DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Procesi erozije u stepi su jaki i protežu se na čitavom potezu do najnižeg dijela potoka ili rijeke. To zahtijeva učvršćenje čitavog teritorija, pošumljavanje jaruga, vododjelnica. Otvorena prema jugoistoku, stepa dolazi pod utjecaj hladnih istočnih vjetrova a uslijed velike površine živih pijesaka susjedne kulture stalno su izložene opasnostima. Nabrojeni faktori ponajčešće djeluju kompleksno. Njihov, utjecaj odražava se u smanjenom prinosu poljoprivrednih kultura i gospodarstvo SSSR-a uslijed toga trpi silne gubitke. Historija tih zona poznavala je mnogo gladi i nerodice, tim više što je suša česta pojava. Kako se često sušne godine ponavljaju, ilustrira već sama činjenica, da je u zadnjih 65 godina bilo 22 sušnih. Tako su zadnjih 15 godina bile sušne: 1933, 1934, 1936, 1939, 1940, 1945, 1946 i 1948. Ali štete i gubitci ne poznaju se samo u količini, nego i na težini zrna, njegovoj kvaliteti itd., što uvećava gubitak. U svemu tome pomanjkanje šuma u tim prostranim zonama još više otežava borbu čovjeka s prirodom. Ono se je osjećalo to više, što su tokom vremena mnoge šume posječene, čime-je povećana erozija i poremećeni odnosi u mnogim rajonima. U vezi s tim dobro kaže Sozikin — u stepi svako ogoljavanje terena dovodi do ispoljavanja stepskog karaktera klime. Iskustvo Nije dakle čudo da se je već odavna uočila veza između pomanjkanja šuma i takvih nepovoljnih posljedica. Za poljoprivredu je ta fatalnost oživljavala novom snagom što je poljoprivreda postajala intezivnija, naročito otkako su se revolucijom promijenili socijalni odnosi na selu. Ovdje ne ulazimo u pitanje blagotvornog djelovanja šume uopće, jer su to općepoznate stvari. Ali u pitanju stepe i stepskih šuma podizanje šuma, šumskih masiva ili užih šumskih pojaseva dobiva poseban značaj. Brzo se uvidjelo, da pojasi od šumskog drveća podignuti preko polja, u višemanje pravilnim linijama, pokazuju povoljno djelovanje u relaciji na vjetar, snijeg, vlagu itd. Kod toga nas interesiraju dvije stvari: djelovanje poljozaštitnih pojaseva na mikrostanište, te efekt koji se odražava u prinosu poljoprivrednih kultura. Prema mnogim autorima obilne sovjetske literature .po tom pitanju, a u prvom redu prema iskustvu biv. Kamenostepske stanice (sada Poljoprivredni institut centralne černozemske oblasti, po imenu D o- k u č a j e v a), djelovanje šumskih poljozaštitnih pojaseva sastoji se u tome što je na poljima, zaštićenim vjetrobranim pojasima, brzina vjetra smanjena i do 35—-40%, manje je ishlapljivanje iz tla što povoljno utječe na vlagu tla, transpiracija i ishlapljivanje opada i do 30%, relativna zračna vlaga, za razliku od otvorene stepe, bila je veća za 3—5%; snijeg je pravilnije raspoređen na poljima, njegov pokrov je i za 1,5—2 puta deblji, polaganije se topi i tlo se u proljeće bolje natapa vodom; naglo oticanje oborinske vode spriječeno je i time je otklonjena opasnost od erozija, a tlo zadržava veće količine vode itd. 27 |