DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Ekološke i Utocenološke osnove uzgajanja šuma Moderno šumarstvo gleda na šumu kao orijaški organizam, sačinjen iz bezbroja životinjskih i biljnih života, koji se nalaze u čitavom prostoru između krajnjih vrhova krošanja i najdubljih žilica u tlu. Šuma je prirodna biljna zajednica, u kojoj je svako drvo, svaki grm i drugo bilje posljedak borbe za svjetlo, prostor i hranu. Između šume i njenih ekoloških odnošaja postoji čvrsta povezanost. Prirodna šuma čini skladnu cjelinu nastalu djelovanjem klime i tla, te drveća, grmlja i drugog šumskog bilja, Međutim, vanjski su utjecaji često od vrlo velikog značenja za građu i život šume. Oni mogu da iz osnova mijenjaju karakter šume. Oni često dovode do slabljenja osnovnih uslova za održanje proizvodne sposobnosti šume, tj, do degradacije tla, a s time u vezi i do degradacije u sastojmi, U izvjesnoj klimi razvija se stanoviti tip tla, a na njemu stanoviti tip šume. Do sada se na stotinama primjera pokazalo da unašanje drveća koje dotičnoj klimi ne odgovara povlači za sobom krupne greške. Klimatsk i se faktor i ne daju utjecajem čovjeka mijenjati, ali njih treba u svrhu proučavanja prirodnih tipova šuma što bolje poznavati. Radi toga je na konferenciji izražena želja da se u svim suradničkim zemljama razviju što opsežnija klima to loš ka opažanja. Tl o je jedan od primarnih faktora u šumskoj produkciji. Međutim, na njega se može gospodarskim mjerama utjecati, Ono se može održavati u svom prirodnom stanju; može se kvariti, a i popravljati. Prema tome valjano se može šumom´ gospodariti samo-uz dobru primjenu zasada nauk e o 11 u. Potvrdu za to našli smo u više naprednih šumskih gospodarstava koja smo na ekskurziji posjetili. U svrhu proučavanja šuma potrebno je da se u svim zemljama suradnicama što prije izvrše fiziografsk a ispitivanja. Pri tome se ne misle samo g e o I o š k o-p edološke i klimatološke nego i v e g e t acijsk e studij e pojedinih šumskih područja. Uspješno uzgajanje šuma moguće je jedino na osnovi dobrog poznavanja prirodnog vegetacijsko g sastava . Međutim, kod fitocenoloških istraživanja šumskih područja dolaze često u pitanje dva momenta: vegetacijski sastav prema sadašnjem stanju i vegetacijski sastav prema fitocenogenetskim odnošajima. To je napose od važnosti tamo gdje je utjecaj čovjeka na šumu bio takav da su odatle nastale krupne promjene prema iskonskom, prirodnom stanju. U tome pogledu služe nam kao vrlo poučan primjer šumsko-vegetacijske karte ČSR koje je izradio Dr. P. Svoboda , a koje su bile izložene na ovogodišnjoj polj.-šumarskoj izložbi u Pragu. Jedna se od tih karata odnosi na faktično sadašnje stanje, a druga na stanje prema klimaksnom vegetacijskom sastavu. Spomenute karte daju opći pregled o šumskim zajednicama. Međutim, u ČSR vrše se mnogo detaljnija istraživanja na principima f itocenologije. Na terenu smo nailazili-na pokusne plohe Prof. Dr. A. Zlat nika , gdje se još od 1934. g. vrše fitocenološka, a na mnogima i pedološka kao i taksacijska istraživanja. U Moravskoj i Šleskoj vrše se opažanja na takvih 2,500 ploha. Svrha je tim radovima da se odrede tipovi prirodnih šuma. da se utvrde njihovi ekološki i biološki odnošaji, odnosno da se odrede tipovi šuma koji će služiti kao osnovica kod bonitiranja. 346 |