DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Šumski nasadi u centralno černozemnoj zoni Srednje-ruska uzvisina, na kojoj leže Voronješka, Kurska, Orlovska i Tambovska oblast, zaprema preko 10 miliona hektara ziratnog zemljišta. Osebujnost ove zone je jako površinsko oticanje vode. U sama dva pro jetna mjeseca, aprilu—-maju, otiču u rijeke dvije trećine godišnjeg gubitka vode. Potoci ove vode narušuju tlo, odnoseći njegov površinski, najplodniji sloj. Ljeti rijeke opadaju, talne vode davaju im dio svojih vodnih rezervi. Zato usjevi na kolhoznim poljima još višše stradavaju od nedostatka vlage. U centralno černozemnoj zoni osiguranje polja vodom, u vrijeme kada je poljoprivredne kulture najviše trebaju, ukazuje je kao osnovni zadatak zemljoradnje. Za uspješno rješenje toga zadatka u širokim razmjerima treba podići šumske nasade. Odlukom vlade u slijedećih osam godina (1948—1955) u centralno černozemnoj zoni na zemljištima kolhoza i državnih dobara bit će podignuto skoro milion hektara zaštitnih šumskih nasada, Zašumljenje srednje-ruske uzvisine predviđa prije svega podizanje šumskih pojasa u cilju navlaživanja polja. »Oblast vododelnica — zahvaljujući i suviše oštro izraženoj elementarnosti svoga vodnog režima — ne može se, strogo, uzeto, ubrajati među poljska ili livadska zemljišta. Ona su prirodna šumska tla. Čim je vododelnica jednom obešumljena, mijenja se i karakter vodnog režima gornje polovine nagiba« — pisao je akademik \/. R. Viljams. Kod jakog površinskog oticanja vode, osobito proljetne vode snježnice brzo se slivaju u nizine, doline, obronke i jaruge i propadaju zemljoradnji. U centralno-černozemnoj zoni površinsko oticanje vode (modul oticanja) daje poprečno 3—4 litre u sekundi sa kvadratnog kilometra ,dok na jugu, u stepama Ukrajine i u Zavolžju oticanje iznosi tek 0,5—=1 litru. Šumski pojasevi, zadržavajući vodu, pomoći će smanjenje površinskog oticanja vode i time pojačano poniranje vode u tlo. Stoga će biti bolje osigurana vlagom, neophodno potrebnom za normalni razvoj poljoprivrednog bilja. Stepama srednje-ruske uzvisine teku Volga i Don, čiji baseni pretstavljaju ogromnu površinu. Podizanje šumskih pojasa na vododelnicama ovih rijeka i njihovih pritoka je zadatak prvog reda. Za postizanje najboljeg čuvanja vlage treba postavljati šumske pojase okomito na pad duž vododelnica. Pri projektovanju nasada treba stoga na kartama omeđiti rječne basene a zatim odrediti širine pojasa za zadržavanje vode. Kod orelaza od basena malih pritoka ka zbirnim rječnim basenima treba povećati širinu šumskih pojasa. U posljednjem deceniju prošlog stoljeća V. V. Dokučajev osnovao je u bivšoj Voronješkoj guberniji, na poljima Kamenite stepe, šumske pojaseve za borbu protiv suše. Na bregu vodedelnice između Dona i Volge rječnog basena Ozorko( donskog basena) na površini od 7.915 ha imaju šumski pojasi za zadržavanje vode širinu 106 metara. Prema zamisli ovog naučnika čitav uzvišeni dio ovog basena, koji se proteže u dužini 15 km, trebalo bi pošumiti. Poljoprivredni institut centralno-černozemnog pojasa imena V. V. Dokučajeva dužan je sada da taj rad ostvari. 11 |