DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 56 <-- 56 --> PDF |
ŠKOLE UZAJAMNE OBUKE KAO SREDSTVO DIZANJA PRODUKTIVNOSTI RADA Istraživanje rada i njegova naučna organizacija usko su vezana sa povećanjem produktivnosti rada. Pa i zadaća naučnih istraživanja rada i njegove pravilne organizacije, sastoji se u tome, da se pronađu najbolje i najracionalnije metode rada, koje uz sniženje upotrebe radne snage, osiguravaju povećanje produkcije u jedinici vremena, odnosno koje podižu efekat rada. Istraživanje rada) odnosno racionalizacija rada, ima prema tome dvojaku zadaću: 1. Da pronađe najbolje metode rada i njegovu organizacionu formu, koja osigurava najveću produktivnost. 2. Da pronađe i ispita najbolje radno oruđe, koje osigurava veću produktivnost rada pod inače jednakim radnim uslovima. Budući da je vrijeme jedini pokazatelj, koji se kod ovih ispitivanja može mjeriti i koji je zajednički za sve načine rada, svodi se učinak rada na taj zajednički pokazatelj. Uspoređivanjem rezultata rada na razne načine i sa raznim oruđem, odnosno njegova efekta (bilo učinka u jedinici vremena, bilo potroška vremena po pojedinoj radnoj fazi, odnosno po jedinici produkta) izvode se zaključci o svrsishodnosti, bilo načina rada i njegove organizacije, bilo oruđa sa kojim se radi. Na tome temelju osnovane su u SSSR-u škole za uzajamno obučavanje, u kojima se na temelju iskustava stahanovaca i snimanjem njihovog načina rada dolazi do racionalnih metoda rada, koje osiguravaju povećanje produktivnosti. Da bi se iz rezultata ispitivanja mogao iskonstruirati najbolji i najracionalniji način rada, treba radno vrijeme za izradbu produkta rastaviti na pojedine faze, odnosno pojedine radne operacije. Upoređivanjem vremena pojedinih operacija dolazi se do načina izvođenja te operacije, koji osigurava najveću produktivnost. Prema članku A. B. .......-.: ...... ..... ......... ........, objavljenom u časopisu »...... .............« br. 4/48., Ministarstvo šumske industrije SSSR-a, organiziralo je u toku 1947. god. 730 škola uzajamnog obučavanja sa 3.115 radnika na raznim radovima u šumskoj produkciji. Jedna ovakova škole u kojoj su sudjelovali stahanovci-drvosječe F. T. Senjkin, koji je ispunjavao normu sa 289%, A. S. Senjkin koji je postizao 288% norme, F. G. Loginov, koji je postizavao 250% norme i I. I. Fedunov, koji je postizavao 205% norme, dala je vrlo dobre rezultate u povećanju produktivnosti i pronalaženju nove bolje metode rada. Sam tok rada u školi tekao je ovako. Pošto su spomenuti radnici upoznati sa zadacima škole, vršena su ispitivanja pod rukovodstvom rukovodioca sječine Mušnikove, koja je provodila hronometražu rada učenika pod jednakim radnim uslovima. Rezultati potroška vremena na iste operacije prikazani su u tablici 1. Iz tablice se vidi da su kod pojedinih radnih operacija najbolje rezultate postigli razni radnici. Znači da su njihove metode rada u tim operacijama bile najbolje. 334 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Izrada ogrijevnog jasikovog drveta lučnom pilom. (srednji promjer panja 22 cm, srednji promjer stabla 14 cm i dužina stabla 16 m) Radn e operacij e Prezime i ime radnika Podsij cicanje Pođpiljivanje Kresanje grana Trupljenje na dužinu 1 m Cisto piljenje Razmjeravanje i podmetanje Svega za truplj enj e jednog stabla´ Svega za cio kompleks radova Potroša k vremen a u minutam a i sekundam v F. G. 01´ 10" 0´ 40" 0´ 48" 3´ 44" 3´56" 7´ 40" 9´ 18" Fedunov I. I. 0´ 11" 0´ 49" 1´ 91" 5´ 20" 5´ 00" 10´ 20" 12´ 51" n A. S. df Hl" 0´ 38" 1´ 08" 4´ 00" 4´ 37" 8´ 37" 10´ 34" n F. T. 0´ 20" 0´ 36" 4´ 00" 5´ 07" 9´ 07" 10´ 44" Najmanji potrošci vremena 0´ 10" 0´ 38" 0´ 36" 3´ 44" 3´ 56" 7´40" 9´ 04" Prezime autora macina rada Loginov Senjhin A. Senjhin F. Loginov Loginov : Svaki učesnik je izradio 7 stabala. Kod cijelog ispitivanja izrađeno je ukupno 28 stabala. Izrada ogrijevnog jasikovog drveta lučnom pilom. srednji promjer panja 20´—22 cm, srednji promjer stabla 13—14 cm i dužina stabla 16 m) Trupljenje stabla u dužinu 1 im Ukupni poPodsije- Podpilji-trošak vre Prezime i ime Kresanje Sveukupno canje vanje Razmje-mena za cio radnika grana Čisto vrijeme za zasjecaka (obaranje) piljenje ravanje i truplj enj e kompleks podmetanje radova jedn. stabla Loginov F. G. 0´ 09" 0´ 29" 0´ 33" 2´48" 2´ 4." 5´ 27" 6´ 48" Fedunov I. I. 0´ 10" 0´ 37" 0´ 52" 3´ 24" 3´ 14" 6´ 38" 8´ 17". n A. S. 0´ 07" 0´ 31" 0´ 47" 3´ 18" 2´ .." 5´ 57" 7´ 22" n F. T. 0´ 12" 0´´ 32" 0´ 33" 3´ 45" 2´ 52" 6´ 37" 7´ 54" Najmanji potrošak (. 07" 0´´ 29" 0´ 33" 2´ 48" 2´ 39" 5´ 27" 6´ 36" vremena Senjhin A. Kolektivni Senjhin A. Loginov Loginov Loginov Senjhin A. Loginov metod : Broj stabala .. pojedinca isti kao u tablici 1. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Tablica 3. Srednji postotak izvršenja norme izradbe Prezime i ime radnika Do polaska škole (za 15 dana) Poslije rada po novom jedinstvenom načinu (za 15 dana) Poslije rada po poboljšanom jedinstvenom načinu (za 15 dana) Loginov F. G. Fedunov I. I. 250 205 285 220 515 318 SenjhinSenjhin A. S. F. T. 289 289 380 361 468 400 Srednje izvršenje norme izradbe u % 256 291 404 Srednji porast izradbe u % 36 149 Kod snimanja radne operacije obraćala se pažnja i na način rada, kojim je pojedini radnik vršio svoj posao. Novi metod rada, koji bi se osnivao na najboljim načinima izvođenja pojedinih radnih operacija, pokazuje uštedu radnog vremena za 16°/o. Svaki radnik rastumačio je ostalima svoj metod rada, sa kojim je postigao najbolje vrijeme u pojedinoj operaciji. U uzajamnoj diskusiji koja se razvila unašali su pojedini radnici u taj metod rada pojedine izmjene prema svojem ličnom zapažanju Na taj način novi jedinstveni način rada prihvatili su sva četvorica radnika. Ponovna hronometraža rada po jedinstvenom metodu pokazala je rezultate vidljive iz tablice br. 2. Dakle sniženje potroška vremena za 40°/o prema prvotnome bilo je rezultat racionalnijeg načina rada. U diskusiji su se opet raspravili načini, rada pojedinih radnika i ustanovio se najracionalniji način rada. Na taj način dobio se najbolji metod rada, koji osigurava najveću produktivnost. Pola mjeseca nakon završene škole ispunjavanje norme svih stahanovaca koji su prošli školu jako se podiglo, a sve radi primjene nove metode rada, koju su oni zajednički izradili. Tablica 3. prikazuje srednje ispunjavanje norme navedenih radnika prije i poslije škole. Ako se kroz stanovito vrijeme utvrdi da pojedini drvosječe upotrebljavaju drugi neki metod rada, koji daje još veću produktivnost, tada se rad u školi obnavlja i istražuje novi, bolji način rada. Prema tome naučna analiza rada, njegovo rastavljanje na pojedine operacije i proučavanje tih operacija, dovodi do iznalaženja metode rada, koji osigurava veću produktivnost. R. Benić 336 |