DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 11     <-- 11 -->        PDF

U interesu i pošumljivača i stočara je što brži porast biljaka u šumskim
pojasima. Tu nalaze šsrolko polje primjene ideja i metode ing. D.
Afanasjeva »Ekspresne šume«, bilo takve kakve su iznesene u Š. L. 1938
i 1939 godine bilo modificirane, Đubrenje i okopavanje posađenih biljaka
nalaze opravdanu primjenu. Izbor podesnih, brzorastućih vrsta drvećapodesna tehnika sadnje i sjetve na terenu su osnova rada.


Kao dubrivo ne dolaze u obzir samo stajsko i vještačka đubriva. Osobito
je potrebno istaći jako i dugogodišnje djelovanje prirodno mekih
krečnjaka* na porast šumskih sadnica na silikatnim i ostalim beskrečnim
tlima a slično delovanje ugljene prašine na svim tipovima zemljišta. Ta
dva sretstva stoje nam često na raspolaganje u velikim količinama i to u
neposrednoj blizini.


Povezanost pašnjaka sa šumom u Alpama


Veća disciplina paše, svijest stočara o potrebi zaštite i pomoći šume
pašnjaku a konačno i narodna šumska milicija, kojoj će biti povjereno
čuvanje kultura, zalog su, da paša neće ugrožavati zasađenih pojasa.
Istovremeno pošurnljavanje velikih golih površina značilo bi ukidanje paše
i pogađalo interese stočarstva i narodne privrede uopće.


Još jedan važan momenat govori u prilog ovom sistemu pošumljavanja
i tamo, gdje nema potrebe paše. Pojasi će sami, naletom sjemena, popuniti
preostale međuprostore. Imajući u vidu ovaj momenat, treba odabirati
sjeme onih individua vrsta drveća, koji rano rađaju sjemenom.


* Vidi: Prof. Dr. Richard Lang: Verwitterung und Bodenbildung als Einführung
in die Bodenkunde, Stuttgart, pp 151—152 i Hans Burger : Bodenverbesscrungsversuche,
Mitteilungen der schwaiz. Anstalt für das forstliche Versuchswesen,
XXIV Band, 2 Heft, Zürich.
9