DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 72. SEPTEMBAR-OKTOBAR GODINA 1948. Ing. Josip Šafar (Zagreb) O PREDUVJETIMA PLANSKE ORGANIZACIJE I UNAPREĐENJA ŠUMSKO-UZGOJNIH RADOVA 0 ........ ........... ... ....... ........... . ... ......... ........ ............... ...... U šumarstvu je već ranije postojalo planiranje proizvodnje na osnovu uredajnih elaborata te drvosječnih i uzgojnih prijedloga i osnova za pošumljavanje. U ostalom dijelu šumske privrede, napose u šumskoj industriji, nisu uopće postojali nikakvi perspektivni planovi, a ukoliko ih je i bilo, oni su bili odraz zahtjeva pojedinih financijskih grupa. Ali svi ti planovi izrađivali su se za pojedine šumske komplekse posve odjelito. Jedinstvenog planiranja za čitavu šumsku privredu nije bilo, a nije ga ni moglo biti u uslovima kapitalističke privrede. Promjenom ekonomskih i društvenih odnosa stvorene su mogućnosti za planiranje proizvodne djelatnosti čitave narodne privrede sa svim njenim sastavnim dijelovima pa prema tome i za planiranje u šumskoj privredi. Time su stvoreni i uslovi za planiranje šumsko-uzgojnih radova u potpunom smislu te riječi, jer ranije gosp. osnove i elaborate ne možemo smatrati planiranjem. Zadatak planiranja šumsko-uzgojnih radova jest, da se na osnovu proučavanja prirodnih i gospodarskih okolnosti proizvodnje utvrdi: gdje i kada te putem kojih najpovoljnijih organizacionih oblika i tehničkih mogućnosti treba da se racionalno podižu, njeguju i uzgajaju biološki otporne sastojine za postizavanje određenih gospodarskih ciljeva. Svrha ovog planiranja je, da se u što kraće vrijeme i sa što manje troškova i gubitaka poveća prirast i njegov kvalitet. Planiranjem uzgojnih radova daju se smjernice za napredan razvoj sastojina i pošumljavanje u skladu s ekonomskim ciljem, a na osnovu tih smjernica uređivač stvara odluku o iskorišćavanju prihoda u okviru odredaba općeg privrednog plana i šumsko-privrednog plana. Pravilnom primjenom tehnike uzgajanja iskorišćavaju se prirodne sile za proizvodnju i dobivanje većih prihoda. Općenito, u šumskom gospodarenju proizvodnja drveta i iskorišćavanje šumskih proizvoda više ili manje su povezani dijelovi jedne cjeline, u kojoj se čitav rad usmjeruje na racionalno prikupljanje sadašnjih i na stvaranje budućih, većih prihoda. 281 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Pravilna primjena tehnike uzgajanja šume nemoguća je, ako se organizacijom radova kompleksno ne obuhvate, raščlane i planski ne rješavaju osnovni problemi i ujedno preduvjeti napredne proizvodnje šume. U protivnom slučaju čitav proizvodni proces nije siguran i ovisan je o mnogim nepredviđenim okolnostima. Potražnja drveta danas je vrlo velika, a. raznovrsnost upotrebe sve mu više raste. Stoga je potrebno da se u šumskoj privredi pronalaze i sustavno ostvaruju bolje i nove organizacione i tehničke mogućnosti u svrhu povećavanja proizvodne sposobnosti. Da se postigne intenzivno unapređenje uzgajanja šuma, potrebno je da se ispunjuju ovi osnovni preduvjeti: 1. izgraditi mrežu dobro planiranih izvoznih naprava i time postići dostupnost objekata; 2. osnivati manja područja najnižih upravnih jedinica i lugarija; 3. usavršiti i pravilno rasporediti stručni kadar šumarskog osoblja; 4. rasteretiti šumarsko upravno osoblje od šablonskih administrativnih i nestručnih poslova, te mu omogućiti da što više stručno djeluje na terenu; 5. sustavno upoznavati gospodarski objekt; 6. stvarati i usavršavati stalan kadar kvalificiranih šumskih radnika; 7. svestrano razraditi dugoročni plan uzgajanja na kratkoročne planove, te evidentirati stvarne rezultate i promjene i statistički ih srediti; 8. kontrolirati i ocjenjivati izvršenje plana. Navedeni preduvjeti naprednog uzgajanja šuma većim dijelom međusobno su ovisni, oni se većinom i uslovljuju, pa o njihovom ispunjavanju, ovisi pravilna primjena tehnike uzgajanja i konačan ekonomski uspjeh. O većini tih preduvjeta mnogo je raspravljano i pisano, mnogi se u nas sistematski rješavaju, dok je rješavanje ostalih u stadiju početnog razvoja. Razumljivo je, da su za ispunjavanje tih preduvjeta potrebna veća financijska sredstva. Intenzivnijim uzgajanjem postepeno se povećava kvantitet i kvalitet šumskih proizvoda, što opravdava ulaganje većih investicija za progresivan razvoj uzgajanja i obnove šuma. Ad 1. O izgradnji dobro projektirane mreže izvoznih puteva i o njihovom pravilnom uzdržavanju ovisi ne samo rješavanje pitanja transportnih troškova, cijena šumskih proizvoda i mogućnost procentualno većeg iskorištavanja porušenog drveta i manje vrijednih stabala, nego i mogućnost pravilnog uzgajanja kao i čitava provedba gospodarske osnove. Redovnim čišćenjem, prorjedivanjem i pravilnim oblikovanjem sastojina dobiva se ne samo sirovina, nego se tim uzgojnim zahvatima sastojine kvalitativno poboljšavaju. Ukoliko su prometna sredstva bolja, utoliko i čitavo gospodarenje može biti naprednije, može se primjenjivati finija tehnika uzgajanja. Jedan od važnih ali često zapostavljenih preduvjeta intenzivnog uzgajanja šuma jest izgradnja glavnih i sporednih izvoznih vlaka. Napose na rastočenim planinskim zemljištima one omogućuju, da se u udaljenijim i teško pristupačnim predjelima pravilno uzgajaju manji dijelovi sastojina. Ako te vlake s vremenom grmlje i zaraste, uz manje popravke one mogu i kasnije poslužiti namijenjenoj svrsi. Budući da se daljnjim razvojem gospodarenja važnije vlake gdjekad pregrađuju u puteve, treba i projekte 282 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 5 <-- 5 --> PDF |
za izgradnju izvoznih vlaka prethodno razraditi, a vlake pažljivo trasirati i točno po trasi izgraditi. I sistematsko održavanje izgrađenih prometnih naprava u planinskim i brdskim šumama vrlo je važan preduvjet trajnom poboljšavanju sastojina, jer se inače u razdoblju između pojedinih velikih popravaka ne mogu vršiti pravodobni zahvati za intenzivno uzgajanje. Ad 2, Putem najnižih upravnih jedinica izvršuju se brojni i mnogovrsni zadaci oko proizvodnje šuma: sastav i izvršenje plana uzgajanja, sječe, pošumljavanja, sabiranja sjemena i finansiranja, lovno gospodarstvo te pravilno ekonomisanje s narodnom imovinom, predusretanje i suzbijanje biotskih i abictskih štetnika, i dr. Upraviteljih tih jedinica treba da u tu svrhu što češće obilaze svoje područje, prate promjene i daljnji razvoj pojedinih sastojina, i treba da donose dalekosežne prijedloge i odluke za unapređenj e proizvodn j e. Da se dakle uopće može unaprediti uzgajanje, potrebno je da uzgajao temeljito upoznava povjereni objekt. Taj je preduvjet nemoguće posve riješiti, ako su područja najnižih upravnih jedinica prevelika, a napose ako je pri takvom stanju dotični objekt rascjepkan na više udaljenih dijelova i teško pristupačan, te ako nema dobrih saobraćajnih mogućnosti. Na velikim upravnim područjima upravitelj ne može redovno svršavati sve važne terenske radove oko uzgajanja i obnove šuma, pa ih dijelom, a često i posve prepušta pojedinim lugarima. Konačno, upravitelj velike upravne jedinice ne može ni temeljito kontrolirati svoje terensko osoblje, učinjene grješke redovno prekasno opazi, većinom ih ne može ispraviti, a gdjekad ni kasnije ne može utjecaj učinjenih pogrešaka ukloniti. Valjan nadzor tekućih radova u šumi i pravovremeno izvještavanje o razvoju tih radova te opažanje zaraze, požara i drugih nepogoda i šteta također ovisi o veličini i cjelovitosti područja lugarija i blizini njihovih sjedišta. Kako veličina površine najnižih upravnih jedinica i lugarija uvjetuje mogućnost intenzivnog uzgajanja, tako i obratno, o intenzivnosti uzgajanja ovisi njihova veličina, pa zato tamo, gdje sa gospodarski i prirodni faktori proizvodnje za postizavanje prihoda povoljniji, treba da su te jedinicemanje. Ad 3. Uprave šumskih gospodarstava i šumarija te uprave za posumljavanje treba da u okviru plana i smjernica nadređenih ustanova djeluju samostalno i samoinicijativno na unapređenje proizvodnje šuma. Šumarska nauka je u toku ovog stoljeća produbila mnoge probleme, otkrila mnoge ranije nepoznate pojave i pravilnosti bioloških odnosa šume, ukazala na posljedice nepravilnih gospodarskih mjera i osvijetlila posredne uzroke nepovoljnog razvoja sastojina, te predložila načine i sredstva za unapređenje obnove i razvoja šumskih sastojina u svrhu povećavanja kvantitativnog i kvalitativnog prirašćivanja i otpornosti šuma. U perspektivi naprednog gospodarenja i potrebe samoinicijativnih uzgojnih postupaka šumarski stručnjak treba dakle da ide u korak s napredovanjem nauke i da na osnovu temeljitog poznavanja prirodnih i gospodarskih uvjeta proizvodnje svog područja samostalno pronalazi načine, koji će odgovarati planskoj primjeni tehnike uzgajanja i podizanja šuma. U izvršavanju tih nastojanja on i sam pomaže razvoj nauke i iskušava rezultate istraživanja. 283 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 6 <-- 6 --> PDF |
U tu svrhu treba da podređene upravne jedinice imaju specijaliziran kadar stručnjaka. Taj kadar treba da se i nakon završenog školovanja stručno usavršava i teoretski i na svojim vlastitim iskustvima, Složenost cjelokupne problematike, koju treba da svladava i rješava upravitelj šumarije, toliko je razgranjena i mnogostrana, da odgovornu funkciju na tim najnižim šumsko-upravnim jedinicama može uspješno vtršiti samo iskusan stručnjak s visokoškolskom ili najmanje srednjoškolskom spremom. Prošireni zadaci i nove tekovine suvremenog uzgajanja šume uvjetuju, da se kandidati šumarske struke već u školama odgajaju za pojedine specijalnosti te pojedinci izabiru i predlažu za pojedine vrste uzgojnih radova, napose za radove u planinskim te brdskim i nizinskim šumama, kao i za naročita pošumljavanja i melioracije. Pravilnim rasporedenjem kadrova prema individualnim stručnim i fizičkim sposobnostima i sklonostima obzirom na vrstu i područje radova te daljnjim sustavnim odgajanjem izabranih budućih rukovodilaca postepeno će se postići sve bolji rezultati šumsko-uzgojnih i meliorativnih radova. Ad 4. U dobro uređenom gospodarenju najmanje polovina upravnih poslova šumarije otpada, odnosno treba da otpada na tehničke radove uzgajanja. Odnos stručnjaka u uredima šumarija prema pomoćnom uredskom osoblju 1:1 i 1:2 većinom je premalen, kad se postavlja zahtjev intenzivnog gospodarenja. U protivnom slučaju, upravitelji šumarija opterećeni sitnom administracijom, ne mogu u dovoljnoj mjeri koristiti svojim stručnim znanjem neposredno na terenu, niti mogu dosljedno pratiti i primjenjivati nova iskustva prakse i istraživanja, a često nemaju dovoljno slobodnog vremena za obnavljanje, upotpunjavanje i usavršavanje svoga stručnog znanja. U takvim okolnostima oni ne mogu imati dovoljno jasan pregled nad stvarnim stanjem šume i pošumljenim zemljištima, nad razvojem proizvodnih procesa u pojedinim sastojinama, ni nad čitavim povjerenim im gospodarenjem,. Potreba temeljitijeg planskog rada u centralnim nadleštvima povlači «eminovno potrebu povećanja broja osoblja, ali u vezi s time i veću korespondenciju s nižim ustanovama, pa je i zato potrebno, da najniže upravne jedinice, preko kojih se provodi većina zadataka i odredaba, imaju potreban izučeni kadar administrativnog, napose računarskog osoblja. Na manjim upravnim jedinicama i pri dovoljnom broju spremnog uredskog i terenskog pomoćnog osoblja, stručnjaci se mogu udubljavati u rješavanje i pojedinih manjih problema, koji u svojoj skupnosti moguutjecati na opći pravac razvoja šumskog gospodarenja. Intenzivno gospodarenje uvjetuje potrebu, da upravno osoblje što manje korisnog vremena gubi sporim putovanjem na terenu, odnosno da svoje službeno vrijeme na terenu što više iskoristi na stručne radove. Stoga se ne može mimoići neophodnost potrebe da se za to osoblje postepeno nabavljaju odgovarajuća vozila; ta je potreba utoliko veća ukoliko su područja upravnih jedinica veća, rascjepkanija i udaljenija od sjedišta uprave, te ukoliko je gospodarenje intenzivnije. Ta se potreba daleko više ukazuje u šumskoj privredi, gdje se gospodari na prostranim i često vrlo udaljenim površinama (bez redovnih javnih prevoznih mogućnosti), negoli u većini drugih grana privrede. 284 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ad 5. Kao što cjelokupna šumsko-privredna tehnika, tako je i tehnika uzgajanja podređena ostvarenju određenog gospodarskog cilja. Ali uzgojne mjere treba da su u skladu i s ekološko-biotskim faktorima proizvodnje; inače se može izazvati raspadanje jedinstva prirodnih faktora proizvodnje i njihove stvaralačke djelatnosti, razvoj sastojina postaje regresivan pa rezultira degradacija sastojine, gdjekada i degradacija tla s poremećenjem čitave biocenotske ravnoteže. Posljedica takvih regresivnih procesa jest umanjivanje prirasta i njegove kvalitete te ujedno oslabljivanje otpornosti sastojina. Zato uzgajač treba da dobro poznaje ne samo opću teoretsku problematiku pojedinih uzgojnih faktora i njihovo skupno djelovanje, nego i mjesne prirodne uvjete proizvodnje. Gdjekada izgleda, da možda nije potrebno toliko isticati prirodne faktore gospodarenja, ali loše posljedice razvoja nepravilno umjetno podignutih šuma i neobzirnih zahvata u sastojinske odnose, a naročito katastrofalno stanje mnogih nepravilno uzgojenih šuma u zemljama srednje Evrope upućuju nas, da se i pri izboru i pri ostvarivanju gospodarskih ciljeva u postojećim šumama i pošumljavanju pridržavamo i utvrđenih bioloških pravilnosti u cilju uzgoja zdravih, otpornih i kvalitativno dobro uzraslih sastojina. Nužnost usklađivanja proizvodnih zadataka s prirodnim faktorima proizvodnje uslovljuje dakle, da stručno osoblje, kojemu je povjereno neposredno rukodstvo uzgajanjem i obnovom šuma, temeljito poznaje povjereni objekt. Ad 6. Šumski rad općenito je mnogostran, i što je gospodarenje intenzivnije to se taj rad više komplicira, pa ga treba raščlanjivati, a kadrove treba prema tome specijalizirati, Pravilno čišćenje i njega sastojina, napose onih vrsta drveća, koje su vrjednije i koje brzo rastu, uvjetuje obzirne intervencije. Ovi radovi zahtijevaju temeljito stručno znanje i iskustvo, i samo dobro izvršeni imat će za posljedicu povećavanje kvantitativnog i kvalitativnog prirasta. Aktuelno pitanje masovnog pošumljavanja također treba da se rješava na bazi dobrog poznavanja tehnike čitavog radnog procesa, od pripremnih radova do sadnje, odnosno sjetve. Za primjenu takvih uzgojnih mjera potrebni su i iskusni šumski radnici. Stoga se pojavljuje potreba obrazovanja kvalificiranog kadra stalnih šumskih radnika za uzgojne radove, napose u onim šumskim područjima, u kojima postoje mogućnosti za intenzivnije gospodarenje. Takvi radnici mogu mnogo pridcniieti i boljem uspjehu dobrovoljnog pošumljavanja. Iz neznanja, kao i radi pomanjkanja rukovodećeg i pomoćnog stručnog osoblja, pri takvim radovima nerijetko se događaju znatne grješke u tehničkoj strani rada. Uvođenjem stalnih, kvalificiranih šumskih radnika kao demonstratora može se povećati stvarni uspjeh masovnog pošumljavanja. Oni se nadalje mogu dobro uposliti u uvođenju mehanizacije pošumljavanja, pri sabiranju i spremanju sjemena, na radovima u šumskim rasadnicima i dr. Stalni šumski radnici s vremenom će steći ne samo veće znanje i iskustvo, nego i potreban osjećaj za razvoj šume, bez kojeg se nijedan šumsko-uzgojni rad ne može savjesno izvršiti. Vježbom, opažanjem i savjetima rukovodilaca takvi radnici mogu bolje primjenjivati racionalne metode rada te povećati radni učinak, napose kad 285 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 8 <-- 8 --> PDF |
se uz redovna beriva uredi pravilno nagrađivanje za više i bolje izvršen rad. Oni će biti primjer sezonskim radnicima, a pojedinci će se postepeno odgajati u predradnike i u rukovodioce manjih terenskih radnih jedinica. Šumarski stručnjaci tada ne će morati da svake godine ponovo uvode nove kadrove radnika u pojedine vrste radova, bugarsko i srednjoškolsko šumarsko osoblje moći će tada bolje obuhvatiti i rješavati aktuelne jednostavnije probleme, a upravitelji šumarija moći će se više baviti planiranjem i organizacijom te proučavanjem boljih načina uzgajanja i obnove šuma. Svakako je potrebno, da se za stalno zaposlenje šumskih radnika izradi planski raspored uzgojnih radova i eventualno drugih, kao na pr. povezivanje njege sastojina sa snašanjem drvnog materijala na izvozne puteve, ili s ugljenarenjem, popravak i izgradnja izvoznih puteva i šumskih vodosprema, i dr. Stalnim radnicima i njihovim obiteljima treba pokraj šume, odnosno pokraj većeg stalnog radilišta osigurati dobru nastambu i odgovarajuće životne uvjete te poljodjelsko´ zemljište. . Ad 7. Potreba svestranog planiranja uzgojnih radova jasnije se ukazuje tek u novije doba. U socijalističkom šumarstvu planiranje uzganjanja ima važan udio pri ostvarivanju zadataka šumsko-privrednog plana i ujedno općeg planskog razvoja narodne privrede. Što su potrebe veće i mnogostranije, uvjeti proizvodnje raznolikiji, a gospodarenje složenije i intenzivnije, to se više ispoljuje nužnost planiranja uzgojnih radova te evidentiranja i ocjenjivanja postignutih rezultata. Osnovicu planiranja šumsko-uzgojnih radova sačinjava ovo: a) utvrđivanje objekata rada; b) ustanovljivanje prirodnih okolnosti proizvodnje za pojedina privredna i pe dok lima tsika područja; c) sadašnje stanje dotičnih objekata; d) gospodarske okolnosti i uslovi za uzgojne radove; e) dosadašnji cilj gospodarenja; f) budući cilj gospodarenja; g) prioritet radova po području i po razdoblju. Plan uzgojnih radova treba da sadrži bitne faktore, o kojima ovisi uzgajanje u pojedinom području i razdoblju. Dugoročnim (perspektivnim) planom obuhvaćaju se osnovne smjernica gospodarenja za više decenija i za daleke ciljeve. Taj se plan rasčlanjuće na kratkoročne (periodičke)" planove i ciljeve, te obuhvaća bitne pojedinosti i promjene po području, vrsti trajanju i načinu izvršenja zadataka, kao i racionalnost pojedinih dijelova i faza rada. Na osnovu evidentiranih i ocijenjenih iskustava stečenih ostvarivanjem kratkoročnih planova, dugoročni plan se može mijenjati, pa se time i usavršava. Zbog različitosti staništa i sastojina, kao i zbog nepredvidljivih raznih promjena, novih iskustava i tekovina nauke, ne može se sve uvijek i potanko na papiru planirati, napose ne u dugoročnom planu. Zbog toga nije potrebno ni da se kratkoročnim planovima razrađuju mnoge pojedinosti, već i ti planovi treba da sadrže glavne pojedinosti za provedbu uzgojnih smjernica dugoročnog plana. Dugoročni plan osniva se na posve objektivnim, osnovnim pokazateljima, dok se pri izradi, kao i pri ostvarivanju kratkoročnih planova ne 286 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 9 <-- 9 --> PDF |
mogu uvijek isključiti subjektivni utjecaji, i to napose u pitanjima načina i racionalnosti tehničke izvedbe pojedinih radova. Da kratkoročni plan uzgojnih radova bude potpun, treba da sadrži ove temeljne postavke: a) problematika; b) kakvi će se radovi vršiti i u koju svrhu; c) gdje, kada i u kojem opsegu će se ti radovi Trsiti; d) tko će ih izvoditi; e) metoda i tehnika rada; f) kalkulacija troškova i finansiranje; g) predviđeni prihodi ili rezultati. Elementi plana treba da su tako raščlanjeni i sastavljeni, da je plan pregledan i da se kasnije lako mogu izvoditi zaključci o uspjehu. Sistematsko evidentiranje postignutih rezultata ne samo u kvantitativnom nego i u kvalitativnom pogledu te statističko sređivanje i usporedba s odredbama plana pokazuje put, kojim treba dalje kročiti za bolju izvedbu i realiziranje slijedećeg kratkoročnog plana, Ad 8. Ma koliko se radovi uzgajanja šuma osnivali na objektivnim pokazateljima, na propisima dobrih kratkoročnih planova i godišnjih programa, kao i na točno formuliranim odredbama i zadacima, ipak pri ostvarivanju plana mnogo utječe i subjektivni momenat. Možda se ni u jednoj drugoj grani privrede ne može taj utjecaj tako malo isključiti kao u šumsko-uzgojnim radovima. Pri tome dakako ne smiju da dolaze u pitanje opći narodni interesi i ekonomičnost gospodarenja narodnom imovinom, ali su često neizbježiva subjektivna gledišta uzgajača (kao i njegova uvježbanost i sposobnost, da izvjesne uzgojne mjere izvrši na ovaj ili na onaj način. Mogu čak postojati različiti principijelni nazori o primjeni uzgojnih mjera, kao i na konačan uspjeh uzgojnih i pošumljivačkih postupaka. Pojedine ideje u uzgajanju šuma prolaze izvjesne razvojne faze, pa se u stvarnim okolnostima primijenjuju ili mogu primjenjivati na različite načine. Ne može se osporiti važnost i potreba, da na području pojedinih šumskoupravnih jedinica ili bar na pojedinim dijelovima pojedini upravitelji kontinuirano primjenjuju izvjesne načine uzgajanja i pošumljavanja, kako su negdje u praksi već oprobani ili u nauci priznati. Treba dopustiti, pa i zahtijevati, da pojedini upravitelji na izvjesnim površinama vrše eksperimentalne zahvate po svojem individualnom nahođenju. Time će šumsko gospodarenje sticati nova iskustva, a nauka će naći daljnje plodno polje za svoj razvoj. Ustanovom kontrole nad planiranjem i izvedbom planova treba da se nadziru i ocjenjuju predviđeni, tekući i izvršeni radovi u svrhu pravilnog povećanja proizvodnje i proizvodnosti šumskog gospodarenja, napose u onom dijelu u kojem se subjektivni utjecaji više ispoljuju. Jači individualni utjecaji u neposrednoj provedbi uzgojnih radova često su vrlo pozitivni, mada isprva ne mogu posve odraziti dobre zamisli rukovodioca. Zadatak je kontrole, da pravilno ocijeni i izuzetne uzgojne mjere i eksperimente i da omogući uzgajaču da ih na određenom objektu do kraja izvrši, pa makar li uzgojni zahvati uvijek ne će dati očekivani gospodarski uspjeh oni će bar pokazati put, kojim se dotični način uzgajanja ili pošumljavanja treba ili ne treba na određenom većem području primjenjivati. 287 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Sastojine naših šuma većinom su kvalitativno loše uzgojene te im je prirast ne samo malen nego je i loš. To se odrazu je u čitavom gospodarenju, a napose u postotku iskorišćavanja drveta za industrijsku preradu i za građevne potrebe. Tu činjenicu ne možemo danas kvantitativno ocijeniti, jer za usporedbu nemamo dovoljno uzornih površina šuma, ali ona postoji i s njom moramo u budućem gospodarenju računati. Stoga se pojavljuje neminovna nužna potreba, da se sastojine lošeg uzrasta, obrasta, smjese i strukture i sastojine na degradiranom tlu postepeno kvalitativno poboljšavaju. U našoj državi ima prostranih površina nepošumljenih i zakorovljenih sječina i šumskih čistina, paljevina, zapuštenih poljoprivrednih zemljišta i ogromnih površina kraških područja. Neracionalne sječe šuma u toku rata također su pridonijele povećanju neproduktivnih i loše produktivnih šumskih površina. Zbog planske izgradnje zemlje povećana je potreba iskorišćavanja šuma. Mnoge naše šume nedovoljno su ili loše obnovljene. Sve te površine treba postepeno planski zazeleniti finijom tehnikom pošumljavanja i sistematskom njegom mladih sastojina. Postepenim ostvarivanjem preduvjeta za unapređenje uzgajanja šuma mogu se razviti bolje mogućnosti za dobro organiziranje uzgojnih radova, za poboljšanje tehnike uzgajanja i pošumljavanja, i u konačnoj rezultanti za povećanje uspjeha gospodarenja u postojećim sastojinama i na nepošumljenim šumskim zemljištima. Mogućnosti za to u našoj zemlji postoje. One se planskim razvojem naše privrede sve više proširuju i produbljuju otvaranjem nižih, srednjih i viših šumarskih škola, osnivanjem i poma < ganjem rada pojedinih instituta, otvaranjem mnogih stručnih tečajeva, izgradnjom prometnih naprava, planiranjem, kontrolom i dr. U perspektivi takvog razvoja otvaraju se novi putevi za unapređenje cjelokupne naše privredne proizvodnje. .......... .......... ... ........ ...... .. ......, .......... ....... .......... . ............. ........ ............... ..... ....... ....... ............. ........, ... ... .... .. ... .... .................. .......... ........ .......... .. ....., ... ............ . ............. ....... .............. ...... ............. ....... .......... ............... ..... ..... ..... ...... ........ ... ....... ......... .. .. .. .......... ..... ........ ...... ......... .......... ....., .......... ............... ............ ......... .......: 1) ........ ............. . .......... ....... .... ....... ......, 2) ....... ....... ...... ...... .......... . ....... ........, 3) .................. . .......... ............. ..... ............, 4) ........ ....... .......... ...... .... .. ........... ........... .. .... ......... . ................ ......., 5) ............. ............ . .............. ........., 6) .......... ...... ...... ....... ... ............... ....., 7) .............. .... ........... . ............. ....., a ..... .... . .......... .............. ..........., 8) ........ . .......... ...... .......... ....., a ...... ......... ......... ........... .............. ....... — ....., . ..-.. ....., ........ »..... ......... ..........« ...... ............. ...... .... ...... .. ............ ............ ..... . .....» ........... ........ ........ . ....., a ...... ..... .......... ...... ....... .. ........ ....... ......... .. ...... . ........ ..........«. 288 |