DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ad 5. Kao što cjelokupna šumsko-privredna tehnika, tako je i tehnika uzgajanja podređena ostvarenju određenog gospodarskog cilja. Ali uzgojne mjere treba da su u skladu i s ekološko-biotskim faktorima proizvodnje; inače se može izazvati raspadanje jedinstva prirodnih faktora proizvodnje i njihove stvaralačke djelatnosti, razvoj sastojina postaje regresivan pa rezultira degradacija sastojine, gdjekada i degradacija tla s poremećenjem čitave biocenotske ravnoteže. Posljedica takvih regresivnih procesa jest umanjivanje prirasta i njegove kvalitete te ujedno oslabljivanje otpornosti sastojina. Zato uzgajač treba da dobro poznaje ne samo opću teoretsku problematiku pojedinih uzgojnih faktora i njihovo skupno djelovanje, nego i mjesne prirodne uvjete proizvodnje. Gdjekada izgleda, da možda nije potrebno toliko isticati prirodne faktore gospodarenja, ali loše posljedice razvoja nepravilno umjetno podignutih šuma i neobzirnih zahvata u sastojinske odnose, a naročito katastrofalno stanje mnogih nepravilno uzgojenih šuma u zemljama srednje Evrope upućuju nas, da se i pri izboru i pri ostvarivanju gospodarskih ciljeva u postojećim šumama i pošumljavanju pridržavamo i utvrđenih bioloških pravilnosti u cilju uzgoja zdravih, otpornih i kvalitativno dobro uzraslih sastojina. Nužnost usklađivanja proizvodnih zadataka s prirodnim faktorima proizvodnje uslovljuje dakle, da stručno osoblje, kojemu je povjereno neposredno rukodstvo uzgajanjem i obnovom šuma, temeljito poznaje povjereni objekt. Ad 6. Šumski rad općenito je mnogostran, i što je gospodarenje intenzivnije to se taj rad više komplicira, pa ga treba raščlanjivati, a kadrove treba prema tome specijalizirati, Pravilno čišćenje i njega sastojina, napose onih vrsta drveća, koje su vrjednije i koje brzo rastu, uvjetuje obzirne intervencije. Ovi radovi zahtijevaju temeljito stručno znanje i iskustvo, i samo dobro izvršeni imat će za posljedicu povećavanje kvantitativnog i kvalitativnog prirasta. Aktuelno pitanje masovnog pošumljavanja također treba da se rješava na bazi dobrog poznavanja tehnike čitavog radnog procesa, od pripremnih radova do sadnje, odnosno sjetve. Za primjenu takvih uzgojnih mjera potrebni su i iskusni šumski radnici. Stoga se pojavljuje potreba obrazovanja kvalificiranog kadra stalnih šumskih radnika za uzgojne radove, napose u onim šumskim područjima, u kojima postoje mogućnosti za intenzivnije gospodarenje. Takvi radnici mogu mnogo pridcniieti i boljem uspjehu dobrovoljnog pošumljavanja. Iz neznanja, kao i radi pomanjkanja rukovodećeg i pomoćnog stručnog osoblja, pri takvim radovima nerijetko se događaju znatne grješke u tehničkoj strani rada. Uvođenjem stalnih, kvalificiranih šumskih radnika kao demonstratora može se povećati stvarni uspjeh masovnog pošumljavanja. Oni se nadalje mogu dobro uposliti u uvođenju mehanizacije pošumljavanja, pri sabiranju i spremanju sjemena, na radovima u šumskim rasadnicima i dr. Stalni šumski radnici s vremenom će steći ne samo veće znanje i iskustvo, nego i potreban osjećaj za razvoj šume, bez kojeg se nijedan šumsko-uzgojni rad ne može savjesno izvršiti. Vježbom, opažanjem i savjetima rukovodilaca takvi radnici mogu bolje primjenjivati racionalne metode rada te povećati radni učinak, napose kad 285 |