DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 35 <-- 35 --> PDF |
prostora i svijetla. Prema dosadanjim opažanjima hrast se tu vrlo dobro razvija. Prema toj shemi sadnja se provađa ovako: 1. red: negundovac 2. red: divlja jabuka, sib. karagana 3´. red: lužnjak, sib. karagana 4. red: pensilv. jasen itd. (oko 16 redova). Redovi su razdaleko 1,5 m, a razmještaj brzorastućih vrsta je takav, da one dolaze tek u svakom 5. redu, tako da je u tom slučaju njihova međusobna udaljenost 6 m. Time je isključeno svako ozbiljnije zasjenjivamje lužnjakovih biljaka odozgo. To se lijepo vidi iz profila takvog pojasa na poljima Instituta (1945), koji je sađen god. 1941, (vidi si. 1). . 3 -9´i 6 7%-9 *0´. ´S´ "J SI. 1 Da se istakne djelovanje koridora, Ključniko v iznosi slučaj sa uobičajenom nepravilnom sadnjom nekog drugog pojasa Instituta, gdje je hrast sve do 7. godine slabo uspijevao, dok je u prvom slučaju u 3.—4. godini imao prirast 60—70 cm u visinu, što pruža povoljne izglede u dalji razvoj. Da bi se stekao uvid u perspektivu ovog specijalnog načina sadnje poljozaštitnih pojaseva, dobro je pogledati kako danas izgleda pojas (br. 45), što ga je 1901 god. podigao Mor o zov. On je, u udaljenosti od 4,3 m u istom redu sadio biljke ovim načinom: žestilj — lužnjak — žesttilj — negundovac — kruška — negundovac itd. Uslijed brižljivosti i preciznosti kojom je podignut, pojas je, nedavno mjeren, pokazivao u svom poprečnom profilu smještaj hrasta u izvjesnom »koridoru«. Premda je tu hrast činio svega 16% od ostalih vrsta u plohi, ipak je to bilo dovoljno da za 45 godina, nakon uklanjanja ostalih vrsta iz plohe, tvori dobro sklopljeni pojas (43 m širok). Polazeći od pretpostavke da u prirodi nema konkurencije unutar vrste, Lisjenk o je dao ideju sadnje u međusobno odijeljenim grupama biljaka (gnjezdima). Rukovodila ga je želja da na taj način u razvoju mladim biljkama osigura uspješniju borbu protiv korova i suše. Takova grupa veličine 1—2 m2, sa 100—50 sadnica u svakoj grupi, trebalo bi na 1 ha postaviti oko 100—200. Prema mišljenju L i s j e n k a, takav način sadnje pretstavlja budućnost podizanja šuma u stepi. Premda još u tom pravcu treba vršiti eksperimente i zapažanja, Lisjenk o smatra da taj način 33 |