DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 25 <-- 25 --> PDF |
za 69°/o, a okomito na vlakanca za 200%, modul elasticiteta u smjeru vlakanaca povećan za 23°/o u komparaciji sa istim svojstvima normalne bukovine. Tabela br. 12 Bukova furnirska ploča Razlika Svojstvo Bukovina od 20 mm — u % (45 slojeva) Volumna težina u g/cm3 0,65 0,94 + 45 Vlaga u % 9,0 6,0 —. Čvrstoća na v´.ak u kg/cms u smjeru vlakanaca 1400 1290 —7,9 okomito na vlakanca 1O0 .5 +1.15 Čvrstoća pritiska u kg/cm* u smjeru vlakanaca 6O0 1350 + 125 ,—i okomito na vlakanca 540 — Čvrstoća savijanja u kg/crn8 u smjeru vlakanaca 1300 2200 + 69 okomito na vlakanca 120 360 +200 Dinamička čvrstoća u cmkg/cm2 u smjeru vlakanaca 60—95 33-67 — okomito na. vlakanca 3—4 1,7—4,9 — Modul elasticiteta u kg/cm8 .u smjeru vlakanaca 150000 185000 +23 okomito na vlakanca 9.000 i po Krotovu Odnos između volumne težine i mehaničkih svojstava bukove furnirske ploče prikazan je na slici 4. Vlaga je od upliva na čvrstoću drvnlih vlakanaca i na čvrstoću ljepljenja. Povećanjem vlage mehanička svojstva šperovanoga drveta se smanjuju. Točka zasićenosti vlakanaca vlagom imade kod šperovanog drveta isto značenje kao i u normalnoga drveta. To znači povećanjem vlage u granicama od* 0 do 30°/o mehanička svojstva šperovanoga drveta jako se smanjuju. Povećanje vlage iznad točke zasićenosti (30%) gotovo i nema više upliva na mehanička svojstva šperovanoga drveta. Mehanička svojstva ostaju gotovo ista ili se tek neznatno smanjuju. Ovaj odnos između vlage i mehaničkih svojstava šperovanoga drveta prikazan je na slici br. 5. Vlaga smanjuje vezivost ljepila. Ovaj upliv je naročito velik kod ljepila koja nisu postojana u vodi. Ovo je smanjenje najveće kod kazeina a najmanje kod bakelita. Način proizvodnje furnira od upliva je na mehanička svojstva šperovanoga drveta. Forest Products Laboratory u Madison-u izvršio je u tom smjeru istraživanja na furnirskim pločama izrađenim iz piljenih, rezanih i ljuštenih furnira- Ispitane su jasenove, brezove, mehagonijeve, javorove i topolove ploče debljine u prosjeku 4,8 mm. Ploče su bile sastavljene iz 3 sloja. Kao ljepilo bio je upotrebljen kazein. Na osnovu toga istraživanja može se zaključiti da ploče izrađene iz ljuštenoga furnira imadu uglavnom 408 |