DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 13 <-- 13 --> PDF |
sa dobrim korjenjem i da se dobro zasade. U ovom slučaju će biljke brže rasti u vis, dok u protivnom postoji opasnost da hrast zaostane i da ga susjedstvo nadvisi i ugrozi. U 3 reda sa jasenom će doći pomješana lipa po koji bagrem, brijest, am, jasen, grab. Vidimo iz skice da će redovi hrasta od slijedećih redova hrasta biti udaljeni oko 8 m, no taj razmak će se tokom proreda svakako povećati, pogotovo radi prisutnosti jasena, koji traži velik prostor za svoju krošnju. Taj prostor ćemo lijepo uzraslim stablima svakako kod proreda na vrijeme osigurati. SI. 1 Kada se sklop već potpuno stvori i biljke počnu naglo napredovati « visinu, vertikalni presjek ovakove sastojine prikazuje si. 1. U ovom slučaju biti će hrastu, jasenu, lipi osiguran dominantan položaj, ali će svakako uskoro doći do konkurencije između krošanja ovih vrsta. Proreda će se međutim vršiti u glavnom medu njihovim stablima, koja dominiraju i traže mnogo svijetla, čime će se unaprediti razvoj i dominantne i podstojne sastojine. Uz ovakovu strukturu sastojine svjetlo će se dobro iskoristiti, jer i ono koje prođe kroz rijetke krošnje dominantnih stabala iskoristit će se na donjoj etaži graba i klena. Predočena struktura sastojine u nizinskom području došla bi u obzir na ocjeditom tlu, na gredama, tamo gdje voda ne leži. No u tom području se često izmjenjuju depresije sa gredama, pa malkar i na manjim površinama. Na tim depresijama, naravski, ne ćemo upotrebiti grab, klen, lipu, bagrem, već mjesto njih johu, vrbu, kan. topolu, ob. i američki jasen. U koliko voda stagnira dulje vremena, dolazi u obzir samo joha i vrba. Kod drugog tipa sastojina, dolazi u obzir uz navedene vrste i kan. topola. Ona ne uspijeva samo na vlažnijem tlu, već naprotiv, ona traži rahlo i svježe tlo, pa može dobro uspijevati i na gredama. Kod nas je uzgoj kan. topole u početničkom stadiju. Imamo čistih topolovih sastojina, a i mješovitih sa jasenom, bagremom i vrbom. Najslabiji je uspjeh u čistim sastojinama, što je i prirodno zbog velikog zahtjeva topole na svjetlo. Tlo je u takovim sastojinama jako zakorovljeno, a stabla osuta postranim grančicama i nisu u mogućnosti da razviju valjanu krošnju. Konkurencija ostalih, jednako visokih stabala iste vrste, onemogućuje razvoj valjane krošnje, svojom makar i slabom zasjenom sa strane. Krošnja u tom slučaju ostaje piramidalna ili valjkasta poput one u jablana. U takovim se sastojinama ne može prema tome razviti niti vrijedno deblo. U sastojinama gdje su topole slabo razmaknute, samo: sa jednim ili dva reda drugih vrsta, uspjeh je nešto bolji, nego li u čistim sastojinama. No i ovdje si krošnje topola počimaju, zbog naglog rasta u vis, rano konkurirati, uslijed česa krošnja dolazi rano u nepovoljnu situaciju, sličnu kao u čistoj sasto 291 |