DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 72. NOVEMBAR GODINA 1948. Dr. Milan Anić: PUTEVIMA MODERNOG UZGAJANJA ŠUMA Ovdje želimo obuhvatiti najvažnije šumsko-uzgojne probleme o kojima se raspravljalo na Konferenciji šumarskih stručnjaka slavenskih i narodnodemokratskih zemalja održanoj u svibnju o. g. u Pragu, kao i na ekskurziji koja je iza toga izvedena po ČSR*. Želimo obuhvatiti i važnija opažanja iz toga područja sa nekoliko manjih ekskurzija za vrijeme konferencije (Lany, Č. Budejovice). U svojoj šumsko-uzgojnoj petkomisiji konferencija je naglasila da je šumsko gospodarstvo u mnogim evropskim zemljama u pogledu uzgoja šuma u toku posljednjeg stoljeća loše vodeno. Pretvorbom autohtonih šuma u šume privremeno rentabilnijih vrsta drveća, kao i prenaglim iskorišćavanjem postojećih šuma, poremećen je u većoj ili manjoj mjeri prirodni razvoj šume. Sadašnje stanje tih šuma pokazuje da su takvim radom šumskom gospodarstvu u stvari počinjene krupne štete. Osnovni ton diskusije i na konferenciji i na ekskurziji odnosio se na probleme oko svadanja šumskouzgojnih odnosno šumsko-gospodarskih mjera na što prirodniji put, jer samo tako gospodarena šuma sadrži u sebi uslove za najpovoljniju i trajnu produkciju drva, kao i za osiguranje drugih koristi koje nam daju šume. U vezi s time osvrnut ćemo se u prvom redu na gledište konferencije o ekološkim i fitocenološkim osnovama uzgajanja šuma, a zatim na značajnije sastojine koje smo na ekskurziji posjetili, kao i na probleme njihove obnove. Razmotrit ćemo i važnija pitanja iz područja pošumljivanja i njege, kao i iz područja estetike šume i inače kraja. Osvrnut ćemo se ujedno i na probleme dizanja proizvodne sposobnosti šumskih pašnjaka, kao i dizanje proizvodne sposobnosti poljoprivrednog tla uzgojem poljozaštitnih pojaseva. * Ekskurzija je izvedena smjerom: Prag—Opočno—Brno—Kunovice—Zlin—Bratislava — Topoicanky — Zarnovica—Ban. Štiavnička—Zvolen—Slijač—B. Bystrica—Lipt. Hradok—Tatr. Lomnica—Ždlina—Lomna—Prag. 345 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Ekološke i Utocenološke osnove uzgajanja šuma Moderno šumarstvo gleda na šumu kao orijaški organizam, sačinjen iz bezbroja životinjskih i biljnih života, koji se nalaze u čitavom prostoru između krajnjih vrhova krošanja i najdubljih žilica u tlu. Šuma je prirodna biljna zajednica, u kojoj je svako drvo, svaki grm i drugo bilje posljedak borbe za svjetlo, prostor i hranu. Između šume i njenih ekoloških odnošaja postoji čvrsta povezanost. Prirodna šuma čini skladnu cjelinu nastalu djelovanjem klime i tla, te drveća, grmlja i drugog šumskog bilja, Međutim, vanjski su utjecaji često od vrlo velikog značenja za građu i život šume. Oni mogu da iz osnova mijenjaju karakter šume. Oni često dovode do slabljenja osnovnih uslova za održanje proizvodne sposobnosti šume, tj, do degradacije tla, a s time u vezi i do degradacije u sastojmi, U izvjesnoj klimi razvija se stanoviti tip tla, a na njemu stanoviti tip šume. Do sada se na stotinama primjera pokazalo da unašanje drveća koje dotičnoj klimi ne odgovara povlači za sobom krupne greške. Klimatsk i se faktor i ne daju utjecajem čovjeka mijenjati, ali njih treba u svrhu proučavanja prirodnih tipova šuma što bolje poznavati. Radi toga je na konferenciji izražena želja da se u svim suradničkim zemljama razviju što opsežnija klima to loš ka opažanja. Tl o je jedan od primarnih faktora u šumskoj produkciji. Međutim, na njega se može gospodarskim mjerama utjecati, Ono se može održavati u svom prirodnom stanju; može se kvariti, a i popravljati. Prema tome valjano se može šumom´ gospodariti samo-uz dobru primjenu zasada nauk e o 11 u. Potvrdu za to našli smo u više naprednih šumskih gospodarstava koja smo na ekskurziji posjetili. U svrhu proučavanja šuma potrebno je da se u svim zemljama suradnicama što prije izvrše fiziografsk a ispitivanja. Pri tome se ne misle samo g e o I o š k o-p edološke i klimatološke nego i v e g e t acijsk e studij e pojedinih šumskih područja. Uspješno uzgajanje šuma moguće je jedino na osnovi dobrog poznavanja prirodnog vegetacijsko g sastava . Međutim, kod fitocenoloških istraživanja šumskih područja dolaze često u pitanje dva momenta: vegetacijski sastav prema sadašnjem stanju i vegetacijski sastav prema fitocenogenetskim odnošajima. To je napose od važnosti tamo gdje je utjecaj čovjeka na šumu bio takav da su odatle nastale krupne promjene prema iskonskom, prirodnom stanju. U tome pogledu služe nam kao vrlo poučan primjer šumsko-vegetacijske karte ČSR koje je izradio Dr. P. Svoboda , a koje su bile izložene na ovogodišnjoj polj.-šumarskoj izložbi u Pragu. Jedna se od tih karata odnosi na faktično sadašnje stanje, a druga na stanje prema klimaksnom vegetacijskom sastavu. Spomenute karte daju opći pregled o šumskim zajednicama. Međutim, u ČSR vrše se mnogo detaljnija istraživanja na principima f itocenologije. Na terenu smo nailazili-na pokusne plohe Prof. Dr. A. Zlat nika , gdje se još od 1934. g. vrše fitocenološka, a na mnogima i pedološka kao i taksacijska istraživanja. U Moravskoj i Šleskoj vrše se opažanja na takvih 2,500 ploha. Svrha je tim radovima da se odrede tipovi prirodnih šuma. da se utvrde njihovi ekološki i biološki odnošaji, odnosno da se odrede tipovi šuma koji će služiti kao osnovica kod bonitiranja. 346 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Fiziografska istraživanja vrše se u većem ili manjem opsegu i u drugim zemljama. Na konferenciji je naglašena potreba da bi se što prije utvrdila i primjenjivala jedinstvena metodika rada kako pri istraživanju na terenu tako i pri obradi materijala, izradi karata i dr. U smislu izlaganja na konferenciji od osnovne je važnosti u uzgajanju šuma da se šume prirodnog sastava održe i dalje u tome obliku, a ostale da se daljnim gospodarenjem dovedu po mogućnosti u što pri rodni ji oblik. Obnovu šume treba izvršavati na način koji će biti za dotičnu vrstu što prirodniji . Ekološki odnošaji šume znatno se remete tamo gdje se vrše gol e sječ e na većim površinama. Zato je usvojeno mišljenje da se svuda što više ogranič i eksploatacija šuma goli m sječama na većim plohama. I kod podizanja novih šuma potrebno je postupiti što prirodnijim načinom. Si. 1. — Obnova borove i smrekove sastojine u mješovitu limatu i četinjavu sastojinu sječom na uskoj pruzi. Revir Babice, Masaryküv les, kod Brna. Kao ideal kojem se teži u današnjem šumskom gospodarstvu smatra se uzgoj mješovitih sastojina,u kojima je što potpunije iskorišćen prostor iznad tla i u tlu. U brdskim i planinskim područjima (šume bukve, jele i smreke) najbolje odgovara stablimični ili sitniji grupimični preborni oblik, a u nižim položajima, gdje dolazi do prevlasti drveća većih zahtjeva na svjetlo, grupimični preborni oblik ili r e g u ./. r na visoka šuma «a etažama piotstojniog drveća i grmlja, U svrhu proučavanja bioloških svojstava pojedinih prirodnih tipova šuma potrebno je posvuda, gdjegod ima mogućnosti, sačuvati odnosne rezervate , te nastojati da se u njima očuva što prirodniji sastav. U mnogim zemljama izlučeni su takvi rezervati i već služe svojem cilju, Na ekskurziji po ČSR vidjeli smo nekoliko rezervata različitog tipa- Tako srao 347 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 6 <-- 6 --> PDF |
upozoreni na više takvih objekata u fakultetskoj šumi »Masaryküv les« kod Brna. U Slovačkoj posjetili smo rezervatnu šumu Kašivarovu kod Žarnovice na Hronu. To je 6 ha velika 180-god acidofilna kitnjakova sastojina. U Slovačkoj posjetili smo i 50 ha veliku prašumu »Pod Gerankom« na području Šumarije Dobroč kod Brezna na Hronu. O značajnijim pregledanim sastojinama i problemima obnove U više zemalja pretstavlja težak problem obnova monokultura smreke i običnog b ora, koje su uzgojene u području šume kitnjaka i običnog graba, u području acidofilne kitnjakove šume ili u području nižih bukovih šuma. Takve monokulture zapremaju u Češkoj oko 80% od površine šuma. Monokulture spomenutih vrsta nisu podesne za daljni uzgoj, jer same od sebe znatno utječu na degradaciju tla. Veliki prihod od takvih šuma kasnije se teško osvećuje. Degradacija tla u njima brzo napreduje. Prema Dr. J. Pelišek u pod jednom 60-god. smrekovom sastojinom uzgojenom na 40—50 cm debeloj rendzini u Juž. Moravskoj konstatovano je ekstremno podzolasto tlo. Radi toga se ti ČSR forsira pretvorba smrekovih i borovih sastojina u mješovite sastojine što prirodnijeg oblika. Kod obnov e smrekovih i borovih kultura dolazi često u pitanje m elioracij a tla. Napose to vrijedi za tla koja su iscrpljena dugotrajnim uzgojem spomenutih vrsta ili cdnašanjem četinjka. Prema Dr. A. N e m e c u jedna smrekova 80-god. sastojina gdje se nije sakupljao četinjak bila je visoka 20 m, a- imala je 208 m3/ha drvne mase. Isto toliko stara sastojina u kojoj se sakupljao četinjak bila je visoka 12 m i imala je 154 m3/ha drvne mase. U Češkoj ima — prema Dr. A. Nemec u — tako degradiranih smrekovih sastojina da im u 30-40. god. dobi iznosi godišnji visinski prirast tek 1 cm, a debljinski prirast 1 mm. Melioracija se vrši dodavanjem mljevenog diabaza, gabra, melafira, vapnenca, bazalta, te kalijeve soli, Thomasove drozge i dr. Koje gnojivo treba upotrebi ti i koliko, ima se odrediti na osnovi pedološkog nalaza. Konferencija je utvrdila da je zbog nagle prijeratne sječe za bivših kapitalističkih režima, zbog sječe koju je izvršio okupator, kao i zbog pojačane poslijeratne sječe u cilju obnove, drvn a glavnic a u većini zemalja znatno snižen a (često ispod 50%), Preporučeno je da bi se planiranje u šumskom gospodarenju pojedinih zemalja usmjerilo tako da se povećava drvna za liha. Plan sječa valja usmjeriti prema prirodnim mogućnostima i očuvanju proizvodne sposobnosti tla. Povećanje proizvodne sposobnosti šume unošenje m vrst a drveć a koje od prirode optimalno rastu u drugim šumskim zajednicama treba svesti u granice ekoloških i fitocenoloških mogućnosti. U uzgajanju šuma potrebno je obratiti glavnu pozornost drveću koje se ondje nalaze u optimalni m odnošajima. Tako će se u području brdskih bukovih šuma dati prednost bukvi ispred smreke. Sa konferencije je predloženo da sv e šume , bez obzira na veličinu i vlasnika, treba u cilju što boljeg uzgajanj a (čišćenje, prorjede, obno 348 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 7 <-- 7 --> PDF |
va, pošumljivanja sječina i čistina, popunjavanje i dr.) podvrći i u pogledu planiranja kao i u pogledu direktnog nadzora pod državn e stručne organe. U daljnern osvrnut ćemo se na opažanja o osnovnim značajkama važnijih šumskih zajednica koje smo na ekskurziji posjetili ili inače susreli, kao i na pitanje obnove nekih od tih zajednica. Stepske šume. Tragove stepski h šuma srednjoevropskog tipa slijedili smo svuda na prolazu Panonskom nizinom. Već na području između Srem. Karlovaca i Novog Sada ima obilno Tilia argentea. Padinama Fruške Gore ona se spušta između Čortanovaca i Stražilova sve do: želj. pruge. Značajni su ondje još i: obični ruj, crni jasen, rašeljka i dr. U cijelom panonskom području ima često bagrema. Uz prugu kroz Mađarsku često se vide, osim bagrema, dud i jablan. Uz grabe ima posvuda čivitnjače (Amorpha fruticosa), a u živicama u blizini mjesta (Srem. Karlovci, Novi Sad, Btidimpešta, Bratislava, Brno i dr.) običnog vučca (Lycium halimifolium). Bagrem dobro raste i obilno ga ima oko Bratislave, te odatle sve do Zlina. Južna čest šume »Masaryküv les« kod Bma nosi u izvjesnoj mjeri obilježje stepske šume. Ondje se na rendzinama devonskih vapnenaca pojavljuju od prirode: Rosa spinosissima, Prunus fruticosa, Iivonimus verrucosa, Quercus pubescens, Prunus mahaleb i dr. Šume johe i običnog jasena ( Alneto-Fraxinetum). To su nizinske šume mokri j cg tipa. Vidjeli smo ih u predjelu Mochov kod Opočna. Osim crne johe, lužnjaka i običnog jasena česta je u sloju drveća sremza. U tim šumama uspješno se end je uzgajaju kanadske topole. Šuma lužnjaka, običnog jasena i nizinskog brijesta (Querceto-Fraxinetum, Uimeto-Fraxineium). To je nizinska šuma nešto sušeg tipa. U predjelu Mochov kod Opočna vidjeli smo takvu šumu, koja služi kao rezervat za uzgoj fazana. Ima ondje lužnjakovih stabala debelih i preko 2 m, a sremzinih i do 35 cm. Na jednom djielu te šume pokušana je pred 20 god. obnova, ali bez uspjeha radi korova; Povodom toga unesena je u potstojnu saslojinu malolisna lipa. Pod lipovom etažom sada se dobro pomlađuju lužnjak i jasen. Lipa je uništila korov i popravila tlo. Šume kit.jaka i običnog graba (Querceto-Carpirietum). To su´ šume povišenih terena na umjerenom pcđzolastom tlu. Pretstavljaju važno šumsko područje, ali je njihov prirodni izgled umjetnim unašanjem smreke i bora većinom iz temelja promijenjen. Napose to vrijedi za Češku i Moravsku. U blizini Opočna pregledali smo nekoliko sastojina smreke i bora uzgojenih u području kitnjaka i graba. Tlo je u tim sastojinarna toliko degradirano da mu je proizvodna sposobnost upravo neznatna. Ono je pokrito gustim pokrovom borovnice, brusnice, tvrdače, vrišta i raznih mahova. Obnova je tih sastojina veoma težak posao. Tlo se u tim okolnostima mora popravljati dodavanjem mljevenog gabra. Pri obnovi forsira se kitnjak, breza, lipa i bor. Kitnjak i breze pojavljuju se od prirode. Te bi vrste imale da prevladavaju u obnovljenoj šumi (Querceio-Biüuletum), a lipa treba da posluži u svrhu popravka tla. Prostranijih sastojina kitnjaka i graba vidjeli smo u uš čuvani j em obliku u fakultetskoj šumi »Masaryküv les« kod Bma. U njima je osim kitnjaka 349 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 8 <-- 8 --> PDF |
i graba česta malolisna lipa, a i brekinja. To su većinom odrasle panjače, a obnavljaju se sječom u uzanim prugama ili manjim okruzima. I područje prirodnih šuma kitnjaka i običnog graba sa bukvom (Querceto- Carpinetum fagetosumj izmijenjeno je kod Opočna uzgojem smrekovih i borovih sastojina. Tlo je, međutim, manje degradirano. U sloju grmlia pojavljuju se prirodni elementi. Na povoljnije stanje u tlu upućuje nas prizemno bilje (Majanthenum bifolium, Galium silvatieum, Lathyrus vermis, Polygonatum multiflorum, Asarum europaeum, Cypripedium calceolus, Hepatica triloba i dr.). Te se sastojine uspješno pomlađuju u mješovite sastojine kitnjaka, lipe, ariša i bora. Vrši se to sječom u malenim okruzima koji se nižu istim smjerom u podjednakim razmacima. Počinju se otvarati gdje ima ponešto prirodnog pomlatka. Sastojina se prije toga pripravi 5/. 2. — Označivanje stabala za sječu na dobro pomlađenoj pruzi. Revir Kanice, Masaryküv les, kod Brna. F.: Ing. J. K a š p a r. na vjetar jačom prorjedom. Na okruzima se od prirode pojavljuju: bor, ariš, breza i ponešto kitnjak. Umjetno se forsira lipa, jer ona dobro zaštićuje i popravlja tlo. Okruži se proširuju u nepravilnim jezičastim oblicima. Proširuju se uglavnom svake 5, godine. Sječom u okruzima kani se uzgojiti grupimična mješovita sastojina prebornog oblika. Na obnovi tim putem radi se ondje već kojih 15 godina. Uspjesi su mjestimično vrlo dobri. U »Obori« kod Opočna vrši se pomladenje stare umjetno uzgojene sastojine bora i ariša sječom u uzanim prugama. Od prirode se pomlađuju ariš, bor i breza, a umjetno se unosi lipa. Lipove biljčice sade se pomoću željeznih plosnatih sadilja. I u reviru Hady u fakultetskoj šumi »Masaryküv les« kod Brna pomlađuju se odrasle panjače kitnjaka, graba i bukve sječom u uzanim prugama i okruzima. U pomladak se umjetno unosi ariš i bor. Tim putem 350 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 9 <-- 9 --> PDF |
dobivaju se mješovite sastojine, gdje će u glavnoj etaži dominirati kitnjak, ariš i bor, a donjim etažama grab, lipa i bukva, AcidoHlna šuma hrasta ktinjaka (Quercetum sessilitlorae). To je vrlo raširena biljna zajednica. I ona je u zapadnom dijelu ČSR poremećena monokulturama smreke i bora. Česta je na toplijim položajima ČSR. Vidjeli smo je u fakultetskoj šumi »Masaryküv les« kod Brna, u području Žarnonovice na Hronu, te u N. Tatrama kod Hranovnice (brijeg »Dubina«}. U njoj od drveća prevladava kitnjak. Tlo je podzolasto (pH 4—5). U sloju prizemnog rašća nalazi se izrazito acidofilno bilje. Kod pomlađen ja tih šuma uspješno se može unositi malolisna lipa. Od nje se očekuje mnogo u pravcu popravljanja tla. Prema Dr. A. Zlatnik u takve lipe ima od prirode u acid, kitnjakovim šumama Južne Moravske. 5/. 3. — Prirodno pomlađenje bukve SI. 4. — Masarykova chata u Orlickim u okruzima. Revir Kartice, Masaryküv Gorama, 1010 m (prirodno područjeles, kod Brna. smreke). — Prema razglednici, 1948. Šume bukve (Fagetum silvaticae). Bukove šume zapremaju veliko područje ČSR. U širem smislu pripadaju ovamo osim bukovih šuma mješovite šume bukve i jele sa gorskim javorom, običnim jasenom, planinskim brijestom, velelisnom lipom i dr. U prirodnijem svojem sastavu održale su se te šume uglavnom u istočnoj česti države. Na našem putu prošli smo takvim šumama kod Opočna, u »Masaryküvu lesu« kod Brna, u masivu Chriby između Slavkova i Morave, pa dalje na prolazu dolinom rijeke Hrona, a također i u Moravsko-šleskim Beskidima u području Lomne. Bukove šume nalaze se u različitim ekološkim prilikama. Odatle i tako velike razlike u njihovu sastavu. Bukove šume niži h položaja i manje vlage u tlu pripadaju — prema Dr. A. Zlatniku* — asocijaciji Fagus — Den * Dr. A. Zlatnik : Studien über die Staatswälder in Podkarpatskä Rus, Brno 1935.; Prozkurn pfirozenych lesü na Podkarp. Rusi, Brno 1938. 351 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 10 <-- 10 --> PDF |
taria bulbifera i asocijaciji Fagus — Carex pilosa. Prva se razvija obično na vapnenastoj podlozi, grebenima i si., gdje je površinski sloj tla prilično suh; tamo gdje vjetar odnosi listinac nastaje tip Fagetu m nudum , a inače tip Dentari a bulbifera . Bolju zajednicu pretstavlja asocijacija Fagus — ..... pilosa, ali i kod nje postoji više tipova (najbolji tip: ..... pilosa, suši tip: Luzula nemorosa, vlažniji tip: Festuca silvatica) . Na viši m položajima postoje zadruge bukovih i jelovih šuma, od kojih su najbolji: tip Rubus hi rtu s, tip Asperula i tip Mercuria l is. Svježe bukove šume sa jačim zaviaživanjem tla i slabijom tvorbom kiselog humusa pripadaju asocijaciji Fagu s — Athyrium . Aeidofilne bukove šume nastaju na svježijem tlu i gdje je tvorba humusa vrlo velika. U njima su vrlo česti Vaceinium myrtilius i Luzula nemorosa. U području bukovih i jelovih šuma sa većom zračnom vlagom, većom svježinom u tlu, te obiljem skeletnog tla javljaju se u većoj mjeri: obični jasen, gorski javor, planinski brijest, velelisna lipa i dr. Na prikladnim mjestima potonje vrste formiraju i posebnu asocijaciju (Acer et o-Fr axinetum). U području Opočna bukva dobro uspijeva na granitnim i sijenitnim tlima. Primijećeno je da na erupiivnoj podlozi ima često zelenkastu koru. Pomlađuje se sječom ti manjim okruzima. Pomlađenje može trajati i do 20 godina. U fakultetskoj šumi »Masaryküv les« postoji više tipova bukove šume. Posvuda s bukvom dobro raste obični bor i sudetski ariš. U 100-godišnjoj dobro sklopljenoj mješovitoj sastojini postignu debljine: ariš 40 cm, bor 39 cm, jela 31 cm i bukva 27 cm, To vrijedi za najbolja tla. Sastojine sa velikim učešćem ariša imaju visoku vrijednost, ali se samo na prvoklasnim tiima može ondje postići njegovo učešće u kružnim plohama sa 45°/o. Na više mjesta pregledali smo ondje način rada pri prirodnom pomlađenju bukovih sastojma, i to na različitim tlima, ekspozicijama i nagibu. Otvaranje sastojma vrši se u manjim okruzima. Na lošijem tlu pomlađenje traje i preko 20 godina. Tako se posebnim oprezom postupa na renđzinama, t, j . humusno-karbonatnim tlima na vapnenastoj podlozi. Bolji uspjesi postižu se na silikatnirn tlima, na umjerenom podzolu. Vrijednost pomlatka uvećava se dodavanjem ariša i bora. Smreka se unosi samo u udolicama. Od prirode se prilikom pomlađenja obnavljajti: bukva, javor, jasen, grab, brijest, te — prema položaju — kitnjak i jela. (SI. 1., 2. i 3.) U šumi »Masaryküv les« vidjeli smo oveće plohe pomlatka visokog uzgojnog kvaliteta. To su rezultati 25-god, ustrajnog rada. Radi toga su Nijemci za vrijeme okupacije počeli da koriste taj objekt u cilju izobrazbe svojih stručnih kadrova. Pomlađene površine imaju ondje mješovit sastav, Daljnim uzgojem treba iz njih stvoriti ili — gdje će to ići — preborne sastojine, ili sastojine sa više etaža. Cilj je uzgojiti mješovitu nejednakodobnu sasiojinu, u kojoj će biti u glavnoj etaži ariš, bor i, gdje .. to moguće, hrast, a u donjim etažama bukva, grab, lipa, javor, brijest i dr. Na putu od Brna do Zlina prošli smo masivom Chrihy, Ondje bukva pokriva kompleks od kojih 7000 ha. To je područje paleogena. Bukvi je primiješan i ariš, koji je, prema Dr. G, Vincentu , po svoj prilici iskonskog porijekla, te čini povezanost sa šieskim arišem, U tome kompleksu ima od prirode i običnog bora. Na prolazu dolinom rijeke Hrona upozoreni smo na obilje tamošnjih bukovih šuma. Zanimljivo je da bukova stabla u velikom postotku imaju 352 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 11 <-- 11 --> PDF |
crvenu trulež, U šumskom gospodarstvu Vigliaš oko polovina drvne mase trupaca otpada na crvenu trulež. Za bukove šume grada Banske Bistrice, napose kod Harmanca, značajno- je veće učešće tise. U području rijeke Hrona velike površine zapremaju bukove i jelove, odnosno u višim regionima bukove, jelove i smrekove sastojine. Ondje, a također i drugdje u ČSR (Opoeno, okolina Brna, Moravsko-šleski Beskidi i dr.), primijećeno je jače sušenje jele. Šume smreke (Plceeium excelsae). Prirodne smrekove šume nalaze se u višim i hladnijim položajima sa obiljem zračne vlage i vlage u tlu. I kod njih postoji — prema Dr. Zlatnik u — više tipičnih zadruga. Tako tip: Picea-Fagus-Calamagrostis arundinacea nastaje gdje je tvorba humusa manja, a zavlaživanje veće; tip,- P i ce a - M . r til 1 u s tamo gdje je tvorba humusa veća, a zavlaživanje manje. Sve su smrekove šume više ili manie acidofiinog karaktera, ::.: ......^ SI. 5. — Područje smreke kod Tairanske Lomnice u Visokim Taivama. — Prema razglednici, 1948. Sa prirodnim smrekovim područjem susreli smo se najprije u Orlickim Gorama, kod »Masarykove chate« (1010 m), na češko-poljskoj granici (SI. 4,). Ondje smo upozoreni na nači n obnov e tamošnje stare smrekove sastojine sa arišom, bukvom i ponešto jelom. Pomlađenje u horizontalnim prugama odozgo ne uspijeva radi prejakih vjetrova. Radi toga se odnosni kompleks razdijeli u više radnih polja i to .vertikalnim vlakama. Sredinom radnog polja otvaraju se okruži paralelno sa spomenutim vlakama. Okruži se otvaraju prvenstveno tamo gdje se pojavio prirodni pomladak, a proširuju se uglavnom svake 5 godine. Trupci se izvlače koso usmjerenim vlačicama (»smikovi«), koje su međusobno udaljene oko 100 m i obilježene bijelom bojom na drveću. Smrekove šume sa primiješanim borom, arišem i ponešto lisiača promatrali smo u gornjem području rijeka: Vah, Poprad, Hornad i Hftilec. 353 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 12 <-- 12 --> PDF |
(SI. 5. i 6.) Iznad Štrbe i Poprada na podnožju Visokih Tatra u visini od kojih 800 m nalaze se smrekove sastojine vrlo rijetkog obrasta, u kojima se pašari. Takav tip šumsko-pašnjačkog gospodarenja razvijen je i u Švicarskoj i Poljskoj. Travnate plohe zapremaju oko 40—50% površine, a drveće je smješteno pojedinačno ili u grupama. Pomladak se održava samo uz panj eve, trule klade, stijene i si. Na tim pašnjacima može da pase samo krupna stoka, i to prema propisima u Švicarskoj po 4 grla na ha. U području Strbske Pleso — Tatr. Lomnica nalaze se lijepe sastojine smreke i ariša sa ponešto breze. Steru se iznad Lomnice (898 m) sve do kojih 1400 m. U višim položajima učešće je ariša vrlo veliko, U Slovenskom Raju (izvorno područje Vaha, Hornada i Hnileca) primiješana je u smrekovim, ariševim i borovim sastojinama obilnije bukva, a ponešto i jela. Ondje odlično raste obični bor, te se smatra za najboljega u CSR. Uz vodotoke u gornjem području Vaha, Hornada i Hnileca česti su: Alnus incana, Fraxinus excelsior i Prunus padus. Uz Vah kod Lipt. Hradoka pojavljuje se obilnije Myricaria germanica. Taj grm vidjeli smo i uz potok Lomnu SI. 6. — Prirodno područje smreke pod Chopkom. — Prema razglednici, 1948. (450 m) u Moravsko-šleskim Beskidima. Prema D. J. Kliki * zadruga Myri carietu m naseljuje se na najnovijim naplavinama uz rijeke i priprema tlo za daljne sukcesije (vrbe). Šumu hora krivulja (Pinetum mughi) promatrali smo u Vis. Tatrama ispod Opservatorija Skalnate Pleso. Zadruga je ondje razvila širok pojas, koji se stere od 1400—1754 m, t. j . sve do Opservatorija (ondje je sred. god. temp, oko 2° C. oborine preko 2000 mm). U donjem dijelu tog pojasa izdižu se pojedince barjakaste kržljave smreke, a oko 1500 m pojavljuje se i Pinus cembra. Pošumljivanje i učvršćivanje terena Ovdje ćemo se ukratko osvrnuti na pitanje šum. sjemenja, na neka pitanja o uzgoju biljaka u rasadnicima, kao i na nekoliko općih pogleda o pošumljivanju, a ujedno ćemo spomenuti opažanja iz područja učvršćivanja terena u vezi sa uređivanjem gorskih vodotoka. * Dr. J. Klika : Lesni dfeviny, Pisek 1947., s. 338. 354 i |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Sa konferencije je preporučeno da se u svim zemljama što prije orga nizira sjemenska služba. U vezi s time potrebno je u prvom redu da se, gdje to nije, pronađu i popisu sastojine, skupine ili pojedina stabla, sa kojih se smije sakupljati sjeme. Uz takve popise potrebne su i ekološke i fitocenološke karakteristike. Opće probleme iz područja sjemenske službe imala bi da rješava specijalna komisija, u kojoj bi u smislu dogovora na konferenciji trebao da učestvuje po jedan stručnjak iz svake zemlje. Tu se ima riješiti i pitanje jednoličnog pdstupka kod organizacije sjemenske službe, kod ispitivanja valjanosti sjemena, količine sjetve i dr. Rukovodstvo sjemenskom službom treba da svuda bude u ruci državnih stručnih ustanova. U ČSR vrlo je dobro organizirana sjemenska služba. Sa tom organizacijom upoznati smo u Ministarstvu poljoprivrede, kao i prilikom pregledbe Sjem. stanice i Trušnice u Č. Budejovicama, te Trušnice-u Lipt. SI. 7. — Švmski rasadnik u Karticama, Masaryküv les, kod Brna. U pozadini spomenik »Siromy«. F.: Ing. O. Polak, 1948. Hradoku. Ondje se sjeme sakuplja samo sa označenih sastojina. Dakako da su proizvodni troškovi, radi posebnog namještemičkog aparata, prilično visoki, tako da iznose za 1 kg borovog sjemena oko 1300 Kč. Međutim, prodajna je cijena samo oko 480 Kč. Kako vidimo, razlika troškova koje snosi država dosta je velika, ali se na drugoj strani mnogo dobiva time što se daje na upotrebu samo prvoklasno sjeme. Na ekskurziji smo imali prilike vidjeti nekoliko vrlo dobro uređenih šumskih rasadnika. U rasadniku u »Obori« kod Opočna postupa se vrlo racionalno pri uzgoju lipovih, grabovih, bukovih i dr. biljaka. Sjeme lipe i graba stratificira se u sandučićima veličine 50X50X20 cm, koji se zakopaju u zemlju. Drugog se proljeća proklijale sjemenke rasade (pikiraju) u gredicu, gdje ostaju 2 godine. Ovim se postupkom okupira gredica samo 2 godine, a inače bi se kod sjetve izravno u gredicu ona okupirala 4 godine. I bukvica se sije u sandučiće, te se kad proklije rasadi (pikira)u gredicu. Prednost je tog načina što se korisno upotrebi gotovo sve sjeme. U reviru Kanice fakultetske šume »Masaryküv les« pregledali smo lijep rasadnik (SI, 7.), gdje se također vrši »pikiranje« lisnatih biljčica. 355 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Ondje smo upozoreni na gredice sa Bergenia crassifolia, s kojom Prof. Dr. B, Polansk y vrši pokuse u vezi sa dobivanjem tanina, I u rasadniku u Kunovicama na Moravi (SI, 8.) »pikiraju« se biljčice raznih listača. Sjeme proklije u klijališ´rima, a onda se biljčice rasađuju u svježu, dosta kompaktnu šumsku zemlju (ne kompost). Krupnije biljčice (bukva, grab) rasađuju se pomoću naprave »Rada«, a sitnije biljčice (topole) pomoću naprave »Vajma«. Rasađenice se drže u stakleniku dok se ne ukorijene, a onda se posade na gredice. Topolove se biljčice rasađuju kad se pojavi drugi listić; za sjetvu se rabi posve očišćeno sjeme, a sije se u dobro namočenu, gotovo raskvašenu zemlju. U ČSR pristupa se u najnovije vrijeme i mehanizaciji rada u šum. rasadnicim a (SI. 9.). Tako se za obradu zemlje uspješno rabi Jankina freza. Za 1 sat može se njome temeljito preorati i usitniti površina od 2-—3 ara. Rabi se uspješno i u šumi za rahljenje tla. Rad ovom frezom pokazan nam je u reviru Babice kod Brna i u rasadniku Šumarije D. Lorrme u Beskidima. U potonjem rasadniku demonstriran je i američki Grawelytraktor. On se može rabiti kao pogonsko sredstvo za kultivator, frezu, rahlilicu, kosilicu i dr. Na šumarskoj izložbi u Pragu bio je izložen novi tip sijačice od J, Penčik a iz Mirošova, kao i rasadničko oruđe koje izrađuje tt. Silus iz Čammr. Kvšperka u Češkoj, Na konferenciji i ekskurziji diskutovano je o više općih problema iz područja pošumljivanja. Tako je naglašeno da u mnogim zemljama stoje na putu pošumljivanja razgoijenih terena paš a i brst . Međutim, to pitanje treba rješavati kompleksno s pitanjem unapređivanja ratarstva i stočarstva, te jačanja industrijalizacije, a uz direktnu suradnju širokih masa. Kao jedan od najumjesnijih koraka u tome pogledu smatra se osnivanje savjeta za šumarstvo pri narodnim odborima, kao što je to u Jugoslaviji. Naglašeno je da se i pri pošumljivanju treba koristiti zasacama fitocenologije , te pošumljivanje shvatiti kao zahvat u pravcu popravljanja razgoljenjcm degradiranog tla. Pošumljivanjem valja ubrzavati prirodnu progresivnu sukcesiju, te forsirati odgovarajuće vrste drveća ili drugog bilja. Kod pošumljivanja treba dati prednost domaće m drveću. Sa e g z o- tam a treba i dalje postupati posebnim oprezom. U svrhu pošumljivanja nizinskih terena potrebno je — prema dogovoru na konferenciji — produžiti što temeljitije proučavanje drveća koje brz o prirašću j e, a osim toga otporno je na klimu i bolesti. Posebnu pažnju zaslužuje pri tome pitanje kultiviranja topola , Prema referatu iz Rumunjske ondje su 17-god, topolove sastojine dosegle debljinu od 40 cm, a godišnje se iz njih dobiva i do 10 m3 prorjednog materijala. Zanimljivo je, međutim, istaknuti da se pored toga u najnovije vrijeme obraća sve veća pozornost domaćim topolama, j er one mogu — ako su pravilno uzgajane — da dadu bolje rezultate od mnogih kultiviranih topola. U Bugarskoj se, na primer, pokazalo da domaća crna i bijela topola podnose mokri je terene nego kanadske topole. 356 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 15 <-- 15 --> PDF |
U vezi sa uzgojem topola s velikim je interesom pregledan Pokusn i rasadnik i stanica u Kunovicama na Moravi (si. 8.), gdje vrše pokuse Dr. G. Vincent i Dr. V. Š p a 1 e k. Rasadnik se nalazi na aluvijalnoj naplavini pokraj odrasle šume lužnjaka, jasena, brijesta, veza, bijele topole i dr, Nalazi se u stanju uređivanja. G. 1945. proširen je od 1 na 7,5 ha. U njem se uzgaja oko 180 topola. Vrši se križanje i kopulacija, Posebnim postupkom (držanjem u mračnim prostorijama kod podjednake temperature od ca 10°C, u tresetnoj zemlji) izazivlje se izbijanje korijena iz reznica topola koje inače ne tjeraju iz reznica (trepetljika, bijela topola). U predjelu Mochov kod Opočna pregledali smo 17-god. sastojinu jedne kanadsk e topole . Sastojina je na jednoj česti podignuta u razmacima od 2X2 m, a na drugoj česti u razmacima od 5X5 m. Potonji se način pokazao kao bolji. Na konferenciji je u pogledu upliva šuma na režim voda i zaštitu tla naglašeno da se gospodarenjem planinskih šuma ima što SI. 8. — Pokusna stanica i rasadnik u Kunovicama. čs. Les, 1948., s. 192. više pojačati retenziona snaga šumskog tla i umanjiti eroziono djelovanje vode. U vezi s time istaknuta je potreba da se u svim zemljama izdadu posebni zakonski propisi o zaštiti šumskog tla, vodotoka i klimata, da se u srednjim i visokim šum. školama posveti veća pažnja izobrazbi kadra u tome pogledu, kao i da se prošire istraživanja o bilju koje ima sposobnost vezanja terena. Kod pošumljivanja i učvršćivanja terena u planinskim krajevima ne dolazi u obzir smreka, jer je lako izvaljuje vjetar. Više dobrih primjera o slaboj otpornostri smreke na vjetar vidjeli smo u Tatrama. Ondje ima mnogo padina gdje je vjetar povaljao sve smreke. Kod Štrbskog Plesa na cea 1200 m bila je odrasla sastojina smreke i ariša. U njoj je nedavno vjetar povaljao sve smreke tako da su preostali samo ariši. U svrhu zaštite terena treba prema tome uzgajati vrste drveća i grmlja sa dugim i čvrstim žiljem. Takvi su: javori, brijest, jarebika, ariš, bijela joha, vrbe i dr. U Češkoj se smirivanje blažih bv.jičnih terena uspješno vrši sadnjom prikladnog dr357 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 16 <-- 16 --> PDF |
već a i grmlj a duž vodotoka. Dobre rezultate u tom pravcu postigao je Dr, Z. Vale k na više mjesta. Tehničke gradnje su odviše skupe, te se izvode samo u težim slučajevima. Usput se spominje da je jedan veći dio šumarske izložbe u Pragu imao za cilj da upozori posjetioce na važnost šume u pogledu dizanja produktivnosti tla uopće, a u planinskim krajevima napose. U tu svrhu izložen je na najvidnijem mjestu panj jednog odraslog šumskog drveta sa njegovom prostranom i gustom mrežom žilja. Iza toga bio je na čitavoj jednoj stijeni izložen umjetnički crtež razgoljenog gorskog kraja, a nasuprot tome bio je prikazan sličan kraj ali obrastao dobrom šumom. Njegovanje šumskih sastojina Na konferenciji je podvučena velika važnost njege šuma, ali je primijećeno da se ta uzgojna mjera zadnjih godina dosta zanemaruje. Uzrok je (g/. 9. — Upotreba motorne rahlilice u Šumskom rasadniku u reviru Kftiny, Masaryküv les, kod Brna. u prvom redu ponestašica stručnog osoblja i radne snage, te okolnost što se glavni rad poslije rata odnosio na sječu drva postradalog od raznih kalamiteta i sječu drva za obnovu. Iz čisto uzgojnih obzira potrebno je forsirati izgradnju valjanih šumskih putev a i cesta . Postoje mnogi kompleksi šuma, gdje se čišćenja i prorjede ne mogu obavljati, makar da je to nužno, jer nisu otvoreni. Dakako da se odatle mnogo gubi na kvaliteti budućih sastojina. U području Opočna upozoreni srno na prorjede koje se vrše u 20godišnjim kitnjakovim sastojinama. Prorjeđuje se na način koji preporuča Schädelin , tj. u korist najelitnijih stabalaca. Ondje se sječ a suhih, bolesnih i inače defektnih stabala u odraslijim sastojinama obavlja uz naročit oprez . Debla se izvlače koso usmjerenim vlačicama, koje su razdaleko po kojih 100 m. 358 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 17 <-- 17 --> PDF |
U svrhu uzgoja zdravih sastojina poklanja se u ČSR pozornost i inače faktorima koji su kod toga od utjecaja, U svrhu suzbijanja štetnih kukaca forsira se uzgoj korisnih ptica. Postoji poseban tip ptičjih kućica, koje se postavljaju na šumsko drveće. Upute iz toga područja dali su nam Prof. Dr. O. Far sky iz Brna i Ing. J. M, Rašek iz Zavoda za zaštitu bilja u Brnu. Estetski momenti u šumi i inače okolišu I estetskim momentima pridaje se u šumama ČSR dosta pažnje. Naročito smo to primijetili u fakultetskoj šumi »Masarykuv les«. Ondje je za minulih 25 godina uzgojen veći broj vrlo lijepih sastojina, koje služe kao rezervati, odnosno kao uzorci u gospodarenju. Osnovano je preko 40 pro- Sl. 10. — Spomenik Janu D o I e i al u St. 11. — Doležalovo vrelo. Re- u reviru Kftiny kod Brna. vir Jezirko, Masarykuv les, kod Brna. planaka. Oni služe kao ispasišta za divljač. To su ugodna odmarališta stručnjaka i radnika zaposlenih u šumi, te izletnika i prolaznika. Podignuto je preko 40 spomenika zaslužnim šumarskim istraživačima (SI. 10,), Uređeno je oko 20 izvora (SI. 11,}. Na spomen-ploči iznad izvora u reviru Kanice uklesan je na češkom tekst poznate »Molitve šume«. U šumi su uređeni svi vodotoci, a svi predjeli povezani dobrim cestama, putevima i stazama. Na estetskom uređen ju te šume radi dugi niz godina prof. Ing. O p 1 e- tal . Njegovim nastojanjem i nastojanjem Profesorskog vijeća podignut je u rasadniku u Kanicama (SI. 7.) 7 m visoki spomenik »S tro m .«, na komu je uklesano 16 uzrečica i poučnih misli iz raznih slavenskih naroda o čuvanju i uzgajanju šume. Tu su i Zm a j-Jovin i stihovi: »Gdjegod vidiš zgodno mjesto, tu drvo posadi, a drvo je blagorodno, pa će da nagradi«. 359 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Nastojanjem profesora i studenata podignut je u toj šumi na jednom istaknutom mjestu veliki spomenik borcima palimu toku minulog rata. Primjećeno je da se u ČSR nastoji dosta i oko što ljepšeg uređaj a prostora oko šumarija i lugarnica. U blizini zgrada obično su podignuti nasad i ukrasnog drveća i grmlja. Na njih se često nadovezuju veći ili manji dobro sortirani i njegovani voć n j ac i (deblo se voćke na sunčanoj strani ornata islamom). Uz šumarije i lugarnice mogu se često vidjeti i vrlo lijepo uređeni pčelinjaci. Od eg zo ta se često vide u šumama, bilo u većim ili manjim grupama: duglaziia, borovac i, u toplijim područjima, bagrem. Kod Opočna SI. 12. — SolHerna smreka na travnjaku u Udolici Kftiiiy kod Brna bili smo posebno upozoreni na 1 ha veliku sastojinu zelene duglazije, koja je vrlo lijepa i služi za sakupljanje sjemena. Stara je 65 god., a prosječna joj je debljina 40 cm i visina 30 m. Inače se egzotama i domaćim dekorativnim dfvećem i grmljem ukrašuju posjećeniji predjeli šume, kao što su: šumski proplanci, vidikovci, važnija raskršća putova i si. Rabe se u tu svrhu većinom vrste iz rodova: Abies, Picea, Pinus, Pseudotsuga, Thuja, Chamaecyparis i dr. (SI. 12.). U većem se opsegu primjenjuje egzotično drveće u nasadima, parkovima i drvoredima. Na putu kroz ČSR vidjeli smo takvog drveća priličan broj, a napose po parkovima mjesta i starih dvoraca. Uz dvorac u Lanyma, Hlubokoj, Konopištu, Opočnu, Lednicama kod Breclava i Topoicansky ima u parkovima veoma lijepih primjeraka pojedinog drveća, koji su cd važnosti ne samo radi ukrasa nego i radi dobivanja sjemena. 360 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 19 <-- 19 --> PDF |
U nasadima Praga, Brna, Opočna, Bratislave, Ziina i dr. isticala su se obiljem svojih* cvjetova stabla i stabalca punocvjetnog gloga (Crataegus monogyna f. rubroplena Rehd.). U Lanyma posebno se ističe do zemlje granato oko 15 m visoko stablo Corylus colurna. Tamošnji staklenici odlikuju se velikim obiljem tropskog i subtropskog bilja. U Lanyma smo vidjeli i, inače rijedak, američki grm Vacoinium corymbosum. U parku dvorca Opočno vrijedno je spomena ogromno stablo Fagus silvatica 1 laciniata. Pred ulazom u fakultetski dvorac u Kftinama kod Brna nalazi se vrlo lijepo oko 10 m visoko i 25 cm debelo stablo Thujopsis dolabrata. U studenim uvalama kod Kftina od mnogo posađenih egzota održala se dobro Thuja occidentahs var. Malonyana. Raste usko čunjasto i tvori gustu krošnju. Vidjeli smo je kao vrlo prikladnu za vrtne alejice i u Lanyma, a također i u Topolcanky. Vitke i bujne topole oživljavaju i razvedravaju visoke jednolične tvorničke zgrade u Zlinu.-S obzirom na egzotično drveće i grmlje zaslužuje posebnu pažnju park dvorca Topolcanky. U tome pogledu pripada on među najvrednije evropske parkove. Zaslužuje stoga poseban studij. Za kratko vrijeme boravka ondje vidjeli smo veći broj vrsta i forma koje se inače u srednjo-evropskirn parkovima uopće ne vide ili su vrlo rijetke. I uzrast pojedinih rijetkih primjeraka vrlo je lijep. Park se nalazi u pitomom podneblju, s razmjerno malo oborina (450 mm), ali su povoljno raspoređene. Dizanje proizvodne sposobnosti tla uzgojem poljozaštitnih pojaseva i melioracijom planinskih pašnjaka Na konferenciji je s velikim interesom raspravljeno pitanje uzgoja poljozaštitnih pojaseva. U referatima i diskusiji naglašena je važnost tih pojaseva u pogledu popravljanja ekoloških odnošaja suših terena, zatim u pogledu dizanja plodnosti susjednog poljoprivrednog tla. Iznesena su dosadašnja iskustva iz tog područja. Za vrijeme konferisanja prikazano je jednim vrlo uspjelim filmom, od koliko su velike koristi poljozašiitni pojasevi za uzgoj poljoprivrednih kultura na inače nepovoljnim, gotovo pustim (pjeskovitim) terenima u SSSR. U Poljsko j podižu se takvi pojasevi u sjevernoj oblasti. U okolici Varšave rabi se u tu svrhu Salix acutifolia i Prunus divaricata. Ti su pojasi do 4 m visoki i 2—3 m široki. Salix acutifolia raste i na najlošijim, pjeskovitim tlima. Ne može je zasuti vjetar, jer se dobro zakorjenjuje i bujno tjera. U vezi sa postojećim, novim zakonom o komasaciji, koji se odnosi na sva zemljišta, izrađuju se planovi za podizanje poljozaštitnih pojaseva. Očekuje se poseban zakon o poljozaštitnim pojasevima. U Mađarsko j ima poljozaštitnih pojaseva u području Blatnog Jezera. Čine ih većinom kan. topole. Široki su do 30 m. Ondje postoji projekt zakona o općoj komasaciji, te je u njem predviđeno 10% zemljišta za pojaseve. U Rumunjsko j postoje u tom pogledu opsežnija iskustva u području Dobrudže. Na osnovu 12-godišnjih opažanja uvidjelo se da se urod polja znatno povećava, jer kulture imaju više vlage i zaštićene su od vjetra. Utjecajem pojaseva može se vlaga u tlu povisiti i dvostruko. 361 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 20 <-- 20 --> PDF |
l u Bugarsko j radi se na podizanju poljozaštitnih pojaseva. Radi se također u Dobruđži. Vrijedno je spomenuti da ondje postoji pri Ministarstvu poljoprivrede Institut za poljozaštitne pojaseve. Zanimljiva su u tome pogledu i iskustva iz ČSR, gdje se na podizanju takvih pojaseva radi od 1945, i to u Juž, Moravskoj. Paralelno sa komasacionim radovima izrađeni su planovi za poljozaštitne pojaseve, i to za čitav sektor: Znojmo—Brno—Hodonin. Izrađen je za to područje reljef sa stanjem zemljišta iza komasacije i sa označenom mrežom glavnih i sporednih pojaseva. Reljef je bio izložen na šumarskoj izložbi i pobudio je veliko interesovanje i stručnjaka i građanstva. U Juž. Moravskoj đo sada je podignuto 80 km_ pojaseva. Oni zapremaju do 6% odnosnog zemljišta. Glavni pojasi su do "lO m široki. Za podizanje pojaseva rabe se: klen, mliječ, brijest, jasen, kitnjak, lužnjak, crveni hrast, lipa, dud, crni orah, breza, topole, borovi, sremze i dr. — prema ekološkim i ritocenološkim odnošajima. Treba voditi računa da pojas ne bude odviše gust, jer on mora propu štat i vjetar. Prohujavanjem kroz pojas vjetru se lomi snaga. U ovome predmetu konferencija je izrazila želju da se u svim zemljama intenzivnije poradi, i to po mogućnosti sa komasacionim radovima, na podizanju poljozaštitnih pojaseva. Problem melioracije planinskih pašnjaka dotaknut je u toku ekskurzije. U području Štrbe i Poprada, na podnožju Vis. Tatra, pregledali su ekskurzisti stanje tamošnjih pašnjaka i radove oko njihove melioracije. Pašnjaci su u gornjim slojevima isprani i iscrpljeni. Obrasli su kiselim travama (Nardus stricta i dr.) i drugim acidofilnim biljem. U svrhu popravka preoravaju se traktorima, zatim se teren izravna, pognoji gnojivom prema pedološkom nalazu, te zasije sjemenom neutrofilnih trava. Slično se postupa i u Lanyma, gdje se melioriraju pašnjaci za divljač. Obrađene površine ograđuju se premjestivim ogradama dok se ne za.ledine. Zaključne napomene Kako vidimo, i na konferenciji i u toku ekskurzije raspravljano je o mnogim važnim problemima iz područja uzgajanj a šuma . Možemo reći da je na ekskurziji uzgojna strana i gledom na probleme i gledom na objekte vrlo dobro obuhvaćena. Dugujemo stoga i u tome pogledu veliku hvalu drugovima organizatorima ekskurzije. Uzgojni radovi u mnogim šumama ČSR na znatnoj su visini i mogu dobro da posluže kao primjer drugima. Od osnovne je važnosti da se ondje zasade šumarskih nauka nastoje što više primijenili u praksi. Prijeđemo li u mislima šumama ČSR koje smo na našem putu posjetili i potsjetimo li se na aktivnost i zalaganje stručnjaka u tim šumama, izdiže nam se pred očima lik novog čehoslovaekog šumara, koji nam imponira, jer je uspio da se otrese ranijih teških šablona srednjoevropskog šumarstva i pošao posebnim, ali sigurnim putem — putem respektovanja prirodnih zakona u šumi, t. j . putem očuvanja i trajnog podržavanja produktivne sposobnosti šumskog tla, a odatle putem najracionalnijeg šumskog gospodarenja. 362 |
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 21 <-- 21 --> PDF |
.. .... ............ ........... ........... . ...... ........ ......... ........1 ..........., ....... ............... .. ........... ...... ............ .......... . .......-............... ..... . ... ........ .... . ....., a ..... . .. ...... ......... ............ no ...... ..... .... ............ ........ ........... ...... ........ ...... ........ . ............. ........... .......... ....... ............. ..........., ....... ........ ........ ............ ........... ....... ..........., ............ .. ..... ......1. ........ ......1. .......! .. ....... ............. ....... .......... . ..... .. ...., ........., ........ ...., ........... ........... .0. . ......, a ..... . .......... ........ ........ TOWARDS MODERN SILVICULTURE Resume: The article outlines the most important silvicultural problems which were discussed by forestry experts of the Slave and national-democratic countries held were discussed by forestry experts cf the Slave and national-democratic countries during a conference held in May 1948 in Prague and while on an excursion trough Czechoslovakia after the conference. The importance of forest ecology and phytocenology, as well as proper silviculture is emphasized. A short description is given oif the outstandig characteristics of forest associations which were visited. Essential problems, such as regeneration, tending of woods, afforestation, forest aesthetic, griowing of protective forest belts, amelioration of forest pastures, etc., are stressed. 363 |