DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 30 <-- 30 --> PDF |
&Li&$ićefi USUKANOST ŽICE U STANDARDU JS 1002 1. Uvod. Jedna od osnovnih zadaća našega Petogodišnjeg plana jest — likvidirati privrednu i tehničku zaostalost. Moćno oružje na putu ka posvemašnjoj likvidaciji privredne i tehničke zaostalosti naše zemlje jest racionalnalizacija. Racionalizacija je sistematska i koordinirana primjena svih onih mjera i metoda, koje ograničavaju na najmanju mjeru gubitak ljudske radne snage, pogonske energije i materijala. Racionalizacija obuhvaća pored znanstvene organizacije rada, norme rada, poboljšanje transporta, distribucije i t. d. također i standarde. Standardi su pravila i propisi koji utvrđuju djelatnost čovjeka u pojedinim privrednim granama. U izgradnji socijalističkog društva standardizacija je važan diio racionalizacije socijalističkog gospodarstva. Cilj je standardizacije da donošenjem propisa za pojedine privredne grane: a) poboljša kvalitet proizvodnje, b) pravilno iskoristi sirovinu, c) smanji o-ipatke na najmanju mjeru, d) smanji troškove proizvodnje. Osnovno je pitanje kod standarda za eksploataciju šuma i drvnu industriju racionalno iskorišćenje drveta. Za pravilno i racionalno iskorišćenje drveta potrebno je poznavati građu, svojstva i greške drveta. Kod donošenja propisa o dozvoljenim greškama kod pojedinih sortimenata i klasa kakvoće potrebno je poznavati upliv tih grešaka na tehnička svojstva drveta. Poznavanje upliva grešaka na itehnička svojstva drveta omogućuje da se pravilno ocijeni do koje mjere smanjuju pojedine greške upotrebljivost drveta. Ovdje ćemo se ukratko dotaći upliva usukanosti na tehnička svojstva drveta obzirom na propise o dozvoljenoj usukanosti u JS 1002. Usukanost žice je greška građe drveta. U drveta pravne žice drvna vlakanca, sudovi i traheide teku paralelno sa uzdužnom osovinom debla. U drveta usukane žice drvna vlakanca, sudovi i traheide ne teku paralelno sa uzdužnom osovinom debla već spiralno oko nje. Prema smjeru žice razlikuje se lijeva i desna usukanost. Usukanost je vrlo česta pojava. Ona je najčešća u divljeg kestena, bora, hrasta, cera, jele, smreke, javora, lipe, graba i jablana. Breza nije gotovo nikad usukana. Usukanost žice prepoznaje se na stablu u dubećem stanju ili na oborenom ali neokoranom deblu samo u vrsta sa uzdužno raspucanim lubom i u vrsta sa kaneliranim deblima. Brazde luba odnosno žljebe teku kao i žica spiralno oko uzdužne osovine debla. Na oborenim ali okoranirn deblima usukanost se prepoznaje kod vrsta sa velikim i debelim sržnim tracima po smjeru sržnih trakova ili- po smjeru raspuklina od usušavanja. 372 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 31 <-- 31 --> PDF |
2. Mjera usukanosti. Usukanost se mjeri na više načina. Prof. Ugrenović1 navodi da se usukanost mjeri kvocijentom usukanosti, kutem sukanja i dužinom cilindrične spirale jednoga punog obrta.- Kvocijenat usukanosti se izračunava po formuli k = Ofo, gdje je O = veličina opsega debla a o = veličina otklona žice na 1 m dužine. Kut sukanja jest kut što ga na izvjesnom dijelu zatvara smjer žice sa simetralom debla. Što manji je kvocijenat usukanosti, što veći je kut sukanja, što manja je dužina cilindrične spirale, to veći je stepen usukanosti. Američki propisi2 određuju da se usukanost mjeri odnosom veličine otklona žice i dužine na kojoj je mjeren otklon žice. Tako na pr.. usukanost 1 : 20 znači da je na dužini od 20 cm veličina otklona žice jednaka 1 cm. Ovaj način mjerenja usukanosti uobičajen je i u Njemačkoj (DIN DVM 2131). Stepen usukanosti može se mjeriti i veličinom otklona žice (u em) na 1 m dužine debla ili što je isto procentom usukanosti. Procenat usukanosti izraču » o nava se formulom p = -— . 100; gdje je o = veličina otklona žice, a l = du žina mjerenja. Tako je na pr. procenat usukanosti trupca dužine 4 m, ako je 20 veličina otklona žice na toj dužini trupca 20 cm, jednak p = . 100 = 5%. E. Staudacher3 predlaže za veličinu kuta sukanja formulu tg gdje je ytm kut sukanja ma tangeneijlsilnoj ravnini a .... kut sukanja na radijalnoj ravnini. Ovaj način mjerenja može se upotrebiti za mjerenje usukanosti piljenica. Stepen usukanosti može se mjeriti i brojem obrtaja spirale na 1 m dužine debla.4 Ako je O = veličina opsega debla, o = veličina otklona žice na 1 m dužine, broj obrtaja n = o/O. Na pr. veličina otklona žice na 1 m dužine debla 30 30 promiera 40 cm iznosi 30 cm, to je -= —-----= 0,24 obrtaja na 1 m J 40.3,14 125,6 dužine. Za praksu dolaze u obzir ovi načini mjerenja: 1) procenat usukanosti, 2) veličina otklona žice na 1 m dužine i 3) omjer veličine otklona žice i dužine mjerenja toga otklona. Prvi i drugi način uobičajeni su u sovjetskoj šumarskoj praksi. Treći način uobičajen je u američkoj šumarskoj praksi, ovaj način prihvaćen je i u njemačkoj šumarskoj praksi. Naša šumarska praksa upotrebljava ili drugi ili treći način mjerenja usukanosti. 1 Ugrenović A., Tehnologija drveta, Zagreb, 1>932., s. 237; 2 Wood structural design data, Vol. 1, Washington 1935.,, p. 20. 3 Steildächer E., Schweizerische Bau- und Werkhölzer, Mitt. d. Schweiz. Anstalt f. d. f. Versuchswesen, XXII Band, 2. Heft, Zürich 1942., s. 219. * Kuznecov A. L, Lesnoe tovarovedenie, Moskva ´1934s., s. 62. 373 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Sva ova tri načina mjerenja usukanosti ne vode računa o uplivu promjera trupca na usukanost. Za trupce promjera 20, 40, 60 i 80 cm, dužine 4 m i otklona žice od 5 cm na 1 m dužine prikazan je stepen usukanosti u tabeli promjer trupca u cm Mjera usukanosti 20 40 60 80 usukanos t 1. Procenat usukanosti (%>) 5 5 5 5 2. Otklon žice u cm na 1 m dužine 5 5 5 5 3. Omjer usukanosti 1 :20 1 :20 1 :20 1 :20 4. Kvocijenat usukanosti 12,6 25,6 37,7 50,3 5. Broj obrta spirale na 4 m dužine 0,32 0,16 0,11 0,08 Prva tri načina daju posve isti stepen usukanosti, kvocijenat usukanosti raste upravno proporcionalno sa promjerom trupca, a broj obrta spirale pada porastom promjera trupaca. Procenat usukanosti ostaje za promjere 20, 40, 60 i 80 cm isti dok kvocijenat usukanosti raste, a to znači da je stepen usukanosti porastom promjera sve manji. Ovo opadanje stepena usukanosti porastom promjera jasno odražava broj obrta spirale. U praksi´ se često donose i kutevi sukanja mjereni na periferiji trupca. Da bi ovu mjeru usukanost povezali sa omjerom veličine otklona žice i dužine na kojoj je taj otklon mjeren donijetomjere odgovarajuće kuteve sukanja: ćemo u slijedećoj tabeli za određene Om jer usukanosti Kut sukanja: 1 1 1 1 1 30 20 15 10 5 2° 3° 3°50´ 7° 10´ 11° 20´ 3. Usukanost u standardu JS 1002. Stepen usukanosti u JS 1002 izražen je veličinom otklona žice na 1 m duzine. Evo važnijih propisa o stepenu usukanosti sadržanih u JS 1002. 374 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Stepen usuka-Točka Vrst Sortimenat Kakvoća kanosti u cm standarda drveta na 1 m dužine JS 1002 Četinjače pilanski trupci A do 1 cm 111.252.4 u Hrast JJ 11 j> j ) furnirski trupci pilanski trupci ft )» B F A B 2do 3do 1do 4 „ „ „ „ 111.262.7 111.311.311 111.312.3 111.313.2 Cer pilanski i furnirJasen Grab ski trupci pilanski trupci »> u . F, A, B B B do 4do 4do 4 „ „ „ 111.324 111.343.2 111.403.1 — piloti — srednja usuka stupovi za vodove nost srednja usukanost do 1 cm 112.3 112.434 Za ostale vrste drveta i Sortimente JS 1002 ne donosi nikakve propise. Da bi izvršili analizu stepena usukanosti kojeg za pojedine vrste drveta i Sortimente dozvoljava JS 1002 potrebno je upoznati se sa uplivom usukanosti na tehnička svojstva drveta. O tom uplivu ovisi koji stepen usukanosti može biti dozvoljen za pojedine vrste drveta i Sortimente. 4. Upliv usukanosti na tehnička svojstva drveta. Usukanost je za praksu od vrlo velike važnosti. Usukanost žice smanjuje tehničku upotrebljivost drveta. Usukanost žice povećava utezanje i bubrenje drveta, smanjuje fizička i mehanička svojstva drveta. Usukano drvo gotovo je neupotrebljivo za proizvodnju cijepane robe. O uplivu usukanosti na tehnička svojstva drveta vršena su mnoga istraživanja. Ovdje ćemo ukratko iznijeti rezultate ovih istraživanja. Rezultati američkih istraživanja izvršenih po Forest Products Laboratory, Madison, Wis., sabrani su u američkoj stručnoj literaturi5 u dvije tablice. U prvoj tablici iznijeti su za pojedine omjere usukanosti procenti čvrstoće savijanja. U drugoj tablici iznijeti su isti podaci za čvrstoću pritiska. Evo itih podataka: Omjer Procenat usukanosti čvrstoće savijanja 1 :8 53 1 : 10 61 1 :12 69 1 : 14 74 1 :15 76 1 :16 80 1 :18 85 1 :20 100 5 Wood structural design data. Vol. li, Washington 1936., p. 20. 375 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Iz ove tabele može se zaključiti da upliv stepena usukanosti na čvrstoću savijanja kod omjera usukanosti od 1:20 iščezava, kod većih omjera stepen usukanosti djeluje negativno, čvrstoća savijanja opada i .... na pr. iznosi kod omjera 1:15 samo 76% čvrstoće savijanja drveta pravne žice a kod omjera 1:10 tek 61°/o čvrstoće savijanja drveta pravne žice. Omjer Prccenat usukanosti: čvrstoće pritiska: 1:6 56 1:8 66 1 : 1(5 74 i : 12 82 1 : 14 87 1 :15 - 100 Upliv usukanosti žice na čvrstoću pritiska prema tim podacima nešto je manji. Kod omjera 1:15 upliv usukanosti na čvrstoću pritiska iščezava. Kod omjera 1:10 čvrstoća pritiska iznosi 74% čvrstoće pritiska drveta pravne žice, a kod omjera 1:6 čvrstoća pritiska iznosi 56% čvrstoće pritiska drveta pravne žice. Na osnovu rezultata ovih istraživanja može se zaključiti da svaki upliv stepena usukanosti prestaje na čvrstoću savijanja kod omjera usukanosti 1:20 ili kuta sukanja od 3°, a na čvrstoću pritiska kod omjera usukanosti 1:15 ili kuta sukanja od 3° 50´. Prema podacima A. Koehlera (po Kuznecovu 63) smanjuje se čvrstoća savijanja prema veličini procenta usukanosti kako slijedi: Procenat Procenat za koji usukanosti se smanjuje čvrstoća savijanja 2,5»/» 0% 5,0% 10%´ 10,0%´ 30% 20,0% 50% N. L. Leo´ntjev (po Lapircv-Sklcblo)7 na osnovu istraživanja upliva usukanosti na mehanička svojstva borovine došao je do zaključka da je upliv usukanosti na mehanička svojstva drveta od praktičnog značenja tek kada je procenat usukanosti veći od 6 do 10%. Prema tim istraživanjima upliv usukanosti je najveći na čvrstoću na vlak, a manji na čvrstoću savijanja i čvrstoću pritiska. Autor predlaže da se sa sve Sortimente iz borovine dozvoli usukanost do 10%, izuzev dijelove koji cu opterećeni na vlak za koje predlaže dozvoljenu usukanost od 6 do 7%. Na osnovu istraživanja E. N. Tihomirova (po Lapirov-Skoblo) došlo se je do rezultata da se kod piianskih trupaca I. klase (sorte) može dozvoliti usukanost do 5%´, II klase do 10%, a III klase — bez ograničenja. Lapirov-Skofclo, Sta.ndarti. Moskva .., s. 1.6. 376 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Da bi što bolje ilustrirali upliv stepena usukanosti na čvrstoću savijanja donosimo prema A. Koehler-u8 (si. 144) slijedeći diagram: ""^^SSCT"— , .-Ti^r: ^...&^...* so . "SS^fe ^^lÄI^ß %, +* ! §7° «. I < X >z 1 i V :i &Q ^ Sü s . /.© » *. --» .. Iz ovoga diagrama može se zaključiti da upliv usukanosti u granicama omjera usukanosti od 1:40 do 1:20 nije velik, smanjenje čvrstoće savijanja kreće se od 0 do 10°/o, dok je naprotiv upliv usukanosti u granicama omjera usukanosti od 1:20 do 1:5 vrlo znatan, čvrstoća savijanja brzo opada povećavanjem omjera usukanosti. To se smanjenje čvrstoće savijanja kreće od 10 do 50%´. E. M. Knjažević (po Lapirov-Skoblo) izvršio je probno raspiljivanje 363 smrekovih i 1348 borovih stabala usukane žice. Stabla su bila razvrstana u 5 kategorija. U prvoj kategoriji svrstana su stabla sa procentom usukanosti do 3%, u drugu od 4 cio 6%, u treću od 7 do 9°/o; u četvrtu — od 10 do 12°/o, a u petu — od 13% i više. Na osnova toga istraživanja došao je autor do zaključka da stepen usukanosti opada od periferije prema srcu debla i da usukanost od 4 do 16,5% ne smanjuje niti procenat iskorišćenja niti kvalitet piljene robe. Vanin8 dijeli usukanost na malu, srednju i: veliku. Isti autor iznosi da se u američkoj praksi usukanost dijeli na malu (blagu) usukanost — omjer usukanosti 1:15 i manji; srednja usukanost — omjer usukanosti 1:15 do 1:10; i veliku usukanost — omjer usukanosti 1:10 i veći. Vanin iznosi´ rezultate istraživanja Pereligina o uplivu stepena usukanosti na mehanička svojstva hrastovine. Prema ovim rezultatima stepen usukanosti upliviše na mehanička svojstva tek kada je kut sukanja veći od 3°, kod usukanog drveta sa kutem od 4° do 5° umanjuje se čvrstoća savijanja hrastovine za 8%´, a kod kuta sukanja od 7° do 9° za 14%. 6 Koebler A., The properties and uses of wood, New York, 19:24. p. 144.# 8 Varam S. I., Drevesinovedenie, Moskva 1934., s. 331.. 377 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Uspaskij9 (str. 53) iznosi podatke o uplivu usukanosti na mehanička svojstva drveta. Ovi se podaci uglavnom osnivaju na rezultatima istraživanja N. L. Leontjeva. 5. Usukanost u inozemnim standardima. Na osnovu rezultata istraživanja sovjetski su standardi utvrdili granice tolerancija usukanosti kod pojedinih vrsta drveta i sortimenata. Evo itih propisa (po Lapirov-Skoblo, Standardi, Moskva 1944): Vrst drveta ili Sortiment Klasa (sorte) Stepen usukanosti Oznaka standarda Grada za brodove __ 5 cm na 1 m dužine OST 8710 Stupovi za el. vodove „ TT „ Pilanski trupci — četinjače I klasa I klasa extra-klasa do 10 cm na 1 m duž. do 15 cm na 1 m duž. 1/3 promjera na tanjem kraju trupca na 1 m dužine GOST B-469-42 GOST 1047-43 Pilanski trupci — četinjače I klasa 1/2 promjera na tanjem kraju trupca na 1 m dužine Pilanski trupci — četinjače Obla građa III klasa klasa bez ograničenja 1/3 promjera na tanjem kraju trupca na 1 m dužine no GOST 468-43 II klasa najviše 8 cm/l m 2/3 promjera na tanjem kraju trupca na 1 m dužine no Rudničko drvo Borovi trupci za građu aviona — — najviše 12 cm/l m bez ograničenja ne više od 8 cm na 1 m OST 2762 GOST V-1015-4/1 Ostali trupci za građu aviona — tanji materijal Ostali trupci za građu aviona — deblji materijal Brezovi trupci za građu aviona I— — klasa ne više od 10 cm na 1 m ne više od 6 cm na 1 m 1/3 promjera na tanjem kraju trupca na 1 m dužine, ne više od 7 cm na 1 m OST-NK Les 313 OST-NK Les 314 GOST 1014-43 Brezovi trupci za građu aviona II klasa 1/3 promjera na tanjem kraju trupca na 1 m dužine, ne više od 10 cm na 1 m dužine Brezovi trupci za kundake, skije i ljušteni furnir I. i II. klasa 1/3 promjera na tanjem kraju trupca na 1 m dužine GOST 93-43 e Uspaskij P. P., Drevesina i ee obrabotka, Moskva 1946., s. 53. 378 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Vrst drveta Klasa Oznaka Stepen usukanosti ili Sortiment (sorte) standarda Brezovi trupci za kunIII. i IV. klasa bez ograničenja dake, skije i Ijušteni furnir Hrastova i jasenova I klasa 2/10 promjera na taGOST 1.H66-41 građa za brodove njem kraju no najviše 7 cm na 1 m Hrastova i jasenova II klasa 3/. promjera na tagrađa za brodove njem kraju no najviše liO cm na 1 m Trupci za žigice I klasa 1/6 promjera na taGOST 364-11 njem kraju trupca na 1 m dužine Trupci za žigice II klasa 1/5 promjera na tanjem kraju trupca na 1 m dužine Pilanski trupci i obla I klasa 3/10 promjera na tagrađa njem kraju trupca na 1 m dužine Pilanski trupci i obla I klasa 3/10 promjera na taOST 7624 građa njem kraju no najviše 7 cm na 1 m Pilanski trupci i obla II klasa 6/10 promjera na taGOST V-468-12 građa njem kraju no najviše 10 cm na 1 m dužine Pilanski trupci i obla III klasa bez ograničenja građa Uspaskij navoidi da se za građu aviona može upofcrebiti borovina sa usukanom žicom do 8°/o. H. Burger10 u jednoj svojoj raspravi na pitanje kod kojeg je kuta sukanja drvo neupotrebljivo za piljenu građu odgovara da danas u toj oblasti vrijede samo empirijska pravila, ali da se u Švicarskoj drvo sa kutem sukanja manjim od 3° ilr sa manje od . obrta na trupcu dužine 5 m smatra još kao drvo pravne žice. Do istog zaključka kao H. Burger dolazi H. Knuchel". 6. Zaključak Na osnovu analize rezultata američkih i sovjetskih istraživanja o uplivu stepena usukanosti na mehanička svojstva kao i na osnovu propisa koji važe u američkoj, sovjetskoj i ostaloj evropskoj šumarskoj praksi može se zaključiti: 1) da se drvo usukane žice sa kutem sukanja manjim od 3° (1:20) može smatrati obzirom na svoja tehnička svojstva i upotrebljivost kao drvo Dravne žice; 2) da je potrebno u JS 1002 revidirati propise o dozvoljenoj usukanosti kod pojedinih vrsta drveta i sortimenata; . ´ ; : . 10 Burger H., Bauitechnische Bewertung und Sortierung von Schnittholz u-s.w.,. Zürich 1939., s. 7—9. " Knuchel H, Holzfehler, Bern 1940., s. 29. 379 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 38 <-- 38 --> PDF |
3) da granice dozvoljene usukanosti kod pojedinih vrsta drveta i sortimenata treba odrediti tako da odgovaraju veličini upliva stepena usukanosti na. mehanička svojstva drveta utvrđenog na osnovu američkih i sovjetskih istraživanja; pri tome valja koristiti iskustvo kod standardizacije pojedinih sortime nata u SSSR. Dr. Ivo Horvat PRONALAZAK JOS DVIJU OD ZAGUBLJENIH SEKCIJA BILJNOGEOGRAFSKE KARTE ŠUMSKOG DRVEĆA BOSNE, HERCEGOVINE I DALMACIJE OD Dr. L. ADAMOVICA Ovih dana primio sam od šumsko-gospodarskog otsjeka Državnog šumskog gazdinstva u Banja Luci dopis i pošiljku, koja je sadržavala dvije originalne sekcije iz kompleta biljnogeografske karte šumskog drveća Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Ove zagubljene sekcije — o kojima sam pisao u dvobroju 5—8 Šumarskog lista od ove godine, (vidi Š. L. str. 171—179) — pronašao je ing. Leonid Bobkov prilikom čišćenja arhive na tavanu bivše Direkcije šuma u Banja Luci. Pronađene su sekcije Kostajnica i Brod (br. 2 i 4 iz kompleta) za koje sam bio — kao što se vidi — pravilno pretpostavljao, da su, nakon raznih peripetija iz nekadašnjeg »Šumskog departmana zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu« dospjele u arhivu Direkcije šuma u Banja Luci. Tako je sada komplet karte popunjen sa 10 sekcija, a nedostaju još 6, od kojih se vjerojatno još dvije — (i to sekcija Banja Luka i sekcija Split) — nalaze među starom arhivom bivše Direkcije šuma u Banja Luci; dvije (i to sekcija Mitrovica i sekcija Zvornik) isto tako među starom arhivom ili starim kartama bivše Direkcije šuma u Tuzli, te dvije posljednje koje nedostaju (sekcija Dubrovnik i sekcija Vis) negdje među arhivom bivše Šumske uprave ili bivšeg sreskog načelstva u Dubrovniku. Za mjesto gdje se nalaze ove dvije posljednje najbolje će biti upućen ing. Spiro Vučetić, dugogodišnji šumski upravitelj u Dubrovniku sa kojim nažalost nisam mogao doći u vezu putem dopisivanja. Vjerujem da će mu doći u ruke ova bilješka i ponukati ga, da nam pomogne u pronalasku preostalih originalnih sekcija ove važne i vrijedne biljnogeografske karte. Kao što se iz ove obavjesti vidi, poziv, koji sam u navedenom članku u Šumarskom listu uputio drugovima radi pomoić oko pronalaska manjkajućih sekcija originalne Adamovićeve biljnogeografske karte, nije ostao bez rezultata. Jednako tako, kao što se je nakon upozorenja pronašao i originalni rukopis Geschwindovog »Zupanjačkog elaborata« (o kršu duvanjskog kotara i mjerama za njegovu sanaciju), isto tako vjerujem da će se postepeno kompletirati i ovaj važni naučni dokumenat o šumarstvu Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Drug ing. Bobkov javlja, da će nastaviti sa traganjem za preostalim dvjema sekcijama. Drug ing. Hasandedić, direktor gazdinstva u Živinicama obećao je da će nastojati temeljito pretražiti staru rashodovanu arhivu nekadašnje direkcije šuma u Tuzli, a ukoliko se i drug ing. Vučetić angažuje oko potrage za sekcijama, — koje su morale dospjeti ili u Mostar ili u Dubrovnik — siguran sam. da ćemo uskoro imati sačuvanu u cjelini ovu Adamovićevu biljnogeografsku kartu, koja po svemu sudeći nije imala duplikata. Ing. Pavle Fukarek 380 |