DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Kod sastava ove knjige autor se je vjerojatno služio sa knjigom F. Kollmann, Technologie des Holzes, Berlin 1936. Nepoznavanje jezika i struke navodi autora da svojstvo bubrenja (Quellungseigenschaft, isporedi Kollmanm 11) prevodi sa kompaktnost drveta (str. 11). Nadalje jažice odnosno jaziće (Tüpfeln, isporedi Kollmann 11) naziva jednoć porama (str. 11) a drugi puta čvorićima (str. 13). Poznato je da tisa i jela nemaju smolnih kanala, međutim autor ih svrstava u vrste sa smolnim. kanalima (str. 16). U poglavljima »Građa četi njara«, »Građa listara« autor nestručno pabirči iz istoimenih poglavlja Koll mann-ove knjige (str. 11 i dalje). Unutarnji promjer (lichte Weite) interpelu larnih prostora (smolnih kanala) autor naziva »čista šupljina« (str. 17). Nepoznavanje jezika i struke navodi autora da ime C. v. Nägeli-a, osnivača micelarne teorije, pretvara u nekoga »Negelisa«! (Str. 18). Nadalje rečenicu koja u originalu glasi »Anisotrop nennt man bekanntlich einen Stoff, wenn seine Eigenschaften vektoriell sind, d. h. wenn sie in verschiedenen Richtungen wechseln« (Kolmann str. 27), autor prevodi (str. 18): »Anizotropna materija je ona čija su svojstva vektorijalna t. j . pružaju se u pojedinim pravcima koji se mogu mijenjati«!?! Dakle svojstva se pružaju u pojedinim pravcima, a ovi se pravci mogu mijenjati! Kolike li zbrke u pojmovima! U poglavlju »Hemiski sastav drveta« autor nepotpuno, netočno i nejasno prikazuje kemizam drveta. Predaleko bi me dovelo da iznesem sve pogreške ovoga poglavlja. Ukratko autor bi daleko bolje učinio, da je intimno, sam sebi priznao da ovo poglavlje nije u ovom bliku za publikaciju, nego što u istom poglavlju govori o nekoj »intimnoj mešavini celuloze sa ligninom i ostalim materijama ( str. 21). Autoru nije jasan odnos između volumne (prostorne) težine i vlage drveta. On formulu 1 + u ru r " 1 + 0,84 r. u komentariše ovako: »pomoću ove jednačine se može izračunati prostorna težina i pri maksimalnom širenju drveta. Samo se mora voditi računa da maksimalno proširenje nastupa pri u — 0,6, odnosno 60°/o vlage, a širenje drveta ne ide proporcionalno´ upijanju vode« (str. 31). U originalu ovaj članak glasi: »Gleichung (7 b) lässt sich aber dazu benutzen, um das Raumgewicht im Quellungmaximum zu berechnen. Man hat dabei freilich zu beachten, dass infolge verschiedener Einflüsse das grösste Volumen eines Holzstückes nicht mit dem Fasersättigungspunkt bei etwa u = 0,30 zusammentrifft, sondern erst bei ungafär u — 0,60 erreicht wird. Jenseits dieses Zustands erhöht, weitere Wasser aufnahme zwar das Gewicht des Holzes, lässt aber den Rauminhalt unberührt « (Kollmann str. 41—42). Ne shvativši smisao ovoga stavka ing. Drag Jovanović ga skraćuje i daje svoj vlastiti komentar: »Znači, ako uzmemo drvo . ispitivanje sa većim procentom vlage od 80°/c možemo dobiti veću prostornu težinu od njegove stvarne prostorne težine« (str. 31). Dakle posvemašnje nepoznavanje osnovnih pojmova iz tehnologije drveta. U tabeli na str 35 nejasno je što autor misli pod sušeno do 6 (radi se o sušenju drveta). Istu grešku nalazimo u brošuri Ing. Stevanović Milivoja, Anatomija drveta (str. 42). ... je greška vjerojatno nastala površnim prepisivanjem iz istoga izvora. U poglavlju »Ravnoteža vlage drveta« (str. 37) namjesto da govori o higroskopskoj ravnoteži drveta autor dijeli vodu u drvetu na tzv. imbibilcionu vodu, »koja sačinjava do 90°/o sadržaja živih ćelija«, higroskopsku vodu, koja se u drvetu »pojavljuje iz relativne vlažnosti uzduha«, i treća, koja se »pojavljuje u drvetu ispunjajući djelimično ili potpuno sve šupljine mrtvih ćelija za vreme potapanja drveta u vodi«.!? 438 |
ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 56 <-- 56 --> PDF |
< Nestručnost i neznanje autor dokazuje i u poglavlju o toplotnim osobinama. Ovdje u tabeli na str. 50 odnos između srednjeg koeficijenta vodljivosti topline u smjeru vlakanaca i okomito na vlakanca t. j . broj koji nam pokazuje za koliko je puta vodljivost topline u smjeru vlakanaca veća od one u smjeru okomito na vlakanca i to u tangencijalnom smjeru opisuje potpuno besmisleno sa rječima »odnos pravaca vlakana u tang.« U poglavlju »Provodljivost elektricitete« dovoljno je za dokaz neznanja autorova navesti slijedeće: rečenicu koja u originalu glasi »Allerdings sinkt der Ohmsche Widerstand jäh mit steigendem Wassergehalt und erreicht bei ge~ sättigstem Holz asymptotisch etwa den Wert von normalen Leitungswasser« prevodi autor sa »Povećanjem vlage u drvetu opada Omov otpor t. j . drvo postaje lošiji izolator. Pri zasićenju drveta vodom Omov otpor dobiva asipmtotičnu vrednost normalne vode«. Posve je nerazumljiva rečenica »okvir testere za vađenje proba mora iznositi najmanje 7,5 jačine lista« (str. 80). Tek kada se isporedi original (Kollmann str. 227) vidi se da autor »Sägeschrank« (razvraka pile) prevodi sa »okvir testere«! Rečenica u originalu glasi »dass der Sägeschrank mindestens das 1,5 fache der Blattstärke betragen muss«. Koliko je pisac površan i nestručan vidi se iz stava u kojem tvrdi da je za bukvu najpovoljnije vrijeme za sječu mjesec juni (str. 107). Ako se opet ovaj stav kontrolira sa originalom, vidi se da je ovdje autor u citiranju nepotpun. On je naveo samo jedno (između mnogih drugih u originalu) mišljenje po pitanju upliva vremena sječe na kvalitet drveta i to mišljenje L. Hufnagl-a (Kollmann str. 287). Ovaj je citat nepotpun, ali i u ovako krnji citat uvukla se je greška jezične prirode (dürr znači suh, a ne tvrd). O usukanosti žice pisac navodi da se drvo »može uviti na desno-sunčano, ili na levo-nesunčano«. Ovdje se termin sonnig (u smjeru prividnog kretanja sunca) prevodi se sunčana usukanost, a widersonnig (u obratnom smjeru od prividnog kretanja sunca) sa nesunčana usukanost. Prikaz sušenja drveta dan je nestručno i površno. Pisac je izgleda posve slučajno izabirao pojedine stavove iz originala (Kollmann str. 100 i dalje).. Matematski izvod vrvi greškama. Bolje bi bilo, da je pisac ovaj teoretski dio izostavio, a težište prikaza prebacio na tipove sušnica i tehniku sušenja. Svoju nestručnost i neznanje pisac dokazuje´ i ovim stavom »Drvo koje dolazi u trgovinu tzv. korisno drvo anože se podeliti u dve grupe: šumsko korisno drvo je drvo koje bez obrade dospeva u trgovinu, i tehničko odnosno zanatsko drvo koje mora imati svoj određeni oblik i volumen« (str. 137). Ovome nije potreban komentar. Kod močenja drveta (bajcanja) autor se opet zapleo u besmislene reče nice. Evo samo jedne »Većina ovih lužina je na bazi kiselina ...« (str. 150). Evo još nekoliko grešaka: specifična težina čumura iznosi 0,47—0,57 (meki čumur), preko 1,4 spec, težine je tvrdi čumur (str. 155); kod četinjara na temperaturi od 98 do 103°C fermentiraju već i terpeni (str. 159); iz bukovoga tera se dobij a daljnjom destilacijom kreozot, mazivna ulja i laki terni fer menti, koji dolaze u trgovinu kao benzin (str. 160); čađ je prljavi ugljenik (str. 61) i t. d. U poglavlju »Mehanička obrada drveta« (str. 161—166) autor je uvrstio neke bilješke o »drvenoj masi, drvnim strugotinama, brašnu od drveta, bez šumnoj kaldrmi, nosiocu mase za paljenje (običnim jezikom: žižice), drvenim ekserčićima, drvenom tkivu i veštačkom drvu«. To je po autoru cijelo po dručje mehaničke obrade drveta/ Ovo je poglavlje dokaz da autor nema pojma o mehaničkoj obradi drveta. U ovom poglavlju autor nam otkriva među ostalim, da se drvna masa (drvenjača) upotrebljava i za koture ispod pivskih flaša i čaša, da se bezsumna kaldrma izrađuje i iz drveta pičpi, Sessow pine i t. d.« (str. 164), da se drvca za šibice izrađuju iz jasenovine i bukovine (str. 439 |
ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 57 <-- 57 --> PDF |
164), a veštačko drvo da se sastoji iz sumporno kisele gline i finih strugotina mekoga drveta (str. 165). 2. Nepoznavanje jezika i stručno neznanje ogleda se najjasnije u tome što autor treslovine (Gerbstoffe) naziva fermentima (str. 23, 24, 25, 158). Na str. 159 najednoć čitamo i novost da su Egipćani docnije upotrebljavali fer- mente debijene suhom destilacijom drveta, za balzamovanje leševa! Ing. Drag. Jovanoviću je Quebracho — cebrano, pasdrijen, krkavina — krstato drvo (njem. Kreuzdorn), žutikovina (Berberis vulgaris L.) — kiselo drvo (njem. Sauerdorn) (str. 10); Stammbasis, Kienholz — osnova stabla; Stamrnitte — sredina stabla, Stockholz — drvo za štapove, Hackspäne aus ganzem Stamm — iverje od sekire iz celog stabla, Ganzer Baum — ćelo drvo; Astloser Schaft — trup bez grana (str. 23). U tabeli na str. 34 autor piše o nekim vrstama kao »pičpin, stringybark, jarrah, turpentine, karri, redgum, blackbutt, spotted gum, talow wood, željezno drvo, ebonos, gajak, kraljevsko drvo«. Čitaoc bi bio zahvalan autoru kada bi mu namjesto ovih za njega nerazumljivih termina naveo, da se tu radi o plčpajnovini (američkoj borovini vrste Pinus palustris), da su (stringybark, jarrah, karri, red guim, blackbutt, spotted gum, tallow wood) imena različitih vrsta eukaliptusa, da je turpentine vrsta drveta Syncarpia glomulifera Sm. (fam. Myrtaceae), da je ebenos ebanovina, dalje koju vrstu misli kod »kraljevsko drvo« (Dalbergia cearensis Ducha ili Fagraes fragrans Roxb. ili Astronium fraximfolium Schott) i koju vrstu misli pod »željezno drvo« (imade ih oko 50 posebnih vrsta). 3. O pozajmljivanju teksta iz brošura ing. Stevanović Milivoja, Anatomija drveta i Ukočeno drvo, Beograd 1947, ili o tihoj saradnji ovoga posljednjega može se svaki čitaoc uvjeriti upoređujući tekst na str. 27, 28, 36, 37, 109 do 115, 138 do 145 ili 168 do 212, sa tekstom Stevanovićevih brošura. Ing. Drag. Jovanović preuzeo je i greške teksta ing. Stevanovića. Ocjenu ovih brošura ing. Stevanovića naći će čitaoc u Šum. listu br. 2—3, 1948, str. 94—97. Sve što sam tamo rekao za brošuru ing. Stevanovića vrijedi i za odgovarajuće dijelove knjige ing. Drag. Jovanovića. Na kraju da zaključim. Knjiga u ovom obliku i kvaliteti ne odgovara za našu praksu. Ona je za praksu i štetna. Štampanje ove knjige znači za našu privredu gubitak svih produkcionih troškova. Odgovornost za štampu ove Rnjige snosi i nakladni zavod »Industrijska knjiga« i njegov stručni cenzor. Naša nakladna poduzeća treba da u buduće posvete veću pažnju stručnoj ocjeni rukopisa predanih za štampu. Ivo Horvat Strana stručna štampa: DVA POPULARNO-STRUČNA ŠUMARSKA DJELA Mala enciklopedie lesnictvi ........ forestiere Da se pomogne šumarskom izvršnom, napose pomoćnom osoblju u terenskoj praksi i pri studiju na srednjim šumarskim školama, kao i da se šumarstvo popularizira putem narodnih odbora i knjižnica, Ceskoslovenska matice lesnickä započela je god. 1946. izdavati Malu šumarsku enciklopediju, pod uredništvom ing. Friča, ing. Frisea i dr. Š i ma na. Enciklopedija obuhvaća se važne grane šumarstva. Razrada gradiva osniva se na vlastitim iskustvima i razvoju čehoslovačkog šumarstva te na posljednjim tekovinama 440 |