DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Iz ovih se podataka vidi, da najbrže upija vlagu ljušteni furnir, furnirska ploča od 16 mm debljine sporije nego furnirska ploča od 6 mm debljine, a najsporije masivno drvo. Upijanje vode zavisi od vrste drveta, broja slojeva furnirske ploče i debljine furnirske ploče. Upijanje vode to je manje što je veći broj slojeva na 1 cm. Ljušteni furnir iz bukovine kod napajanja u vodi kroz vrijeme od 200 sati upija 130°/o vode, bukova furnirska ploča od tri sloja u isto vrijeme upija 92°/o, a bukova furnirska ploča od pet slojeva 67%. Upijanje vode može da posluži kao kriterij kvalitete materijala. Materijal se uroni posve u vodu i ostavi 24 sata odnosno 72 sata. Upijanje vlage u postocima za neke materijale prikazano je u tablici 7. Tabela br. 7 Vrijeme Upijemo Vrsta materijala pojenja vode u % ßaliniit u pločama Balinit u listovima 2424 3,5—8 4—5 Lignofol u pločama Lamelirano drvo sljepljeno fenolnim smolama iz tankih furnira Brezovina Bukova furnirska ploča (11 slojeva, debljine 1—2 mm, sljepljena fenolnim smolama) Bukava furnirska ploča (19 slojeva, debljine 2 mm sljepljena fenolnim smolama) 24244242 1,5 1,2—9,1 31,2 317,2 29,5 Krotov d) Termička svojstva Koeficijent vodljivosti topline drveta zavisi od niza faktora. To su anatomska grada i gustoća drveta, smjer vlakanaca, temperatura i vlaga. Ovi faktori od upliva su i na koeficijenat vodljivosti topline šperovanoga drveta. Koeficijenat vodljivosti cvisi o težini drveta odnosno o volumenu pora drveta. Što je neko drvo teže, to jest što je manji volumen pora to je veći koeficijenat vodljivosti topline. Koeficijenat vodljivosti topline drveta veći je u smjeru vlakanaca nego okomito na vlakanaca. Tako za smrekovinu (t = 0,41 g/cm3) kod temperature od 20°C, i vlage drveta od 16% iznosi srednji koeficijenat vodljivosti top Kine (kcal/mh0) u smjeru vlakanaca .. — 0,19 okomito na vlakanca u radijalnom smjeru XUBt = 0,10, a u tangencijalnom smjeru XUr4 = o,o9. ; Što je veća temperatura to veći je koeficijenat vodljivosti topline. Tako .-\ primjer za borovinu kod 0°C iznosi X = 0,-12, kod 20°C iznosi X = 0,134 a kod 100°C iznosi X = 0,188. 402 |