DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Na taj se način primjerice kod Baške na otoku Krku, zapadno od groblja na pristranku ranije golog i suhog kamenitoga vapnenog brijega, pod zaštitom oveće brnistrine guštare stvorilo godinama prilično tla i dobra humusa. Na tako popravljenom i obogaćenom kamenjaru lako je tada posjeći dva tri džbuna bmistre, koliko treba da se usije ili posadi biljka šumskog drveia. Tome će drvetu koristiti zaštita protiv vjetra i drugih klimatskih nepogoda, pružana od preostalih grmova bmistre, sabrano i popravljeno tlo i humus, a dakako i dušik, što ga je korijenje brnistre u tlu nagomilalo, a preostale ga žive brnistre iz atmosfere i dalje privlače. U toj povoljnijoj okolini šumsko se drveće lakše prima, a zaštićeno puno brže odraste i ojača. Kad se izdigne i sklopi nad brnistrom, guši pod sobom dotadanju pomoćnicu, koja uginuvši istrune zajedno s razgranjenim svojim korijenjem u zemlji i tako postaje hrana jačem nasljedniku. Dakle šumska pionirska kultura brnistre na lošem, suhom i kamenitom kraškom tlu (na kome bi posijano ili posađeno šumsko drveće uginulo ili posve ili u ogromnim procentima) popravlja tlo i mikroklimu za buduću kulturu višeg stepena. Ta pak buduća kultura — šuma — ima kao najsnažnija biljna zajednica sama u sebi najviše meiiorativnih elemenata i s obzirom na tlo i s obzirom na klimu, pa dalje i za sebe i za bližu okolicu znači više, no što bi mogla značiti brnistrina šikara, ostavljena u trajnom uzgoju. Veliki dio onoga, što pionirska brnistrina šumska kultura daje i ostavlja, industrijska kultura oduzima i odnosi. 4. Industrijska brnistrina kultura na kamenitom kraškom tlu Iako industrijska kultura brnistre nije nikakva šuma, niti brnistra u tom obliku neposredno sama po sebi može budućem podizanju prave šume toliko pomoći, koliko pionirska šumska brnistrina kultura, može ipak mnogo pomoći posredno. Nove šume po primorskom kršu podižu se redovno po dijelovima dosadanjih kraških pašnjaka-kamenjara. Iskustvo je pokazalo, da se i na takvom: tlu šuma i sjetvom i sadnjom lakše podiže, kad se ona izvjestan broj godina prije pošumljavanja ogradi i zaštiti od paše. Tada poraste među kamenjem nešto više trave i drugog zeljanog bilja, koje na mjestu trune. Tlo počiva i ugaruje, te dobiva mrvastiju strukturu. U industrijskoj brnistrinoj kulturi ne može dakako o paši biti ni govora. Lako bi se i računski potvrdilo, da uredna brnistrina kultura za dobivanje vlakna i na kamenitom kraškom tlti daje nekoliko puta veći prihod narodnom gospodarstvu nego uobičajena pustopašica. Te prihode počinje davati već treće godine nakon zasnivanja. Budući da ona tlo još manje zasjenjuje od čiste brnistrine šumske pionirske kulture, raste pod njom još više trave i drugog zeljanog bilja. Godišnja obrada kamenitog tla pod industrijskom brnistrom bila bi preskupa, a ne bi ni kulturi mogla koristiti toliko, kao na dubokoj zemlji. Dvadeset godina industrijskog kultivisanja brnistre na ranijim pašnjačkim kamenjarima značilo bi u meliorativnom smislu dvadeset godina onog spomenutog »počivanja« tla. Velik dio meliorativnog posla svršilo bi spomenuto bilje ispod industrijske kulture. U na 368 |