DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Da bi se riješilo pitanje teritorijalne raspodjele rukovodstva, podižu se u tu svrhu u Staljingradu, Saratovu i Uralsku teritorijalne uprave a za provođenje istraživanja i izradu projekata osniva se »Agrolesoprojekt«. Pored napred navedenih državnih poljozaštitnih pojaseva, planira se podizanje 5,709.00 ha pojaseva na poljima kolhoza i sovhoza, Od toga će kolhozi posaditi 3,592.500 ha uz pomoć države i pod nadzorom ministarstva šumarstva, a ostatak ministarstvo. Plan donosi razbijanje tih površina na oblasti, autonomne republike i krajeve. Točkom 9. i 10. regulirano je pitanje pošumljavanja jaruga, vododjelnica, pijesaka itd. Važna je točka 12., koja kaže: »U cilju podizanja trajnih poljozaštitnih pojaseva, koji će biti efektni već od mladosti, treba saditi vrste dugog vijeka kao i brzorastuće vrste drveća, odabirući ih prema mjesnim stanišnim uslovima. Osobitu pažnju treba obratiti uzgajanju hrasta u stepskim rajonima, kao najvrjednijoj i dugovječnoj vrsti. Kod sadnje poljozaštitnih šumskih pojaseva uvoditi 10—15% voćaka«. U planu su pojedinačno nabrojene vrste drveća i grmlja, koje dolaze v dbzir za sadnju u tim oblastima na kolhoznim i sovhoznim poljima. Posebno je naglašeno da je nepravilno podizanje uskih pojaseva u rajonima s jako razvijenim reljefom i velikim oticanjem nadzemnih voda, jer takvi pojasi nisu u stanju da pruže zaštitu tlu. Izričito se citira, da šumski pojasi u kolhozima i sovhozima za zaštitu polja u ravnicama od suhih vjetrova moraju biti 10—20 m široki. Oni pojasi, koji su smješteni popreko padina u svrhu sprječavanja odnošenja tla (pojasi sa zadaćom reguliranja vode) ,podižu se u širini od 20—60 m. Podizanje šuma na gredama u vidu pojaseva treba provoditi u širini od 20—50 m, a također je potrebno podizanje suvislih nasada na obroncima itd. Šumske kulture oko vodosprema podižu se u pojasu širokom 10—20 m. U Ukrajini širina pojasa može biti 9—12 i 17 m. Osnovne (dužinske) poljozaštitne pojase kolhoza i sovhoza treba razmještati po međama, granicama poljskih plodoreda a kod većih polja i unutar njih po granicama brigadnih čestica, predviđajući smanjivanje razmaka između pojaseva u stepskim rajonima. MTS će u svoj plan uvesti radove oko obradbe tla. Daljnim točkama regulirano je djelovanje rasadnika, računanje trudodana za rad u njima i tome si. Napominjemo kako se u članku, posvećenom pitanju rasadnika, u Pravdi od 24. X. 1948 ističe važnost osnivanja rasadnika i njihovo pravovremeno funkcioniranje. Za rasadnike treba izabrati najbolje tlo, kloniti se mrazišta, slanih terena. Veličina rasadnika treba da iznosi oko 50—100 ha, ali i preko toga ako pretstoje velike površine za pošumljavanje. Kod odabiranja mjesta za rasadnik treba misliti na kvalitet sjemenskih šuma, odnosno baza, čiji stanišni uslovi moraju odgovarati onima na kojima vršimo pošumljavanja. Rad oko podizanja rasadnika smatra se momentano kao osnovni jer se bez odgovarajuće proizvodnje sadnica ne može preći na ostale radove. Računa se da će za najbližu prvu ili drugu godinu trebati proizvesti oko 600.000 kom. sadnica listača i 1—1,5 mil. kom. sadnica četinjača po 1 ha. 38 |