DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 48     <-- 48 -->        PDF

3.
Conwentz u Abhandlungen zur Landeskunnde der Prov. Westpreussen. Heft 9.
Danzig. 1895.
4. Moreillon u Journal forestier suisse. Armee 54. 1903.
5.
Kircfmer-Loew-Schroeter: Die Coniferen u. Gnetaceen Mitteleuropas, Stuttgart
1906.
6. Mayr H.: Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage, Berlin 1925.
7. Dengler A.: Waldbau auf oekol. Grundlage, Berlin 1930.
8. Sorin V. A.: Vegatitivno razmnožavanje sibirske jele (ruski). Sovj. botanika,
T. XV. 4. 1947., Juli—august.
Ing. B. Zlatarić


ANKETA O PEOBLEMU ....


Mjeseca srpnja ove god. razaslalo je uredništvo lista nekolicini šumarskih
stručnjaka pitanja o problemu pošumljavanja krša s molbom, da na ista dadu
svoje mišljenje.


Na misao o potrebi ankete o problemu krša, došlo je uredništvo nakon
osnivanja Instituta za krš. Anketa može da pruži vrijedne podatke i misli,
koje mogu dobro doći kod proučavanja pitanja krša. U cilju da ova anketa
ne ostane vezana samo na uski krug stručnjaka, nego da dobije širi zamah,
objavljujemo pitanja, koja smo postavili u anketi i molimo sve drugove da
svojim odgovorima sudjeluju u istoj. Osim odgovora na postavljenih 12 pitanja
očekujemo i druge misli o ovom problemu, koje nismo obuhvatili postavljenim
pitanjima.


SI. 1.


Do početka rata 1914. na ovom mjestu su bili vinogradi. Tlo je plitko,
ploča, što dokazuje mala visina i tanjirasta krošnja preostalih stabala
toorovca. Stalna paša onemogućila je prirodno pošumljenje.
(Nerežišće — Brač)


Foto ing. H. Bujukalić


326




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Istovremeno donosimo u cijelosti odgovor ing. Vladislava Beltrama, kao
prvi odgovor, koji je uredništvo primilo u vezi ankete.


Nadamo se da će anketa potaći naše stručnjake da se još više pozabave
rješavanjem ovoga vrlo važnog pitanja naše prakse, te da tako zajedničkim
snagama doprinesemo i na ovom sektoru izvršenju zadataka petogodišnjeg
plana.


Pitanja na koje molimo odgovore su slijedeća:


1. Da li ispitivanja novoosnovanog Instituta treba da obuhvate samo
probleme golog krša ili i probleme goleti i šikara?
2. Da li Institut treba da se bavi samo golim kršem ili i problemima krša
pod šumom?
3. Na koje geografske oblasti krša treba da se protegnu ispitivanja, te
pitanje njihove geološke podloge, morfologije, hidrografije i klimatologije i
što bi za proučavanje navedenog itrebalo načiniti?
4. Pedološke oblasti krša. Koja ispitivanja treba poduzeti u cilju proučavanja
sastava tla krških oblasti?
si. 2.
Visoravan na otoku Braču. Komplekse autohtonih šuma crnog bora
uništili su požari, a paše su onemogućile obnovu
Foto ing. H. Bujukalić


5. Način deterioriranja i postanka golog krša.
6. Fitosociološka pitanja krša, te usporedbe pređašnjih biljnih asocijacija
na kršu (a prema postojećim podatcima) sa današnjim biljnim asocijacijama
krša. Da li su ovakova istraživanja potrebna i što mislite o njima?
7. Šumarska strana pitanja krša. Da li treba iskoristiti ostatke vegetacije
kao osnovicu za pošumljavanje krša ili provoditi samo vještačko zašumljavanje?
Što mislite o ovome problemu?
8. Iskorišćavanje sporednih šumskih produkata, kao lisnika, brstikapaše. Pitanje tekstilnog, ljekovitog i mirisnog bilja. Mogućnost iskorišćavanja
navedenih sporednih produkata i korist od njihovog iskorišćavanja?
327