DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 11 <-- 11 --> PDF |
U interesu i pošumljivača i stočara je što brži porast biljaka u šumskim pojasima. Tu nalaze šsrolko polje primjene ideja i metode ing. D. Afanasjeva »Ekspresne šume«, bilo takve kakve su iznesene u Š. L. 1938 i 1939 godine bilo modificirane, Đubrenje i okopavanje posađenih biljaka nalaze opravdanu primjenu. Izbor podesnih, brzorastućih vrsta drvećapodesna tehnika sadnje i sjetve na terenu su osnova rada. Kao dubrivo ne dolaze u obzir samo stajsko i vještačka đubriva. Osobito je potrebno istaći jako i dugogodišnje djelovanje prirodno mekih krečnjaka* na porast šumskih sadnica na silikatnim i ostalim beskrečnim tlima a slično delovanje ugljene prašine na svim tipovima zemljišta. Ta dva sretstva stoje nam često na raspolaganje u velikim količinama i to u neposrednoj blizini. Povezanost pašnjaka sa šumom u Alpama Veća disciplina paše, svijest stočara o potrebi zaštite i pomoći šume pašnjaku a konačno i narodna šumska milicija, kojoj će biti povjereno čuvanje kultura, zalog su, da paša neće ugrožavati zasađenih pojasa. Istovremeno pošurnljavanje velikih golih površina značilo bi ukidanje paše i pogađalo interese stočarstva i narodne privrede uopće. Još jedan važan momenat govori u prilog ovom sistemu pošumljavanja i tamo, gdje nema potrebe paše. Pojasi će sami, naletom sjemena, popuniti preostale međuprostore. Imajući u vidu ovaj momenat, treba odabirati sjeme onih individua vrsta drveća, koji rano rađaju sjemenom. * Vidi: Prof. Dr. Richard Lang: Verwitterung und Bodenbildung als Einführung in die Bodenkunde, Stuttgart, pp 151—152 i Hans Burger : Bodenverbesscrungsversuche, Mitteilungen der schwaiz. Anstalt für das forstliche Versuchswesen, XXIV Band, 2 Heft, Zürich. 9 |