DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Ostale vrste bi se dalje podržavale i njegovale. One bi tokom vremena ponovno uspostavile sklop, koji bi bio kod obaranja topola mjestimično jače prekinut. Ponovnom sklapanju sastojine mnogo bi doprinijela podstojna sastojina graba, klena, a i ostalih vrsta. Topole će uz ovakav uzgoj razviti dosta jake krošnje, što će imati za posljedicu stvaranje jakog debla, dok će ostali dio sastojine doprinjeti čistoći njena debla. I uz oprezno obaranje ovakovih topola, pogotovo onih u posljednjem sijeku, doći će do znatne štete u preostaloj sastojini. Ta će se šteta moći izbjeći u većoj mjeri samo ckresivanjem stabala prije obaranja. Da će kanadska topola doista uz opisani način uzgoja razviti jaku krošnju, a prema tome i jako deblo možemo se lako uvjeriti kod onih primjeraka ove topole koji su osamljeni ili se nalaze rijetko raspoređeni medu ostalim vrstama sporijeg rasta. Ti primjerci su upravo u protivnoj situaciji od onih topola koje se nalaze u čistim sastojinama ili u takovima gdje su krošnje topola već od rana blizu jedna druge. Iz gornjeg vertikalnog presjeka sastojine se vidi, da će svjetlo biti na velikoj površini iskorištavano, dok će zasjena tla biti dobra ukoliko se unese u ovakovu sastojinu dosta graba i klena, te am, jasena i lipe. Jasno je da će nakon konačne sječe topole, ostale vrste pogotovo doći do jakog priliva svijetla, što će na njih vrlo povoljno djelovati, pa će one na to reagirati pojačanim prirastom. Naročito će u tom pogledu doći do izražaja jasen i hrast. U cilju stvaranja mješovite sastojine može se na opisani način sadnja u redovima izvesti samo kod pošumljavanja čistina i čistih sječa. Na taj način će se lako postići povoljan razmještaj stabala. Međutim takovu sadnju nije moguće provesti tamo gdje nakon sječe već postoji prirodni mladik. U takovom mladiku obično ima poslije sječe i izvoza praznina, koje se u mnogo slučajeva mogu korisno popuniti kan. topolom, sadnjom pojedinih biljki u rijetkoj mreži, naravski uz istodobno dodavanje i ostalih vrsta, osobito ako se radi o čistom hrastovom prirodnom podmlatku. Kod ovakovog popunjavanja prirodnog mladika sigurno će doći rado do izražaja razvoj topoline krošnje, a naravski i debla. Naročito bi bilo preporučljivo unašanje kan. topole u prirodne mladike ostalih vrsta blizo ruba nepošumljenih depresija, ili isto tako uz prosjeke, puteve, čistine. Kod obaranja topola će se tada lako izbjeći veća šteta u ostaloj sastojini, obaranjem na čistinu ili prosjek, a za razvoj topole će biti dosta svjetla. Mišljenja smo da bi se ovakav tip sastojine mogao primijeniti gotovo u svim sastojinama hrasta lužnjaka u nizini. To bi značilo proširenje kan. topole i pojačanu produkciju mekog drva za kojim postoji velika potreba. Jedino ne bi moglo doći u obzir suho, zbijeno, mršavo tlo. Kod trećeg tipa sastojina došle bi u obzir u glavnom kan. topola, obični i američki jasen, joha, jagnjed, bagrem i vrba. U području šumarije Darda uz obalu Drave u ovakovom tipu sastojina vrlo dobro uspijeva i platana, a hrast dolazi tek spora,dički. Ovo područje je izvrgnuto periodičkim poplavama. Grab i klen uopće manjka, dok u prva dva tipa na povoljnom staništu imadu odličnu uzgojnu ulogu. U ovom tipu sastojina dobru ulogu ima am. a i obični jasen, pa bagrem, Odnos ovih vrsta može se posmatrati u poplavnom području na lijevoj obali Drave ispod Osijeka. Tamo gdje je čista sastojina kan. topole tlo je zakorovljeno, u glavnom kupinom, dok tamo gdje je u smjesi tlo je bez korova, pokriveno listincem. Kan, topola gusto sadena, makar i u mješovitoj sastojini, ne pokazuje povoljan uspjeh, 293 |