DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 48 <-- 48 --> PDF |
3. Conwentz u Abhandlungen zur Landeskunnde der Prov. Westpreussen. Heft 9. Danzig. 1895. 4. Moreillon u Journal forestier suisse. Armee 54. 1903. 5. Kircfmer-Loew-Schroeter: Die Coniferen u. Gnetaceen Mitteleuropas, Stuttgart 1906. 6. Mayr H.: Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage, Berlin 1925. 7. Dengler A.: Waldbau auf oekol. Grundlage, Berlin 1930. 8. Sorin V. A.: Vegatitivno razmnožavanje sibirske jele (ruski). Sovj. botanika, T. XV. 4. 1947., Juli—august. Ing. B. Zlatarić ANKETA O PEOBLEMU .... Mjeseca srpnja ove god. razaslalo je uredništvo lista nekolicini šumarskih stručnjaka pitanja o problemu pošumljavanja krša s molbom, da na ista dadu svoje mišljenje. Na misao o potrebi ankete o problemu krša, došlo je uredništvo nakon osnivanja Instituta za krš. Anketa može da pruži vrijedne podatke i misli, koje mogu dobro doći kod proučavanja pitanja krša. U cilju da ova anketa ne ostane vezana samo na uski krug stručnjaka, nego da dobije širi zamah, objavljujemo pitanja, koja smo postavili u anketi i molimo sve drugove da svojim odgovorima sudjeluju u istoj. Osim odgovora na postavljenih 12 pitanja očekujemo i druge misli o ovom problemu, koje nismo obuhvatili postavljenim pitanjima. SI. 1. Do početka rata 1914. na ovom mjestu su bili vinogradi. Tlo je plitko, ploča, što dokazuje mala visina i tanjirasta krošnja preostalih stabala toorovca. Stalna paša onemogućila je prirodno pošumljenje. (Nerežišće — Brač) Foto ing. H. Bujukalić 326 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Istovremeno donosimo u cijelosti odgovor ing. Vladislava Beltrama, kao prvi odgovor, koji je uredništvo primilo u vezi ankete. Nadamo se da će anketa potaći naše stručnjake da se još više pozabave rješavanjem ovoga vrlo važnog pitanja naše prakse, te da tako zajedničkim snagama doprinesemo i na ovom sektoru izvršenju zadataka petogodišnjeg plana. Pitanja na koje molimo odgovore su slijedeća: 1. Da li ispitivanja novoosnovanog Instituta treba da obuhvate samo probleme golog krša ili i probleme goleti i šikara? 2. Da li Institut treba da se bavi samo golim kršem ili i problemima krša pod šumom? 3. Na koje geografske oblasti krša treba da se protegnu ispitivanja, te pitanje njihove geološke podloge, morfologije, hidrografije i klimatologije i što bi za proučavanje navedenog itrebalo načiniti? 4. Pedološke oblasti krša. Koja ispitivanja treba poduzeti u cilju proučavanja sastava tla krških oblasti? si. 2. Visoravan na otoku Braču. Komplekse autohtonih šuma crnog bora uništili su požari, a paše su onemogućile obnovu Foto ing. H. Bujukalić 5. Način deterioriranja i postanka golog krša. 6. Fitosociološka pitanja krša, te usporedbe pređašnjih biljnih asocijacija na kršu (a prema postojećim podatcima) sa današnjim biljnim asocijacijama krša. Da li su ovakova istraživanja potrebna i što mislite o njima? 7. Šumarska strana pitanja krša. Da li treba iskoristiti ostatke vegetacije kao osnovicu za pošumljavanje krša ili provoditi samo vještačko zašumljavanje? Što mislite o ovome problemu? 8. Iskorišćavanje sporednih šumskih produkata, kao lisnika, brstikapaše. Pitanje tekstilnog, ljekovitog i mirisnog bilja. Mogućnost iskorišćavanja navedenih sporednih produkata i korist od njihovog iskorišćavanja? 327 |