DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Prošle godine ozima raž uz pojase dala je 25,4 mtc zrna po 1 ha, na otvorenom polju samo 15,7 mtc. Tvrda jara pšenica 12,7 mtc prema 8,2 mtc, zob 35 mtc ...... 14,8 mtc. Ovogodišnje ljeto bilo je u nas jako sušno. Na susjednim kolhozima, gdje polja nisu zaštićena pojasima, žito je izgaralo od žege, dok je na kolhozu »Sevčenko« dozorila bogata žetva. Taka je na pr. pšenica medu pojasima dala 18,5 mtc, u otvorenoj stepi samo 5—6 mtc, zob 22 mtc prema 7—8 mtc. Šumski pojasi također pokazuju značajan utkaj na prinos suncokreta, krumpira i krmnih trava. Provodeći uzgojne mjere u šumskim pojasima kolhoz godišnje dobiva do 500 prm ogrjeva i mnogo grade. Kolhoznici čuvaju svoje nasade i brižljivo ih njeguju. Poljezaštitni pojasi u kolhozu »Sevčenkj>« služe kao primjer ostalim kolhozima naše oblasti. Po primjeru ševčenkovaca šumske pojase sade skoro svi kolhozi Novošuljbiniskog rejona. Mnogo lijepih pojasa ima na zadružnim poljima »Kirov«, »Lenjinski put«, »Zavjeti Lenjina« i dr. Nedavno su kolhoznici zadruge »Sevčenko« uputili pismo svim kolhoznicima i poljoprivrednim mehanizatorima, kako su se na ogledima svoga kolhoza uvjerili o ogromnom uticaju šumskih pojasa na povišenje prinosa i pozivaju ostale kolhoznike da podižu takve pojase, kako bi zauvijek zakrčili put isušujućim vjetrovima »i na taj način naše stepe učinili plodne a žetvene prinose visoke i stalne«. , % Zaključak Socijalistički pravac razvoja naše poljoprivrede omogućuje primjenu svih tih mjera zaštite zemljišta, čuvanja i ekonomisanja vlagom, zaštite usjeva od isušvanja vjetrom — štaviše, on je imperativno nalaže. Dok se ti uslovi stvore, neophodno je pripremiti sve potrebno za izvadanje radova ove vrste. Prije svega treba pokazati primjernim objektima na terenu, makar u malim razmjerama, gotovo modelima, značaj zaštite šume poljoprivredi i načine kako se ona najbrže i najsigurnija stvara. Potrebno je, međutim, pripremiti i mentalitet, psihološko raspoloženje. Konferencije ovo pitanje ne mogu konačno da riješe. One moraju da ga upute na rješavanje na teren. Tamo je potrebna saradnja mnogih. U tom smislu kod nas je već nađeno a radi se danas još više. Praktični radovi šumara ing. Br. Jovkovića, ing. Tr. Nikolovskog i ostalih stručnjaka i nestručnjaka znatni su doprinosi rješavanju ovog zadatka. Pitanje šumskih zaštitnih pojasa postaje i kod nas savremeno i goruće. Stručnjaci na terenu mogu lako naći već postoćeje elemente za njegovo proučavanje. Treba zanimat se na vrijeme i ne čekati, da taj rad uđe u zadatak operativnog plana. Literatura: Avajev: Travopoljni sistem zemljoradnje, Beograd 1.47. Gladiševskij: Poljezaščitnije ljesnije polosi, 1945. Strukov: Zadržavanje snega i vode od otopljenog snega na njivama, Beograd 1948. 14 |