DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Od god. 1931—41 podignuto je u 42.000 kolhoza stepske zone evrop. dijela SSSRa 452.000 ha poljozaštitnih pojaseva, 170.000 ha šumskih nasada, 214.700 ha pošumljenih pijesaka (Handbekov). Pomoć u izvođenju radova dala je 2421 MTS. Podignuto je 1.920 kolhoznih rasadnika sa površinom od 3.619 ha, 364 drž. rasadnika sa 41.712 ha itd. Najbolja postignuća imala je Ukrajina sa 259.000 ha pojaseva. Tako je do prije rata bilo već kolhoza, čija su sva polja štitili vjetrobrani pojasi. Oko gradova podizani su t. zv. zeleni pojasi, što je poznato iz dnevne štampe. Za vrijeme rata radovi su privremeno obustavljeni a uslijed razaranja okupatora, naročito u Ukrajini, u dobrom stanju ostao je tek manji dio površine pojaseva. Treba međutim istaknuti i drugi dio osnovnih mjera u borbi za stabilan prirod: Naučavanja Dokučajeva, Viljamsa i drugih dokazala su prednost travopoljnog sistema u poljoprivredi, koji intenzivira poljoprivredu uvođenjem pravilnih plodoreda, sijanjem trave na ugarima, pravilnim sistemom obradbe tla, čišćenjem strništa, dobrim sistemom nagnojavanja, većom pažnjom na sorte, podizanjem poljozaštitnih pojaseva itd. Te mjere se provode danas na poljima stanica i naprednih kolhoza i sovhoza i one karakteriziraju današnju socijalističku poljoprivredu SSSR-a. Ukratko se može ovako ormulirati: Očuvanje postojećih šuma, sistematsko podizanje novih šuma i poljozaštitnih pojaseva, uvođenje travopoljnog sistema. U pjatiijetki 1946—50 predviđene su znatne plohe novih pojaseva, zatim popravljanja starih, oštećenih i zanemarenih za vrijeme rata. Pitanja praktičnog rješavanja U praktičnom uvođenju navedenih mjera trebalo je prethodno mnogo toga riješiti. Tu su se javljala pitanja: u kojoj množini valja podizati pojase, kako da budu široki, kakvog sastava, na koji način da se pomlađuju itd. U pitanju množin e mišljenje stručnjaka Poljoprivrednog instituta černozemske oblasti glasi, da bi na svakih 100 ha obradive zemlje trebalo podignuti 4—6 ha poljozaštitnih pojaseva. Za cijeli SSSR bi kao minimum trebalo uzgojiti oko 5 mil. ha pojaseva. Najnoviji 15-godišnji plan predviđa podizanje 117.900 ha državnih i 4,172.500 ha kolhoznih i sovhoznih poljozaštitnih pojasa, što zajedno iznosi 4,290.400 ha. Ubrojimo li i ostale planirane površine (pošumljavanje pijesaka, padina, vododerina itd.), to onda zajedno sa prednjim iznosi 6,148.900 hektara. Dugo je bilo sporno pitanje širin a pojaseva. Polazeći od Doku čajeva, Viljamsa i dr., isticalo se da tek širi pojasi mogu dati pravi efekt zaštite usjevima. Oni su se naime zalagali za pojaseve, koji bi svojom površinom iznosili i do 10°/o obradive površine (ne uzimajući u obzir šumske masive i kulture na padinama, jarugama i si.). Njihovi pojasi nikada nisu bili uži od 20 m. Posve uski pojasi (ispod 20 m) ne dolaze za stepu nikako u obzir, iako su neki (Raskin, G 1 a d j š e v s k i, K a r u 31 |