DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 72. DECEMBAR GODINA 1948 Ing Bunjevčević Zlatko — Zagreb. NEKOLIKO VAŽNIJIH PROBLEMA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE LOKALNOG ZNAČAJA U N. R. HRVATSKOJ Uvod: Lokalne narodne vlasti (kotarski narodni odbori, gradski narodni odbori) gospodare direktno sa cea 45% površine šume cjelokupnog državnog šumskog fonda, tj. sa površinom od 644.846 ha. Osim toga, imaju nadzor i nad svim šumama privatnog sektora u Narodnoj Republici Hrvatskoj, koje, u cjelini uzeto, zapremaju površinu od cea 390.000 ha ili cea 19% od cjelokupne površine šumskog tla Narodne Republike Hrvatske. Dakle, ukupno uzeto, šume lokalnog značaja znatno su veće površinom od svih šuma republikanskog značaja, ali po drvnoj masi, prirastu, sastojinskoj strukturi i vrijednosti, daleko zaostaju po važnosti za šumama republikanskog značaja. Lokalne šume većim dijelom ne dolaze u cjelovitim značajnim kompleksima, nego se nalaze razbacane u mnogo manjih česti. Često su te šume, na dohvatu većim naseljima, bile iskorištavane neracionalno, tako da su stalnom nesistematskom sječom, nesistematskim bolje rečeno nikakvim pošumljavanjem, prekomjernom pašom i t. d. izgubile mnogo na svojoj vrijednosti, pa se danas nalaze u degradiranom obliku. Od bivših šuma danas su ostali većim dijelom zapušteni pašnjaci, šikare,´ makije i t. d. Od cijelog fonda šuma lokalnog značaja otpada na zašikarene, pašnjačke, i ostale degradirane forme šuma 57% površina od državnih šuma lokalnog značaja i 14% od privatnih šuma lokalnog značaja. Od cjelokupne površine šume lokalnog značaja cea 10% i nije šuma, u pravom smislu te riječi, nego golo šumsko tlo (šumsko zemljište). Međutim, iako je stanje šuma lokanog značaja u pogledu šumom obraslih površina, njihove suvislosti, strukture, ka/> i postojeće količine drvnih masa nepovoljno, ipak ove šume predstavljaju važan izvor sirovina za podmirenje lokanih potreba na drvu kao i dopunski rezervar za namirenje potreba republikanske proizvodnje. 385 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Donosimo popis tih sortimenata. a) Sortimenti od važnosti kao dopunska sredstva za republikansku proizvodnju: tu spadaju raznovrsni trupci kao osnovna sirovina za tvornice furnira, tvornice šper ploča i pilansku preradu. Željeznički pragovi svih vrsta, ogrjevno drvo svih vrsta, drvo za kemijsku preradbu, ekstrakciju i suhu destilaciju, radničko (jamsko drvo) svih vrsta, drvni ugalj, telefonsko-telegrafski stubovi, drvo za tvornice celuoze i t. d. b) Sortimenti od važnosti za lokalnu industriju i obrt: tu spadaju sve vrsti sirovina koje su potrebne za proizvodnju i reprodukciju u lokalnoj industriji i obrtu, kao na primjer: trupci za pilane svih vrsta, drvo za kolare, bačvarska roba svih vrsta, ogrjevno drvo za lokalne mlinove, pecare, sušare i t. d. c) Sortimneti od važnosti za lokalne i investicione radove: tu spadaju uglavnom raznovrsni sortimenti potrebni za elektrifikaciju (stubovi za vodove visokog i niskog napona), grada potrebna za lokalne radove, visoko i nisko gradnje, vodne građevine lokalnog značaja i t. d. d) Sortimenti od važnosti za potrebe seljačkih radnih zadruga i inokosnih seljačkih domaćinstava: ovdje ubrajamo uglavnom građevno drvo za izgradnju seoskih stambenih i gospodarskih zgrada. Sitno drvo za proizvodnju drvenog alata, držalica, vinogradskog kolja, vrtnog kolja, za proizvode pletarstva, kućnog obrta, igračaka i t. d. U ovoj kategoriji svakako je od najveće važnosti Ogrevno drvo za potrebe seljačkih radnih zadruga i inokosnih domaćinstava kako za kuhanje li pripremanje hrane, tako i za zagrijavanje prostorija, zadružne i privatne pekare, sušare, pecare i t. d. Nekoliko osnovnih principa lokalne privrede: Ako želimo da razradimo osnovne principe planiranja, finansiranja, akumulacije, cijena, evidencija i knjigovodstva u lokalnoj privredi, moramo, prije svega, biti na čisto sa kakovim ekonomskim kategorijama lokalne privrede imamo posla. Dragim riječima, postavlja se pitanje dali šumarstvo, u užem smislu eksploatacija šuma, obuhvaćeno od kotarskih i drugih državnih lokalnih organa, može spadati i spada pod opći pojam lokane privrede. Općenito uzeto lokana privreda ima, prije svega, lokalno značenje i uglavnom, više ili manje, lokalizirano područje svoga neposrednog utjecaja. Ona predstavlja izvor dopunskih sredstava, dakle izvor određen samo na lokalni teritorij. Posmatrajući lokalnu šumsku eksploataciju sa toga gledišta i dajući joj uglavnom samo takove zadatke, lokalna šumska proizvodnja, u užem smislu te riječi, može da potpada pod opći pojam lokalne privrede i u vezi sa time mora se, obzirom na organizacione forme upravljanja, rukovođenja proizvodnjom, kao i obzirom na pitanja planiranja, finansiranja, akumulacije, cijena, evidencije i knjigovodstva, tretirati na poseban način. U širem smislu uzeto, šumarstvo ne može da se ubraja u pojam lokalne privrede, jer je ono od daleko šireg, općeg, značenja o čijem uspjehu 386 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 5 <-- 5 --> PDF |
i neuspjehu, u cjelini, zavise općenarodni interesi. Pitanje šumarske politike, mjera oko pošumljivanja, zaštite i njega sastojnä i t, d. ne mogu i ne smiju se tretirati uskim lokalnim mjerilom, jer o uspjehu li neuspjehu ovih mjera, a prvenstveno opće šumarske politike, zavisi uspjeh i neuspjeh čitave jedne vrste djelatnosti — šumarstva. U tako postavljenom pitanju nema i nesmije biti lokalnog partikularizma. Današnje stanje šumarstva i drvne industrije lokalnog značaja. Obzirom na, prije spomenute, osnovne principe lokalne privrede do sada se u šumarstvu s drvnoj industriji lokalnog značaja mnogo griješilo na raznim sektorima rada, a osobito u planiranju proizvodnje i distribucije. Iz lokalnih šuma i lokalne šumske proizvodnje planirala se često distribucija osnovnim saveznim potrošačima, dok su se istovremeno lokalni potrošači na primjer: lokalni rudnici, lokalna drvna industrija i t, d. sa svojlim potrebama artikala proizvodne grane šumarstva upućivani na izvore republikanskog značaja. rvao primjer navodimo: da je od cjelokupne proizvodnje lokalnog šumarstva planirano cea 90°/o proizvodnje za distribuciju osnovnim potrošačima, dok je samo manji dio proizvodnje planirano za distribuciju republikanskim potrošačima, a da o lokalnim ni ne govorimo. Sa druge strane, lokalna privreda grane 122 (drvna industrija) imala je da dobije, po planu distribucije, veći dio sirovina potrebnih za reprodukeju investicije i potrošnje iz republikanske proizvodnje, na primjer lokalne pilane, lokane tvornice pokućtva, lokalne tvornice sanduka i ambalaža, lokalne bačvarije i t. d. imale su da dobiju osnovne sirovine iz republikanske proizvodnje. Sve je to imalo za .posljedicu: a) Znatno ometanje izvršenja planova proizvodnje i distribucije lokal nog i republikanskog značaja; b) Bespotrebno opterećivanje našeg transportnog sistema kao i ve liki gubitak radnih sati; c) Uslijed slabo razvijenog aparata lokalne privrede, niskog organskog sastava kapitala i manjkavih sredstava za proizvodnju, stavljen je u za visnost, od izvršenja ili neizvršenja plana lokalne privrede šumarstva i drvne industrije veoma važan sektor našeg privrednog života (saobraćaj, savezna i republikanska proizvodnja, vanjska trgovina i t. d.). Osim ovih, u svojoj biti organizacionih, osnovnih grešaka učinjeno je i mnogo grešaka u operativi. U stisci i u želji, da se pod svaku cijenu izvrši plan lokalne proizvod nje izvjesnih artikala, (kojih u šumi prema strukturi sastojine, obrastu i tehničkoj uporabivosti drvne mase nije bilo) mnoge šumske manipula cije lokalnog značaja, da bi proizvele određeni broj tesanih pragova, pro rjedile su ostatke dragocjenih hrastovih sastojina i iz trupaca sposobnih za pilanske svrhe kvaliteta kladarki (bul kvalitete), tesali su normalne željezničke pragove pri čemu su nanesene velike štete, s jedne sirane radi niskog randmana tesane građe (kod tesanih pragova cea 45% su otpaci), a s druge strane, radi niskih cijena tesanim pragovima u odnosu na 387 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 6 <-- 6 --> PDF |
skupocjenu sirovinu. Te su štete obzirom na financijski gubitak znatne, i uplivisale su mnogo na rentabilitet lokalnih poduzeća. Lokalna drvna industrija kao i lokalni obrt, u direktnoj ovisnosti od izvršenja planova proizvodnje republikanskih poduzeća, šumarstva drvne industrije i ostalih privrednih grana, po prioritetnoj listi isporuka, svrstane često u zadnji red — nije dobivala potrebnih sirovina, poluproizvoda i pomoćnih sredstava, stoga .. znatno podbacivala u planu proizvodnje. Ovo podbacivanje planova proizvodnje lokane drvne industrije biti će nam mnogo jasnije ako uzmemo u obzir, da je lokalna drvna industrija i obrt bila veoma slabo snabdjevana sa osnovnim sirovinama. Kao primjer navodimo da je lokalnoj drvnoj industriji isporučivano od ugovorenih kvota samo 81°/o furnira, 3°/o panel ploča, 8°/o bukove rezane građe, 19% rezane grade hrasta, 55°/o rezane grade ostalih tvrdih lišćara i t, d. Međutim, i unatoč ovih nepovoljnih cifara lokalni kapaciteti drvne industrije zahvaljujući umješnosti i organizacionim sposobnostima pojedinih rukovodstava bili su (ipak čitavo vrijeme korišteni i proizvodili su dnevno u jednoj smjeni, a često čak dvije pa čak i tri smjene. Ta proizvodnja nosila je karakter »vanplanske« proizvodnje pri čemu su se kapaciteti i sredstva upotrebljavali za lokalne potrebe, kao na primjer proizvodnja grade potrebne za lokalne škole, zadružne domove, obnovu naselja i t. d., ukratko, kapaciteti i sredstva korišteni su van plana za zadatke uskog lokalnog rajona, a lokalna proizvodnja je u tom slučaju vršila ulogu dopunskih izvora za određeni teritorij«. Nije nam poznata veličina izvršenja ovih zadataka jer nam nedostaju svi podaci o ovoj »vanplanskoj« proizvodnji, ali prema podacima sa kojima raspolažemo zaključcjemo, da je ta proizvodnja bila znatna i nekoliko puta premašivala obim planske proizvodnje. Sve te nabrojene pojave nisu slučajevi sporadičkog značaja i ne ispoljuju se samo na privrednom području našeg narodnog života. Te su greške uglavnom rezultati dviju određenih tendenca koje je na V. Kongresu Komunistiške Partije Jugoslavije drug Kardelj u svom referatu podvrgao oštroj analizi i kritici. Suština te analize sastoji se iz slijedećih momenata: 1. U radu narodnih odbora nije bilo dovoljno veze po horizontalnoj razmjerama, što je dovađalo često do tendencija samo vertikalnog poveziliniji, t. j . povezivanja unutar pojedinih grana državne uprave u lokalnim vanja, t. j . povezivanja po liniji resora. Na taj način otvorena su bila vrata uvađanju birokratskih formi rukovođenja, tendencije birokratskog centralizma, što je dovađalo često do upravo apsurdnih momenata. O tome imamo, nažalost i previše, primjera. Takve tendence vode vraćanju buržoaskim formama vlasti, u pretvaranju narodnih odbora u obične reprezentativne organe bez stvarne uloge u privrednoj problematici zemlje. 2. U radu narodnih odbora dolazilo je često do pojava pretjeranog lokalnog partikularizma i oštećivanja opće narodnih interesa u »korist« nekih posebnih »lokalnih interesa« — što je dolazilo do izraza u nehatnom odnosu prema postavljenim planskim zadacima dobivenih od viših državnih rukovodstava. 388 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Takve tendence vode u obratnom pravcu od demokratskog centralizma čime se narušava jedinstvo državne vlasti i princip demokratskog centralizma i što, u skrajnjoj liniji, konzekventno dovodi do razbijanja državne uprave u razdrobljenu mrežu nepovezanih organizacija, a u planskoj privredi do razdrobljene mreže nepovezanih privrednih organizama, do stihije u privredi. Drug Kardelj u vezi sa ovim problemima rekao je: »Jasno je da se treba energično suprotstaviti i jednom i drugom skretanju. Princip duple odgovornosti pojedinih rukovodećih organa uprave kod narodnih odbora, t. j. odgovornost pred izvršnim narodnim odborom i prema višem rukovodstvu odgovarajuće grane državne uprave, na primjer, prema ministarstvu, treba da se bezuslovno sprovodi tako da bude obezbedeno kako brzo i neposredno rukovođenje viših organa državne uprave, tako i neposredno organizaciono rukovođenje i kontrola narodnog odbora«.* Prijedlozi: Na temelju svega izloženoga nužno se mora postaviti pitanje, što je potrebno učiniti da se stanje lokalne privrede (grane šumarstva i drvne industrije) postavi na zdravije temelje. U tu svrhu potrebno je: Promjeniti dosadanji način rukovođenja lokalnom proizvodnjom i Poboljšati dosadanju metodologiju planiranja lokalne privrede (drvna industrija i šumarstvo). U vezi sa razvitkom organizacionih forma rukovođenja šumarstvom i drvnom industrijom saveznog i republikanskog značaja, trebalo bi istovremeno i paralelno razvijati organizacione forme za rukovođenje šumarstvom lokalnog značaja. ". Ovdje je potrebno, prije svega, riješiti pitanje detaljnog razgraničenja između šuma lokalnog značaja, šuma republikanskog značaja i poljoprivrede (provesti arondaciju šumskih posjeda) pri čemu temeljito pretresti sva pitanja u vezi šuma zaštitnog karaktera. Dosadanje planiranje proizvodnje i distribucije šumarstva" i drvne industrije lokalnog značaja bilo je krnje. Planiranjem nije obuhvaćeno niti 50°/o obima svih sječa na pr. sječe u privatnim šumama, sječe u državnim šumama lokalnog značaja za potrebe snabdijevanja širokog kruga potrošača, što će nam pokazati slijedeći indeksi pokazatelji. Ako za obim planskih sječa (sječe po republikanskom planu 1948 god.) ti šumama lokalnog značaja, izaberemo indeks 100, onda obim »vanplanskih« sječa iz šuma lokalnog značaja iznosi indeks kako slijedi: za ogrjev domaćinstvima 743, za gradu domaćinstvima 180, za građu zadružnih domova 110, za potrebe lokalnih rudnika 14, za pomoć republikanskim poduzećima za iskorištavanje šuma 450 i neregistriranih sječa cea. 300. Da u buduće izbjegnemo ovakovim propustima u planiranju proizvodnje i distribucije drvnih sortimenata iz lokalnih šuma, morati ćemo imati u vidu sve potrošače, kako to prikazuju slijedeće sheme: * Edvard Kardelj: KPJ u borbi za novu Jugoslaviju za narodnu vlast sa socijalizam —- izdanje »Borba«, strana 40. 389 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 8 <-- 8 --> PDF |
1. Podmirenje zadataka republikanskog plana proizvodnje kao dopuna i to uglavnom iz viškova proizvodnje lokalnog sektora. 2. Podmirenje lokalnih potreba. Glavni zadatak lokalne proizvodnje pri čemu treba voditi računa o trima sektorima i to: a) Državni sektor privrede. Planiranje za proizvodnju i reprodukciju: trupci za lokalne pilane, rezama, grada za lokalnu industriju i obrt, jamsko drvo za lokalne rudnike, kolarska grada za kolarsku lokalnu industriju, ogrjevno drvo za lokalne mlinove, ciglane, krečane, vršalice, državna poljoprivredna dobra, drvni ugalj za lokalnu potrošnju, mlinovi, lokalni obrt i t. d. Planiranje za potrebe investicija: tesana grada za lokalne investicije, elektrovodnii stupovi za lokalne mreže, piloti za lokalne mostove, nisko i visoko gradnju i t. d. Planiranje za lokalnu potrošnju: ogrjevno drvo za lokalna nadleštva i ustanove. b) Zadružni sektor. Potrebno je planirati za proizvodnju i reprodukciju, investicione radove i lokalnu potrošnju (detalji kao gore). c) Privatni sektor. Potrebno je planirati materijale za proizvodnju i reprodukciju, investicione radove i lokalnu potrošnju (detalji kao gore) i to samo u onom slučaju ukoliko je privatnim proizvađačima postavljen proizvodni zadatak od strane Planske komisije. Ogrjevno drvo za seoska domaćinstva u pravilu izdavati će se na panju t. j . u stojećem stanju iz prorednog i ostalog sitnog materijala koje će korisniai sami posjeći, izraditi i izvesti iz šume do mjesta potrošnje. Kako je´iz navedenog vidljivo prilikom planiranja lokalne privrede potrebno je našu pažnju usredotočiti na veliki broj elemenata plana pri čemu se medu najvažnijim momentima planiranja postavljaju zahtjevi za solidnom razradom slijedećih veličina: Kapaciteti — koji u šumarstvu imadu specijalno značenje i sasma su izuzetnog karaktera. Normativi za trebovanje svih materijala potrebnih u proizvodnji. Normativi za planiranje radne snage. Osnovni pokazatelj u šumskoj proizvodnji — površina šuma, drvna masa, prirast drvne mase, kvalitet sastojine i t. d. Kako se iz navedenog može zaključiti pred lokalnim organima planiranja stoje teški i kompleksni zadaci koji se moraju osobito- pomnjivo izbalansirati imajući u vidu, u svakom konkretnom slučaju, kompleksnost lokalne problematike. U tu svrhu treba, u što skorije vrijeme, pojačati i razviti organe planiranja pri narodnim odborima, a pri razradi planova tražiti učešće masovnih organizacija, jer će jedino na taj način planovi postati sredstvo mobilizacije lokalne inicijative i osigurati puno učešće naroda u izgradnji socijalizma. Balans proizvodnje i potrošnje u lokalnoj privredi za pojedine slučajeve biti će različit, a obzirom na sadanje stanje lokalnih šuma balans će imati jedan od dvaju osnovnih vidova i to: 390 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Prvi slučaj — proizvodnja (kapacitet proizvodnje) veći je od potreba. U tom slučaju viškove će lako konsumirati republikanska proizvodnja ili će viškova ići u rezerve. Nažalost, obzirom na današnju situaciju u pogledu kapaciteta lokalnih šuma, taj će slučaj biti vrlo rijedak. Drugi slučaj — proizvodnja u lokalnim šumama nije u stanju davati trajno sav potrebni materijal za namirenje lokalnih potreba na drvu. Ovaj je slučaj češći i postaje skoro pravilo. U ovom slučaju, morati će se u tim, drvom deficitnim, zonama postavljati zahtjevi da se lokalne potrebe, jednim dijelom zadovolje iz republikanskih izvora. Prilaženje ovom rješenju ne smije biti ni statičko ni shematski. U ovakovim i sličnim slučajevima potrebno je pronaći nove, revolucionarne, puteve, da se po mogućnosti sve lokalne potrebe na drvu namire iz lokalnih izvora, tražeći nove vrste sirovina, energije i t. d. Na primjer: pekare, mlinovi, ciglane i t. d. kao lokalni potrošači velikih količina ogrjevnog drva i drvenog uglja moraju se preorijentirati na nove izvore energije. S druge strane treba svim sredstvima povisivati produktivnost i kapacitet naših šuma. LITERATURA Edvard Kardelj: »K. P. J. u borbi za novu Jugoslaviju, za narodnu vlast i socijalizam « — referat održan na V. Kongresu K. P. J. — izdanje »Borba« — 1948. Edvard Kardelj: »Zadaci naše lokalne privrede i komunalnog gospodarstva« — Beograd, izdanje »Kultura« 1948. Boris Kidrič: »O ekonomiji lokalne privrede« — Beograd — izdanje »Kultura: »48. Ing. Zvonko Potočić: »Planiranje šumarske vrste djelatnosti« (u rukopisu). ......... .....1. ....... ........... . ..............1...1... ......1........ ........ ........ . .. .. ........ . ..... ...... ..... ........ ......... ........ ....... ....... ..............., ....... ......... ........ .. ........1. ........ . ............ ............ . . ............. .............. . .......... ..................... .......... . ..... . ................ ........ ..... ...... ......... ..........., Koropbie ..... 6.1 .............. .......... ........... ............ . ..... .......... . .... ............ ..... .... . ..... ......., .. ... nop .. ............. ........, .. ., ..... .... ... ............. ....., .............. ........... ......., ......... ........ ........ . .. .. SOME PROBLEMS OF GREATER IMPORTANCE IN THE FORESTRY AND WOODINDUSTRY OF LOCAL IMPORTANCE IN PEOPLE´S REPUBLIC OF CROATIA In this article the author lays out some fundamental problems of the local economy with specifical observations to some omissions in the planing of the production and distribution of the products of the forestry and woodindustry. In connection with this material he gives some suggestions for bettering the methodology of the planing with the intention that the plan of the production comprises all, to this time not comprised volum of cutting i. e. the cutting for the cooperative huoses, reconstructions the providing for housekeepings with firewood etc. 391 |