DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Ad 8. Lisnik, brstik i šumska paša treba da predstavljaju prelaznu fazu u gospodarstvu krša. Sve su to uzročnici propasti krša a nespojivi su sa šumskim gospodarstvom, koje će jednog dana na kršu predstavljati silan rentabilitet zbog položaja na moru. Zaista prava i temeljita melioracija pašnjaka ima u budućnosti to pitanje riješiti šumi u prilog. Uvađanje krmnog bilja novih vrsta (kudzu i t. d) i silaža istog imati će veliku ulogu. Borova smola, brnistra, agava, kadulja, ružmarin i t. d. kao sirovine za tekstil, lijekove i aromatska ulja pružaju neslućene mogućnosti ekonomskog razvoja. (Buhač je do godine 1930. značio jedno od najvećih vrela prihoda krša.) Ad 9. Uz ostale socijalno-ekonomske faktore i ekstenzivna poljoprivreda sa većinom svojih komponenata pomogla je propast krša. Prema tome mora Institut obuhvatiti sva ta pitanja svojim istraživanjem i ukazivati na kritične tačke ostalih privrednih grana i po potrebi pružiti im pomoć, gdje god one ugrožavaju opstanak svog tla ili šume ili pak dovode njihovu obnovu u pitanje. Smjer razvoja naše poljoprivrede treba da ide u smislu čuvanja i trajnog poboljšanja tla. Ad 10. U našim novim političkim prilikama pitanje ekonomsko-socijalne i demografske strukture stanovništva krša nije više problem. Njegovo rješenje ujedno je ekonomsko rješenje krša (plasiranje velikog dijela stanovništva u industriju). U ranijim prilikama izgledalo je ovo pitanje nerješivo i tražilo je izlaza u prekomorskom iseljavanju naroda. Ad 11. Mogućnosti brzog razvoja industrije zavise od općeg gospodarskog razvoja (brodograđevna, ribarska, tekstilna i t. d.) a zagarantovane su novim političkim poretkom i gospodarskim napretkom. Razvoj industrije intenzivirati će racionalno gospodarsko iskorišćavanje velike površine krša a još veće, rasterećene površine vratiti će, kao suvišne i nepotrebne, šumi. Ad 12. Podizanje zaštitnih šumskih pojasa na kršu u korist poljoprivrede, naselja i turizma od neosporne je važnosti. To dokazuju i dosadanji miniaturn: radovi pojedinih poljoprivrednika i šumara u tom smislu. Dapače, i dosadanja kompaktna pošumljavanja velikih površina bivših pašnjaka treba u buduće izbjegavati i umjesto toga pošumljavati u sistemu šumskih pojasa. Ti pojasi — nakon prestanka potrebe paše — povezati će se sami naletom sjemena u kompaktnu šumu. Goli krš je rezultat svih socijalno-ekonomskih i prirodnih faktora u kompleksu. Prema tome moraju se kod obnove krša uzimati u obzir svi ovi činioci kompleksno a ne samo pojedini između njih da se ostali pritom zanemaruju. Zadatak Instituta za krš nije da istražuje detaljno i podjednako sve privredne grane ali je njegova dužnost da ih upozna a po potrebi i zalazi u pojedine, kritične detalje. (Primjer: Pitanje melioracije pašnjaka nije samo poljoprivrednog značaja. Ono je kako za opstanak tako i za obnovu šume od kardinalne važnosti. Šumarstvo prema njemu ne može i ne smije više da podržava pasivan stav, zato što je to domena poljoprivrede.) (Primjer: pošumljavanjem obalskih uvala povećava se riblja paša.) Ovakva i slična pitanja ostalih privrednih grana, koja vrlo intenzivno zadiru i u šumarstvo krša, dužan je Institut da rješava, utoliko prije, ako im dotične grane privrede ne posvećuju dovoljno pažnje ili zbog takve nepažnje teško pogađaju interese krša. \... V. Beltram 329 |