DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 45     <-- 45 -->        PDF

3.
Da se upotrebi jeftinija i po mogućstvu brza metoda.
4.
Da se provedu paralelna proučavanja između tehnike smolarenja
koja je u primeni i odnosnih kvaliteta smole.
5." Da se zatim prouče fizičko-tehnička svojstva raznih pročišćenih
smola, te upotreba istih.


U ovom prikazu zadržaćemo se na radovima oko prečišćavanja smola,
koje smo izveli ove godine od sakupljenih smola u toku kampanje 1947
i 1948 godine.


Važno je bilo da se sa terena dobiju što je god moguće čistije smole
sa što većim sadržajem terpentinskog ulja, što sve olakšava prečišćavanje.
Pc navodima Vasečkina (SSSR) smola belog bora vrlo brzo izhlapljuje,
odnosno gubi terpentinsko ulje, tako da se već za 3 do 6 dana procenat
terpentinskog ulja smanjuje od 36% na 16—20%. Na taj način, ako je
smola starijeg porekla, postaje gušća, lako» se kristalizuje i za filtrovanje
skoro i ne dolazi u obzir. Ove činjenice uticale su i na naše oglede sa
smolom belog bora i pored toga što se nastojalo da vremenski razmak
ne bude veći od 10 dana od sakupljanja smole do momenta pročišćavanja.
Ishlapljivanje je izrazito, te smatramo da će se kod filtrovanja smola
belog bora teško moći dobiti relativno veća količina tečnog terpentina.
Sa druge strane smola crnog bora i molike mnogo se bolje filtruje, jer je
ishlapljivanje terpentinskog ulja manje i sporije, te se procentualno može
dobiti veća količina filtrovane smole.


Za filtrovanje je uzeta smola belog i crnog bora, te molike sa područja
morihovsko-roždenskih šuma, Kapine i Pelistera, Procenat nečistoća
smole se kretao između 4 do 6%, a sastoji se od iverja, kore, lišća, iglica,
insekata, prašine, peska i slobodne nevezane (atmosferke) vode. Procenat
nečistoće ovisan je od tehnike smolarenja i u koliko je ona bolja i savremenija,
procenat nečistoća je manji. Ako je smolarenje primitivnije (radi
se bez poklopca i slično) procenat nečistoće može se popeti do 12%, a
čak i više. Procenat nečistoće je važan za tehniku filtrovanja i o njemu
se mora voditi računa.


Filtrovanje je izvođeno po sledećem redu i sa sledećim sredstvima:
Da bi se smola staložila držana je 12 do 15 dana u limenim kantama
sadržaja do 20 kg sirove smole. Poklopac na kanti hermetički se zatvarao
tako da je pristup vazduha sveden na minimum. Na taj je način prostor
iznad smole u sudu bio zasićen parom terpentinskog ulja i ova je sprečavala
da smola i nadalje ishlapljuje. Prema različitim specifičnim težinama
u sudu su se formirali slojevi tako da se može razlikovati:


1. Donji sloj, koji se sastoji od gušćeg dela smole siromašnije u terpentinskom
ulju (do 18%) imade izvestan sadržaj prašine i peska koji se
sa smolom talože na dnu suda. Ovaj deo je uglavnom kristalizovan ili jako
podložan kristalizaciji. Boje je beličaste do bledo žućkaste.
2. Srednji sloj, koji je tečniji od donjeg sloja, bogatiji u terpentinskom
ulju (do 25%) i nema krute smole u grumuljicama. U gornjem delu pomesan
je ovaj sloj sa težim organskim primesama (insekti, iverje i dr.). Boje
je bledo žućkaste, koja je prema gore izrazito žućkasta.
43