DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 8 <-- 8 --> PDF |
se uz redovna beriva uredi pravilno nagrađivanje za više i bolje izvršen rad. Oni će biti primjer sezonskim radnicima, a pojedinci će se postepeno odgajati u predradnike i u rukovodioce manjih terenskih radnih jedinica. Šumarski stručnjaci tada ne će morati da svake godine ponovo uvode nove kadrove radnika u pojedine vrste radova, bugarsko i srednjoškolsko šumarsko osoblje moći će tada bolje obuhvatiti i rješavati aktuelne jednostavnije probleme, a upravitelji šumarija moći će se više baviti planiranjem i organizacijom te proučavanjem boljih načina uzgajanja i obnove šuma. Svakako je potrebno, da se za stalno zaposlenje šumskih radnika izradi planski raspored uzgojnih radova i eventualno drugih, kao na pr. povezivanje njege sastojina sa snašanjem drvnog materijala na izvozne puteve, ili s ugljenarenjem, popravak i izgradnja izvoznih puteva i šumskih vodosprema, i dr. Stalnim radnicima i njihovim obiteljima treba pokraj šume, odnosno pokraj većeg stalnog radilišta osigurati dobru nastambu i odgovarajuće životne uvjete te poljodjelsko´ zemljište. . Ad 7. Potreba svestranog planiranja uzgojnih radova jasnije se ukazuje tek u novije doba. U socijalističkom šumarstvu planiranje uzganjanja ima važan udio pri ostvarivanju zadataka šumsko-privrednog plana i ujedno općeg planskog razvoja narodne privrede. Što su potrebe veće i mnogostranije, uvjeti proizvodnje raznolikiji, a gospodarenje složenije i intenzivnije, to se više ispoljuje nužnost planiranja uzgojnih radova te evidentiranja i ocjenjivanja postignutih rezultata. Osnovicu planiranja šumsko-uzgojnih radova sačinjava ovo: a) utvrđivanje objekata rada; b) ustanovljivanje prirodnih okolnosti proizvodnje za pojedina privredna i pe dok lima tsika područja; c) sadašnje stanje dotičnih objekata; d) gospodarske okolnosti i uslovi za uzgojne radove; e) dosadašnji cilj gospodarenja; f) budući cilj gospodarenja; g) prioritet radova po području i po razdoblju. Plan uzgojnih radova treba da sadrži bitne faktore, o kojima ovisi uzgajanje u pojedinom području i razdoblju. Dugoročnim (perspektivnim) planom obuhvaćaju se osnovne smjernica gospodarenja za više decenija i za daleke ciljeve. Taj se plan rasčlanjuće na kratkoročne (periodičke)" planove i ciljeve, te obuhvaća bitne pojedinosti i promjene po području, vrsti trajanju i načinu izvršenja zadataka, kao i racionalnost pojedinih dijelova i faza rada. Na osnovu evidentiranih i ocijenjenih iskustava stečenih ostvarivanjem kratkoročnih planova, dugoročni plan se može mijenjati, pa se time i usavršava. Zbog različitosti staništa i sastojina, kao i zbog nepredvidljivih raznih promjena, novih iskustava i tekovina nauke, ne može se sve uvijek i potanko na papiru planirati, napose ne u dugoročnom planu. Zbog toga nije potrebno ni da se kratkoročnim planovima razrađuju mnoge pojedinosti, već i ti planovi treba da sadrže glavne pojedinosti za provedbu uzgojnih smjernica dugoročnog plana. Dugoročni plan osniva se na posve objektivnim, osnovnim pokazateljima, dok se pri izradi, kao i pri ostvarivanju kratkoročnih planova ne 286 |