DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Ing. Branislav Pejoski (Skoplje): O FILTROVANJU BOROVIH SMOLA Posle ovoga rata počela se osećati oskudica mnogih preparata i proizvoda inostranog porekla, a među njima i kanadskog balsama (balsamum canadense). Njegova upotreba osobito je izrazita u mikroskopskoj tehnici, optičkoj industriji i drugdje. Kanadski je balsam smola Abies balsamea i Abies canadensis koje rastu u Severnoj Americi. U pogledu proizvodnje ove visoko kvalitetne smole neke severoameričke države drže pravi monopol. Glavna karakteristika kanadskog balsama je ta, da ova smola ne kristalizira, potpuno je bistra, koeficijent loma svjetlosti je isti kao kod stakla. Ove osobine osigurale su mu široku upotrebu. Pre rata za potrebe mikroskopske tehnike u histološkim i bakteriološkim laboratorijima počeli su se upotrebljavati i neki sintetički preparati (caedax i dr.), jer je cena kanadskom balsamu bila naročito visoka. Kilogram kanadskog balsama stajao je pred rat oko 800 dinara. Boreći se s teškoćama oko nabavke i najmanje količine kandaskog balsama za potrebe svojih laboratorija prof. dr. T. Varićak, upravnik Zavoda za histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta zagrebačkog universiteta, došao je na ideju da ispita upotrebu naše domaće smole mesto kanadskog balsama. Prvi njegovi rezultati već su krunisani uspehom, a proučavanja se i nadalje produžavaju. Prof, Varićak najpre je ispitivao smolu Pinus halepensis i Pinus Peuce, a sada su ispitivanja protegnuta i na ostale smole naših četinjača (Pinus nigra i P. leucodermis). Najbolji rezultati postignpti su sa smolom molike (P. peuce) dobivene sa Peristera kod Bitolja. Kao jedan od najvažnijih problema, koji se imao resiti kod upotreba raznih smola, bilo je pitanje pročišćavanja smole. Poznato je da sirova smola pretsLavlja sirovinu za dobivanje kalofonijuma i terpentiskog ulja. Dobivena smolarenjem ona je manje-više onečišćena organskim i anorganskim primesama (kora, iverje, lišće, iglice, insekti, prašina, pesak, voda i dr.). Ovakva tehnička smola ne može ni u kom slučaju da nade primenu u mikrosposkoj tehnici, u optičkoj industriji i drugim granama, zato što je prvo nečista ,a drugo što je puna kristala smolnih kiselina. Da bi se omogućila upotreba i za gore navedene ciljeve smola se mora podvrgnuti temeljitom pročišćavanju koje vremenski pretstavlja duži posao. Podstaknuti prvim uspesima koje je postigao prof. Varićak i jer je smolarenje u NR Makedoniji uvedeno još od ranije kao jedan od načina iskorišćavanja borovih šuma, otpočeli smo opite kod proučavanja filtracione tehnike za pročišćavanje smola belog bora, crnog bora i molike sa sledećim zadatkom: 1. Da se pronađe jedna bolja metoda za filtrovanje borove smole bez da se umanje fizička svojstva iste, 2. Da se primeni filtrovanje bez prethodnog zagrejavanja smole koje je štetno za bistrinu pročišćene smole. 42 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 45 <-- 45 --> PDF |
3. Da se upotrebi jeftinija i po mogućstvu brza metoda. 4. Da se provedu paralelna proučavanja između tehnike smolarenja koja je u primeni i odnosnih kvaliteta smole. 5." Da se zatim prouče fizičko-tehnička svojstva raznih pročišćenih smola, te upotreba istih. U ovom prikazu zadržaćemo se na radovima oko prečišćavanja smola, koje smo izveli ove godine od sakupljenih smola u toku kampanje 1947 i 1948 godine. Važno je bilo da se sa terena dobiju što je god moguće čistije smole sa što većim sadržajem terpentinskog ulja, što sve olakšava prečišćavanje. Pc navodima Vasečkina (SSSR) smola belog bora vrlo brzo izhlapljuje, odnosno gubi terpentinsko ulje, tako da se već za 3 do 6 dana procenat terpentinskog ulja smanjuje od 36% na 16—20%. Na taj način, ako je smola starijeg porekla, postaje gušća, lako» se kristalizuje i za filtrovanje skoro i ne dolazi u obzir. Ove činjenice uticale su i na naše oglede sa smolom belog bora i pored toga što se nastojalo da vremenski razmak ne bude veći od 10 dana od sakupljanja smole do momenta pročišćavanja. Ishlapljivanje je izrazito, te smatramo da će se kod filtrovanja smola belog bora teško moći dobiti relativno veća količina tečnog terpentina. Sa druge strane smola crnog bora i molike mnogo se bolje filtruje, jer je ishlapljivanje terpentinskog ulja manje i sporije, te se procentualno može dobiti veća količina filtrovane smole. Za filtrovanje je uzeta smola belog i crnog bora, te molike sa područja morihovsko-roždenskih šuma, Kapine i Pelistera, Procenat nečistoća smole se kretao između 4 do 6%, a sastoji se od iverja, kore, lišća, iglica, insekata, prašine, peska i slobodne nevezane (atmosferke) vode. Procenat nečistoće ovisan je od tehnike smolarenja i u koliko je ona bolja i savremenija, procenat nečistoća je manji. Ako je smolarenje primitivnije (radi se bez poklopca i slično) procenat nečistoće može se popeti do 12%, a čak i više. Procenat nečistoće je važan za tehniku filtrovanja i o njemu se mora voditi računa. Filtrovanje je izvođeno po sledećem redu i sa sledećim sredstvima: Da bi se smola staložila držana je 12 do 15 dana u limenim kantama sadržaja do 20 kg sirove smole. Poklopac na kanti hermetički se zatvarao tako da je pristup vazduha sveden na minimum. Na taj je način prostor iznad smole u sudu bio zasićen parom terpentinskog ulja i ova je sprečavala da smola i nadalje ishlapljuje. Prema različitim specifičnim težinama u sudu su se formirali slojevi tako da se može razlikovati: 1. Donji sloj, koji se sastoji od gušćeg dela smole siromašnije u terpentinskom ulju (do 18%) imade izvestan sadržaj prašine i peska koji se sa smolom talože na dnu suda. Ovaj deo je uglavnom kristalizovan ili jako podložan kristalizaciji. Boje je beličaste do bledo žućkaste. 2. Srednji sloj, koji je tečniji od donjeg sloja, bogatiji u terpentinskom ulju (do 25%) i nema krute smole u grumuljicama. U gornjem delu pomesan je ovaj sloj sa težim organskim primesama (insekti, iverje i dr.). Boje je bledo žućkaste, koja je prema gore izrazito žućkasta. 43 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 46 <-- 46 --> PDF |
3. Gornji sloj pretstavlja smolu bogatu u terpetinskom ulju (do 35%), no pomešanu sa organskim otpatcima, koji plivaju na površini (iglice, kora). Boje je žućkaste kao zejtin. Za dalji postupak dolazili su u obzir samo gornji i ssednji slojevi, dok je donji sloj odmah izdvajan kao neupotrebljiv. Za filtrovanje upotrebili smo ovaj materijal: a) običnu medicinsku gazu (višeslojnu) za grubo filtriranje; b) laneno platna (rede) za finije filtrovanje; c) tehnički file (sličan onom za filtrovanje raznih tečnosti) za najfi nije prečišćavanje. Zadatak ovih filtracionih sredstava uglavnom je sledeći: ad a) Da se zadrže svi organski delovi (otpatci) koje sirova smola sadrži, ad b) Da se gušći delovi smole koji u sebi imaju izvestan procenat kristala izdvoje, odnosno na samom platnu zadrže, ad c) Da se zadrže male čestice prašine i finije primese. Smolu koja se staložila u kanti najpre smo pretakali (gornji i srednji sloj) kroz gazu. Postupak je vršen dosta brzo, jer je gaza imala zadatak da zadrži krupnije strane primese (iglice, insekte, iverje i druge otpatke). Ovim filtrovaajem dobijena je na oko čista smola koja je u sebi sadržavala samo finije čestice organskih otpadaka, prašinu i slično. Dobijeni filtrat ostavili smo 15 do 20 dana da se staloži. Za to se vreme također formiraju tri sloja i to: 1. donji sloj, koji je najtanji i najgušći, a sastoji se od smole bogate kristalima i prašinom, te ostalim težim nečistoćama; 2. srednji sloj bledožućkaste boje, većim del om prečišćena smola; 3. gornji sloj koji pretstavlja već čistu smolu-terpentin. Dobijeni prvi filtrat posle izvesnog vremenskog taloženja ponovo- se sada filtrira kroz gušći filtar od lanenog platna. Na njemu se zadrže preostale organske i anorganske čestice i sva smola u gromuljicama. Propušta se samo gornji i srednji sloj, dok donji sloj ostaje u prethodnoj posudi i on se izbacuje iz daljeg postupka. I ovaj drugi filtrat ostavlja se izvesno vreme da se staloži 10 do 15 dana, kako bi se i preostali kristali i eventualna nečistoća staložila. Treće i posljednje filtrovanje kroz file imalo je za zadatak da potpuno zadrži sitnu nečistoću (prašinu) i preostale kristale. Dobijeni filtrat pretstavlja već visoko pročišćeni terpentin koji se može upotrebiti u mikroskopskoj tehnici. Pročišćena smola-terpentin molike ima bledo žutu boju (kao zejtin), a boja smole crnog bora varira od žućkaste do smeđe. Prečišćena smola sipana je u teglice od 250 g, 500 g i 1 kg i hermetički zatvarana. U medicinskim zavodima gotov filtrat obično se razređuje (sa ksilolom, terpineolom ili drugim sredstvima) do željene gustine i zatim upotrebljava. No postavlja se pitanje koliki je procenat filtrovanih smola. Smola crnog bora, ako je uzmemo onakvu kakvu nam je daje teren (smolarenje), daje od 20 do 30 %, u srednjem oko 25% prečišćene smole. Smola molike daje veći procenat prečišćene smole i on iznosi od 30 do 40%, srednje 35%. Da li će se ovi procenti moći povećati zavisi najviše od načina i 44 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 47 <-- 47 --> PDF |
okolnosti pod kojima se vrši smolareiije, te kvaliteta na terenu prikupljene smole. Ako se obrati veća pažnja tehnici smolarenja (bolji rad, bolji lončići za smolu, bolja manipulacija) može se očekivati i veći procenat prečišćene smole upotrebljive za mikroskopsku tehniku. U pogledu kvaliteta smole halepskog bora i molike prof. Varićak je objavio svoje prve rezultate. Ispitivanja kvaliteta pročišćene smole crnog bora sada su u toku i biće naknadno objavljena. Polazeći od domaćih sirovina i na ovom području ćemo se osloboditi inostranog uvoza. Našoj optičkoj i farmaceutskoj industriji te za potrebe mikroskopske tehnike moći ćemo tako osigurati dovoljnu količinu pročišćenih smola i omogućiti njihov poletan rad. L i t e r a tura: Varića k T.: Smola bora kao nadomjestak za kanadski balzam u histološkoj tehnici. Veterinarski arhiv 17, 195, 1947. Varića k T. i D.: Primjerna smole molike (Poms Peace) u mikroskopskoj tehnici i optici. Glasnik biološke sekcije H. P. D. 1947« ........ : .......... ............ ........ ....... ...... 19444, Ugrenović : Upotreba drveta i sporednih produkata šuma, Zagreb 1948, Ugrenović : Kemisko1 iskorišćavanje i konz. drveta. Zagreb 1947 god. O ............) ........ ...... ..... ........ ...... .......... ............ COCHOBOS ...... ... ......... .......... ......... ... .... ................ ......., ...... . .. .. ... ...... .......... ......... THE FILTRATION OF THE PIN RESIN The author describes the first results of the filtration of the pin resin, and the realization of the filtrate for the uses of microscopian technics, optics e. t. c. as the substitution of Canada balsam. i 45 |