće zadaci postavljeni šumarstvu i drvnoj industriji našim prvim petogodišnjim planom, to su pitanja kojima će se list baviti u 1949 g. U želji da se ostvare svi ti veliki zadaci pozivamo na suradnju sve naše stručnjake. Ostvarivanje tih zadataka pretstavlja prinos ostvarivanju Petogodišnjeg plana. Uredništvo se nada da ovaj poziv neće ostati mrtvo slovo i očekuje, da će on naći odaziva kod sviju te u tome smislu želi svima svojima suradnicima, čitaocima te svima stručnjacima šumarstva i drvne industrije mnogo uspjeha u Novoj godini 1949! Uredništvo Ing. Vladislav Beltram (Beograd): ŠUMSKI ZAŠTITNI POJAS I POŠUMLJAVANJE NA PRUGE Pod uticajem starih shvatanja i u potrazi za najjednostavnijim izlazom iz situacije, još se i danas pojavljuju pojedinačni glasovi, da treba naše nizinske šume iskrčiti u korist poljoprivredi, jer da se salaze na relativnom šumskom tlu. Zaboravlja se postaviti umjesno pitanje, da li možemo i da li smijemo biti zadovoljni dosadnjom proizvodnom sposobnošću naše poljoprivrede u tim predjelima. Umjesto toga traži se na oko lak a u stvari često vrlo opasan izlaz, slijedeći iskonski instinkt žudnje za zemljom. Pritom se zaboravlja na historijat i sudbinu mnogih pokrajina, počev od antičkog doba pa do najnovijih pretvaranja cvatućih pokrajina u pustoši, polja u stepe i bivšeg plodnog šumskog zemljišta u močvare ili neplodne slatine. Ovaj posljednji slučaj zaslanjivanja iskrčenih šumskih zemljišta poznat je i našoj Vojvodini. Istu tendenciju, makar u postepenom opadanju, zapažamo u ravnici, u brdu i u planini: širiti areal pašnjaka, polja i ziratnog zemljišta uopće krčenjem glavnog neprijatelja-šume, bila ona visokog uzrasta ili šikara- Te pojave poznate su više manje u svim narodnim republikama. Tako n. pr. u Sloveniji na Dravskom polju poljoprivredi »smeta« šuma, ali se pri tom ne vide velike mogućnosti melioracije postojećih poljoprivrednih površina, većih nego ih zaprema šuma, koje u oskudici kreča leže djelomično puste ili slabo obrađene. Sama šuma, međutim, pokriva plitka, šljunkovita tla. Jednako je opet šuma na smetnji pašnjaku u planini.* * U zaključcima konferencije o poljezaštitnim pojasima kod Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva dne 12. I. 1948 kao naročito ugrožene oblasti od vjetra i suše u NR Sloveniji ističu se: Prekmurje, Dravsk o pol j e, i krš. (Šum. list, 1 1948, str. 19). |