DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ing. Ilija Lončar (Zagreb}: POŠUMLJIVANJE NIZINSKIH ŠUMA .............. ..... HA ......... Kod nas je hrast lužnjak glavni pretstavnik nizinskih šuma, gdje on prečesto tvori čiste sastojine. Kalamiteti u tim nizinskim hrasticima stoje u uzročnoj vezi sa uzgojnim težnjama i praksom u prošlosti, koja je išla za tim, da se ovoj našoj najvrednijoj i najrentabilnijoj vrsti osigura što veći prostor a na račun ostalih vrsta, koje su ranije živjele s njom u prirodnoj smjesi. — Takova praksa uzgoja šuma u prošlosti, potiskivanjem ostalih vrsta, dovela je do stvaranja mnogih čistih sastojina hrasta na ogromnim površinama, što je pogodovalo razvoju njegovih brojnih neprijatelja, a da se u uzgojnom pogledu nisu postigli željeni rezultati, već naprotiv, odnosne sastojine su nazadovale. Uzgoj njihov je baš zbog toga pomanjkanja ranijih pratilaca hrasta lužnjaka postao težak, jer stradava čistoća debla, uslijed česa se mnogo gubi na kvaliteti najvrijednijeg dijela stabla.Osim toga, zbog rijetke krošnje hrasta, znatan dio svjetla ostane neiskorišten, tlo je slabije zaštićeno, pa je u mnogo nepovoljnijem stanju \ zakorovljuje se. — Uslijed takova stanja produkcija je drvne mase manja, a naravski i manja raznolikost sortimenata, što sve mnogo smanjuje uspjeh gospodarenja. Potpuno je narušena harmonija koja je nekad u prirodnoj šumi postojala i koja je ujedno jedan od važnih životnih uslova u borbi sastojina proti kalamiteta. Redoviti su pratioci lužnjaka kod nas vrba, topola, jasen, joha, brijest, grab, klen, lipa, divlje voće, a na brežuljcima i višim položajima, pa i na grebenima još i bukva. Ove vrste su nekad tvorile prirodne šume naših nizina. Važnu ulogu u nizinskim šumama dobiva kanadska topola. Zbog jakog prirasta i velike uporabivosti treba ju forsirati svagdje, gdje joj odgovaraju prirodni uslovi. U interesu je obrane i uzgoja hrasta lužnjaka da se navedene vrste uzmu u obzir kod obnove nizinskih šuma i tako stvore prirodnije mješovite sastcjine. One će biti otpornije i vrijednije od čistih sastojina, a dati će i znatno veću drvnu masu. Nastaje pitanje kako da se osigura povoljno, prirodnija smjesa odnosno, kako da izvedemo pošumljavanje raznim vrstama na istoj površini, a da najbolje udovoljimo uzgojnoj potrebi mješovite nizinske sastojine i da postignemo što veću drvnu masu. Možemo razlikovati uglavnom tri tipa sastojina: 1. Mješovite sastojine sa hrastom kao glavnom vrstom, ali obično bez kanadske topole. 2. Mješovite sastojine sa hrastom, a uz ostale vrste i sa kanadskom topolom. 3. Mješovite sastojine sa kanad. topolom kao glavnom vrstom, ali obično bez hrasta. Kod prvog tipa nizinskih sastojina dolaze u obzir od tvrdih listača uz hrast lužnjak u glavnom jasen obični, grab, klen, brijest, am. jasen, bagrem, od mekih listača lipa, joha, vrba, ob. topola. 289 |