DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Možda nemamo üvijek u vidu, da su veliki dio Ukrajine, zatim južna stepska zona itd. stalno izloženi opasnostima od suše, pijeska, erozije, da je tako ugrožen onaj najplodniji dio SSSR-a, koga su oduvijek zvali sitnicom. Najnoviji plan 1949—65 god. treba da tome stane na kraj i to na površini, koja prelazi površinu mnogih evropskih država zajedno. Danas kolhoznici, radnici MTS, sovhoza itd. (kako to ističe uvodnik Pravde od 24. X. 1948) »dobivaju u ruke snažno oružje u borbi za plansko preobražavanje prirode i procvat poljoprivrede u zonama stepe i stepskih šuma. Inicijativa za to potekla je od S t al jina, koji je već od 1924 god. isticao potrebu izvođenja odgovarajućih mjera, dokazujući da u socijalističkom društvu postoje sve mogućnosti za rješenje problema suše u tim rajonima. Problem Ne bi se mogli razumjeti svi napori i mjere već od nekoliko vjekova unazad (a uz to da to bude i korisno za našu praksu), ako se ne bi upoznali uvjeti koji kod toga pitanja dolaze u obzir. Mi ćemo ih ovdje iznijeti samo približno i generalno. Evropski dio SSSR-a su pedolozi i geobotaničari razdijelili na zone, koje se od sjevera prema jugu redaju izvjesnom pravilnošću. Za nas su u ovom pitanju od interesa dvije; zona stepskih šuma i zona stepe, t. j. južni i jugoistočni dio evrop, dijela SSSR-a (štp je vidljiv iz priložene karte). Uslijed posebnih klimatskih faktora tu su se razvila prvoklasna crna i smeđa tla, razni tipovi černozema. Suha kontinentalna klima u tim zonama nije svuda jednolika već je na sjeveru modificirana utjecajem šumske zone, u južnom dijelu zone stepskih šuma osjeća se utjecaj stepe, dok na jugoistoku stepa poprima karakter polupustinjske klime. To se odražava u količini oborina, kojih na pr. zapadno od Dnjepra (zona stepskih šuma) padne godišnje oko 450 mm a negdje (kao na pr. u Hotinjskoj šumskoj oblasti) i do 600 mm. Prema jugu napreduje kserofitizacija i oborina ima sve manje, tako na pr. kod Budžaka ispod 300 mm, pa i manje. Prema riječima B e r g a stepa dakle pretstavlja prelaz od šume k pustinji. Već ta konstatacija sama ilustrira težinu borbe za podizanje šume tamo, gdje za šumu nema potrebnih uvjeta. Glavne vrste poljoprivrednih kultura u zoni stepskih šuma su raž i zob, a u stepi — pšenica. Po svojoj plodnosti te su zone predodređene da budu žitnica i da osiguraju blagostanje zemlje. Međutim na raspored kultura, na intenzitet gospodarenja i konačno na prinos kultura presudno utječu izvjesni faktori, čije je djelovanje spontano, stihijsko i do danas uglavnom van domašaja utjecaja čovjeka. To su: suha klima (suše), neke osobine reljefa, suhi vjetrovi, živi pijesci itd. # Premda u makroreljefu tih zona nema nekih znatnijih visinskih razlika, ipak vrše poseban utjecaj visoravni, jaruge, vododerine i slične pojave. Te osobitosti utječu sa svoje strane i na plodnost tla, modificirajući klimatske faktore. Poznati su stepski mrazevi na udubljenjima, zatim stepska inverzija temperature itd. (Berg). 26 f j |