DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Vrlo je važna i gustina nasada. Pojasi na vododelnicama za zadržavanje vode moraju biti zbijeni, tu treba gustiina sadnje biti bar 10.000 sadnica na hektar. Kod osnivanja vjetrobranih pojasa a još više pojasa za zadržavanje snijega dovoljna" je i polovina gornje količine sadnica. Kod pretstojećih radova na pošumljavanju treba neophodno predvidjeti zasađivanje puteva i kolhoznih naselja. Ti nasadi štitit će kolhozna naselja i puteve od vjetrova, snježnih nanosa, pijeskova i sunčane pripeke. Oni će pojačati radost rada. Prije više od pola vijeka, poslije strašne suše i nerodice g. 1891, V. V. Dokučajev je nastojao ostvariti opskrbu vodom za stepe centralno-černozemne zone. No, u carskoj Rusiji to je bio tek san. Zamisao se pretvara u stvarnost kod sovjetske vlasti, u uslovima kolhoznog ustrojstva. U kratkom roku u stepama srednje-ruske uzvisine bit će na ogromnim površinama osnovani šumski nasadi. Požrtvovni rad poljoprivrednih i šumarskih stručnjaka donijet će pobjedu nad sušom, visoke i stalne žetve na kolhoznim poljima. U istom »Socialističeskom zemledeliju« od 15. IX. 1948 g. Eitingen veli: — »Jedini način borbe (bolje rečeno — početka borbe) protiv suše i stihijske degradacije je gajenje šume, ali ne šume u oazama, nego plansko i u državnim razmjerima, sa čitavim sistemom njege i održavanja« — pisao je kratko prije svoje smrti V. R. Viljams o tematskom planu poljoprivrednog muzeja, koji nosi njegovo ime. Ovoj temi posvetio je čitavu veliku dvoranu pod geslom: — Šuma pretstavlja moćno agrotehničko sretstvo! — Godine 1936 izdvojena je vodozaštitna zona, u koju su uključeni svi šumski masivi slivova rijeka Volge, Dona, Dnjepra, Urala i gornjeg toka Zapadne Dvine, svega 71 milion hektara površina. Značajan opseg radova na pošumljavanju i ograničenje sječa šume, koje ne smiju da premašuju godišnji prirast mase, čine svrhu gospodarenja šumom u vodozaštitnoj zoni. Svjetska povjest ne pozna površine takvih razmjera, potčinjene strogom vodozaštitnom režmu. U svim zaštitnim šumama dozvoljena je samo sječa šumsko uzgojnog karaktera i sječa starih stabala. Voda Šemipalatinskog šumsko meliorativnog oglednog polja V. Jevsejenko objavio je u Soc, zemledeliju od 15. X. 1948 članak pod naslovom: Šumski pojasi kolhoza »Ševčenko«. Semipalatinsko šumsko meliorativno ogledno polje Kazahskog naučno istraživačkog poljoprivrednog instituta provodi ogledne radove u kolhozu »Ševčenko« Novošuljbinskog rejona. U kolhozu je posađeno uz granice polja plodoreda preko 35 ha šumskih pojasa, ukupne dužine 34 km (prosječne širine 10 m). Od vrsta drveća i grmlja ovdje krasno uspijevaju balzamska topola, amerikanski javor i brest, poljski brest, rakitnik, kozja krv. Zahvaljujući šumskim pojasima nakuplja se sada snijeg u debelom sloju tamo, gdje se ranije nikada nije taložio. Visina snježnog pokrivača na poljima medu pojasima redovno iznosi bar 80—90 cm. Ljeti, međutim, šumski pojasi ograđuju kolhozna polja od suhih vjetrova. Počev od godine 1940 kolhoz dobiva na parcelama između šumskih pojasa znatno veće žetvene prinose nego u otvorenoj stepi. . |