DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 36     <-- 36 -->        PDF

sadnje osigurava uspješnu borbu mladih biljaka protiv korova, budući da
se one sklope već u najranijoj mladosti i spriječe tako opasni razvoj
korova.


Bazirajući se na navedenim Lisjenkovi m eksperimentalnimteoretskim izvodima, N. K. Magnick i je na Karabalikskoj šumsko-gospodarskoj
stanici u sušnoj stepi sjev. Kazahstana počeo podizati pojase
na tom principu. Na to ga je navelo također i promatranje drveća i grmlja
u stepi, koje od prirode samo čini omanje grupice, pružajući tako dobru
zaštitu tlu. Izabiranje takovog puta diktiralo je pored toga i nezadovoljavajuće
stanje poljozaštitnih pojaseva u kazahstanskoj stepi, podignutih
pojedinačnom sadnjom u redove u udaljenosti od 0,7—1,0 m među pojedinim
biljkama. Uslijed prosušivanja tla, prvih 5 godina pojasi su pored
toga tražili vrlo intenzivnu njegu i otstranjivanje korova, što pretstavlja
veliku poteškoću u radnoj snazi, koja je u to vrijeme zauzeta na poljskim
radovima.


Prema izvještaju M a g n i c k o g, stanica je podizala pojase, uske
od 5—7 i široke od 21—27 redova., po slijedećoj shemi:


0 o o o


jO C O O C C 0 ö O 0 o


\ococ c o o 0
o o c °Lr~~ 3,0 m. -*o o o o 0 O 9 O


1-leci
O O 0 O O o o a


0 o o o


* Topolo-Vez
9 o o o o O O L> 0


n O O \


2-iccL
> o o o o o c c 6


* o o c o
o o O I
O O O i 5 0 o 0 o o o o o


c Ü c e


titer--7A»CV


O O o 0 o o o o


očno


o o e> o


3. feci
# 0 o c o o o o
o o o o


O O o O


o O 0 0 0 c o o
o o c o o o O o


Jasca
0 O 0 o o t> o a o


Tofota ....


ö O o o 0 o o


L. 7ecL 0 0 0 0 O . o O 0 O 0 O 0


O 0O o o o o o o 0 c o o o C O O 0


Vez.


a o o o O O 0 o


o o 0 O


0 0 O O


5. -tecC
o Ö
O O O O o o o o O er


o o O 0


C1


O O 0 0 o 0 đ o o O °


O O . 0


Od,.


— —-,—— — —


SI. 2


Vidi se kako su razmještene grupe brzorastućih vrsta (topola, negundovac
i dr.) u relaciji prema grupama osnovnih vrsta (vez, američki jasen,
Mpa i dr.). U istom redu grupe su međusobno udaljene 3 m (što je bilo
dovoljno za prolaz traktora s plugom). Grupe su poredane poput šaha.
Na 1 ha treba oko 9.000—10.000 sadnica.


Taj način sadnje i podizanja šumskog poljozaštitnog pojasa nema
doduše tako dugu historiju kao naprijed navedeni, koji se prakticiraju u
zapadnom evrop. dijelu stepe i njegovi rezultati još nisu definitivni, ali
možemo vjerovati da će se Lisjenkov a nauka i1 ovdje afirmirati.


34