DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Ing. Branislav Pejoski (Skoplje):


O FILTROVANJU BOROVIH SMOLA


Posle ovoga rata počela se osećati oskudica mnogih preparata i proizvoda
inostranog porekla, a među njima i kanadskog balsama (balsamum
canadense). Njegova upotreba osobito je izrazita u mikroskopskoj tehnici,
optičkoj industriji i drugdje.


Kanadski je balsam smola Abies balsamea i Abies canadensis koje
rastu u Severnoj Americi. U pogledu proizvodnje ove visoko kvalitetne
smole neke severoameričke države drže pravi monopol. Glavna karakteristika
kanadskog balsama je ta, da ova smola ne kristalizira, potpuno je
bistra, koeficijent loma svjetlosti je isti kao kod stakla. Ove osobine osigurale
su mu široku upotrebu.


Pre rata za potrebe mikroskopske tehnike u histološkim i bakteriološkim
laboratorijima počeli su se upotrebljavati i neki sintetički preparati
(caedax i dr.), jer je cena kanadskom balsamu bila naročito visoka. Kilogram
kanadskog balsama stajao je pred rat oko 800 dinara.


Boreći se s teškoćama oko nabavke i najmanje količine kandaskog
balsama za potrebe svojih laboratorija prof. dr. T. Varićak, upravnik Zavoda
za histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta zagrebačkog
universiteta, došao je na ideju da ispita upotrebu naše domaće smole mesto
kanadskog balsama. Prvi njegovi rezultati već su krunisani uspehom,
a proučavanja se i nadalje produžavaju. Prof, Varićak najpre je ispitivao
smolu Pinus halepensis i Pinus Peuce, a sada su ispitivanja protegnuta i
na ostale smole naših četinjača (Pinus nigra i P. leucodermis). Najbolji
rezultati postignpti su sa smolom molike (P. peuce) dobivene sa Peristera
kod Bitolja.


Kao jedan od najvažnijih problema, koji se imao resiti kod upotreba
raznih smola, bilo je pitanje pročišćavanja smole. Poznato je da sirova
smola pretsLavlja sirovinu za dobivanje kalofonijuma i terpentiskog ulja.
Dobivena smolarenjem ona je manje-više onečišćena organskim i anorganskim
primesama (kora, iverje, lišće, iglice, insekti, prašina, pesak, voda
i dr.). Ovakva tehnička smola ne može ni u kom slučaju da nade primenu
u mikrosposkoj tehnici, u optičkoj industriji i drugim granama, zato što
je prvo nečista ,a drugo što je puna kristala smolnih kiselina.


Da bi se omogućila upotreba i za gore navedene ciljeve smola se mora
podvrgnuti temeljitom pročišćavanju koje vremenski pretstavlja duži
posao.


Podstaknuti prvim uspesima koje je postigao prof. Varićak i jer je
smolarenje u NR Makedoniji uvedeno još od ranije kao jedan od načina
iskorišćavanja borovih šuma, otpočeli smo opite kod proučavanja filtracione
tehnike za pročišćavanje smola belog bora, crnog bora i molike sa
sledećim zadatkom:


1.
Da se pronađe jedna bolja metoda za filtrovanje borove smole bez
da se umanje fizička svojstva iste,
2.
Da se primeni filtrovanje bez prethodnog zagrejavanja smole koje
je štetno za bistrinu pročišćene smole.
42




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 45     <-- 45 -->        PDF

3.
Da se upotrebi jeftinija i po mogućstvu brza metoda.
4.
Da se provedu paralelna proučavanja između tehnike smolarenja
koja je u primeni i odnosnih kvaliteta smole.
5." Da se zatim prouče fizičko-tehnička svojstva raznih pročišćenih
smola, te upotreba istih.


U ovom prikazu zadržaćemo se na radovima oko prečišćavanja smola,
koje smo izveli ove godine od sakupljenih smola u toku kampanje 1947
i 1948 godine.


Važno je bilo da se sa terena dobiju što je god moguće čistije smole
sa što većim sadržajem terpentinskog ulja, što sve olakšava prečišćavanje.
Pc navodima Vasečkina (SSSR) smola belog bora vrlo brzo izhlapljuje,
odnosno gubi terpentinsko ulje, tako da se već za 3 do 6 dana procenat
terpentinskog ulja smanjuje od 36% na 16—20%. Na taj način, ako je
smola starijeg porekla, postaje gušća, lako» se kristalizuje i za filtrovanje
skoro i ne dolazi u obzir. Ove činjenice uticale su i na naše oglede sa
smolom belog bora i pored toga što se nastojalo da vremenski razmak
ne bude veći od 10 dana od sakupljanja smole do momenta pročišćavanja.
Ishlapljivanje je izrazito, te smatramo da će se kod filtrovanja smola
belog bora teško moći dobiti relativno veća količina tečnog terpentina.
Sa druge strane smola crnog bora i molike mnogo se bolje filtruje, jer je
ishlapljivanje terpentinskog ulja manje i sporije, te se procentualno može
dobiti veća količina filtrovane smole.


Za filtrovanje je uzeta smola belog i crnog bora, te molike sa područja
morihovsko-roždenskih šuma, Kapine i Pelistera, Procenat nečistoća
smole se kretao između 4 do 6%, a sastoji se od iverja, kore, lišća, iglica,
insekata, prašine, peska i slobodne nevezane (atmosferke) vode. Procenat
nečistoće ovisan je od tehnike smolarenja i u koliko je ona bolja i savremenija,
procenat nečistoća je manji. Ako je smolarenje primitivnije (radi
se bez poklopca i slično) procenat nečistoće može se popeti do 12%, a
čak i više. Procenat nečistoće je važan za tehniku filtrovanja i o njemu
se mora voditi računa.


Filtrovanje je izvođeno po sledećem redu i sa sledećim sredstvima:
Da bi se smola staložila držana je 12 do 15 dana u limenim kantama
sadržaja do 20 kg sirove smole. Poklopac na kanti hermetički se zatvarao
tako da je pristup vazduha sveden na minimum. Na taj je način prostor
iznad smole u sudu bio zasićen parom terpentinskog ulja i ova je sprečavala
da smola i nadalje ishlapljuje. Prema različitim specifičnim težinama
u sudu su se formirali slojevi tako da se može razlikovati:


1. Donji sloj, koji se sastoji od gušćeg dela smole siromašnije u terpentinskom
ulju (do 18%) imade izvestan sadržaj prašine i peska koji se
sa smolom talože na dnu suda. Ovaj deo je uglavnom kristalizovan ili jako
podložan kristalizaciji. Boje je beličaste do bledo žućkaste.
2. Srednji sloj, koji je tečniji od donjeg sloja, bogatiji u terpentinskom
ulju (do 25%) i nema krute smole u grumuljicama. U gornjem delu pomesan
je ovaj sloj sa težim organskim primesama (insekti, iverje i dr.). Boje
je bledo žućkaste, koja je prema gore izrazito žućkasta.
43




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 46     <-- 46 -->        PDF

3. Gornji sloj pretstavlja smolu bogatu u terpetinskom ulju (do 35%),
no pomešanu sa organskim otpatcima, koji plivaju na površini (iglice,
kora). Boje je žućkaste kao zejtin.
Za dalji postupak dolazili su u obzir samo gornji i ssednji slojevi, dok
je donji sloj odmah izdvajan kao neupotrebljiv. Za filtrovanje upotrebili
smo ovaj materijal:


a) običnu medicinsku gazu (višeslojnu) za grubo filtriranje;
b) laneno platna (rede) za finije filtrovanje;
c) tehnički file (sličan onom za filtrovanje raznih tečnosti) za najfi


nije prečišćavanje.
Zadatak ovih filtracionih sredstava uglavnom je sledeći:
ad a) Da se zadrže svi organski delovi (otpatci) koje sirova smola


sadrži,
ad b) Da se gušći delovi smole koji u sebi imaju izvestan procenat
kristala izdvoje, odnosno na samom platnu zadrže,
ad c) Da se zadrže male čestice prašine i finije primese.


Smolu koja se staložila u kanti najpre smo pretakali (gornji i srednji
sloj) kroz gazu. Postupak je vršen dosta brzo, jer je gaza imala zadatak
da zadrži krupnije strane primese (iglice, insekte, iverje i druge otpatke).
Ovim filtrovaajem dobijena je na oko čista smola koja je u sebi sadržavala
samo finije čestice organskih otpadaka, prašinu i slično. Dobijeni
filtrat ostavili smo 15 do 20 dana da se staloži. Za to se vreme također
formiraju tri sloja i to:


1.
donji sloj, koji je najtanji i najgušći, a sastoji se od smole bogate
kristalima i prašinom, te ostalim težim nečistoćama;
2.
srednji sloj bledožućkaste boje, većim del om prečišćena smola;
3. gornji sloj koji pretstavlja već čistu smolu-terpentin.
Dobijeni prvi filtrat posle izvesnog vremenskog taloženja ponovo- se
sada filtrira kroz gušći filtar od lanenog platna. Na njemu se zadrže preostale
organske i anorganske čestice i sva smola u gromuljicama. Propušta
se samo gornji i srednji sloj, dok donji sloj ostaje u prethodnoj posudi
i on se izbacuje iz daljeg postupka. I ovaj drugi filtrat ostavlja se izvesno
vreme da se staloži 10 do 15 dana, kako bi se i preostali kristali i eventualna
nečistoća staložila. Treće i posljednje filtrovanje kroz file imalo je
za zadatak da potpuno zadrži sitnu nečistoću (prašinu) i preostale kristale.
Dobijeni filtrat pretstavlja već visoko pročišćeni terpentin koji se može
upotrebiti u mikroskopskoj tehnici. Pročišćena smola-terpentin molike
ima bledo žutu boju (kao zejtin), a boja smole crnog bora varira od
žućkaste do smeđe. Prečišćena smola sipana je u teglice od 250 g, 500 g
i 1 kg i hermetički zatvarana. U medicinskim zavodima gotov filtrat
obično se razređuje (sa ksilolom, terpineolom ili drugim sredstvima) do
željene gustine i zatim upotrebljava.
No postavlja se pitanje koliki je procenat filtrovanih smola. Smola
crnog bora, ako je uzmemo onakvu kakvu nam je daje teren (smolarenje),
daje od 20 do 30 %, u srednjem oko 25% prečišćene smole. Smola molike
daje veći procenat prečišćene smole i on iznosi od 30 do 40%, srednje
35%. Da li će se ovi procenti moći povećati zavisi najviše od načina i


44




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 47     <-- 47 -->        PDF

okolnosti pod kojima se vrši smolareiije, te kvaliteta na terenu prikupljene
smole. Ako se obrati veća pažnja tehnici smolarenja (bolji rad, bolji lončići
za smolu, bolja manipulacija) može se očekivati i veći procenat prečišćene
smole upotrebljive za mikroskopsku tehniku.


U pogledu kvaliteta smole halepskog bora i molike prof. Varićak je
objavio svoje prve rezultate. Ispitivanja kvaliteta pročišćene smole crnog
bora sada su u toku i biće naknadno objavljena. Polazeći od domaćih
sirovina i na ovom području ćemo se osloboditi inostranog uvoza. Našoj
optičkoj i farmaceutskoj industriji te za potrebe mikroskopske tehnike
moći ćemo tako osigurati dovoljnu količinu pročišćenih smola i omogućiti
njihov poletan rad.


L i t e r a tura:


Varića k T.: Smola bora kao nadomjestak za kanadski balzam u histološkoj
tehnici. Veterinarski arhiv 17, 195, 1947.
Varića k T. i D.: Primjerna smole molike (Poms Peace) u mikroskopskoj tehnici
i optici. Glasnik biološke sekcije H. P. D. 1947«


........ : .......... ............ ........ ....... ...... 19444,


Ugrenović : Upotreba drveta i sporednih produkata šuma, Zagreb 1948,


Ugrenović : Kemisko1 iskorišćavanje i konz. drveta. Zagreb 1947 god.


O ............) ........ ......


..... ........ ...... .......... ............ COCHOBOS ...... ... .........
.......... ......... ... .... ................ ......., ...... . .. .. ... ......
.......... .........


THE FILTRATION OF THE PIN RESIN


The author describes the first results of the filtration of the pin resin, and the
realization of the filtrate for the uses of microscopian technics, optics e. t. c. as the
substitution of Canada balsam.


i


45