DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Pošumljavanje na pruge Obim pošumljavanja naših goleti je velik i njegovo izvršenje angažuje narodne mase u većini naših narodnih republika, jer se godišnje pošumljuju velike površine. Smišljenim metodama rada možemo da skratimo rok pošumljavanja i da sa znatno manje utroška energije i vremena postignemo postavljene zadatke. Kod velikih površina goleti olakšati i ubrzati ćemo rad pošumlljavanjem u pojasima. Za to govori više momenata. Iz dugogodišnjeg iskustva pošumljavanja krša znamo, da su paša i pošumljavanje u stalnoj opreci i sukobu. Međutim, taj je sukob izazvan većinom ekskluzivnim stavom i uskim gledanjem i pošumljivača i stočara. Bez velikih žrtava i ustupaka s obje strane ti se interesi lako daju uskladiti. U prugama pošumljene površine krša postepeno- se sklapaju u šumske komplekse. Pioniri obnove šume su obično razne vrste borova. Kao što poljoprivreda pomoću šumskih pojasa osvaja stepe a podiže ih i u staroj, postojećoj zoni zemljoradnje ,tako su i stočarstvu potrebni šumski zaštitni pojasi, ne samo u stepi nego i na kršu i ostalim goletima. S druge strane, zadatak pošumljavanja tako je velik, da ga uz današnju tehniku rada i sistem podizanja šuma jedna generacija ne može privesti kraju. Umjesto da izvršenje pošumljenja naših goleti protežemo možda na pola vijeka i više, moramo ići tim, da podesnim metodama i sistemima rada taj rok skratimo što je moguće više. U tu svrhu možemo pristupiti pošumljavanju sistemom pojasa. Najveća zapreka obnosi šume, pitanje koza, rješava se postepenim ukidanjem te vrste stoke. Za ostalu stoku, prije svega ovce ,treba se brinuti o mogućnosti ishrane. No, kapacitet ishrane se ne smanjuje, ako vršimo pošumljavanje na pruge, naprotiv se povećava pod zaštitom šumskih pojasa. Kod pošumljenosti izvjesne površine sa 20—30% paša na preostalih 70—80% površine može nesmetano da se obavlja. Povremeno može paša da se vrši i u šumskim pojasima, čim biljke malo porastu. Kod odraslih sadnica nema više razloga za zabranu paše u kulturama. 8 |