DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Budući da je tršljino dugo korijenje osjetljivo na presađivanje, preporučuje se sadnja sjemena. Radi zaštite od miševa sjeme se predhodno poprska rastvorom karbolne kiseline. Zalijevanje kultura nije obvezatno. Ako se sjetva obavlja u proljeće, potrebno je sjeme stratificirati u suhom pijesku. Od interesa su, sastojine prave tršlje u Turkmeniji, koje zapremaju površinu od 28.800 ha. Klima tih šuma pokazuje hladnu zimu (—32,8° C) te žarko ljeto (+42,6° C). Tla su rastresita, pjeskovita ili ginasta, oborina ima samo zimi i početkom proljeća i one iznose 251 mm. Sastojine prave tršlje su vrlo prorijeđene (68—98 kom. stabala po 1 ha). Ciste sastojine uglavnom starijih dobnih razreda (od 80—150 godina), su visine .7—4 m. Godine 1930. izvršena je pokusna sjetva na granici Avganistana u mjesecu ožujku i travnju. Sjeme je sijano u brazde, u »džepove« i »zdjelice«. Brazde su bile široke 25—60 cm i duboke 10—15 cm. U svakoj, brazdi u razmaku od 1 m zasijano je 5—10 sjemenki. Sadnja u džepove izvađala se u iskope polukružnog oblika sa nasipom s donje i sa bočnih strana. U svaki džep posijano je 5—10 sjemenki. Iskop u obliku zdjelice primjenjivao se je samo na platou vododjelnica. Nisu opažene neke osjetljivije razlike u rezultatu ovih načina sjetve. Napominje se da je nakon sjetve pljevljen korov i da´ je vršeno djelomično oprašivanje. Bilo je sijano samo stratificirano sjeme, a uspjeh sjetve iznosio je 58%. Od toga je 33% biljaka bilo potpuno zdravo i normalno razvijeno, 55% bilo je slabo razvijenih a 12% propalih. Prosječna visina proklijalih biljaka je bila 6—12 cm. Donji položaji dali su veći postotak od viših djelova terena. U poređenju sa sadnicama u rasadniku ove su bile manje i slabije. Na temelju izloženog izlazi da je za podizanje kulture prave tršlje na našem kršu potrebno usmjeriti agrotehniku uglavnom u pravcu obezbjeđenja minimalnom količinom vode, barem u početnom stadiju. U tu svrhu treba tlo početkom zime prirediti, a sjeme stratificirati u suhom pijesku i ovlažiti ga tek u veljači prije sjetve. Zahvaljujući drugu K. V. Blinovskom, direktoru Botaničkog vrta u Ašhabadu i njegovim suradnicima, dobili smo stanovitu količinu sjemena prave tršlje kao i opsežna uputstva o kulturi ove biljke. Ovog proljeća izvršeni su prvi pokusi pošumljivanje pravom tršljom na dalmatinskom kršu. Jng. B. Giperborejski .......... ........ ......... . .......... ... ...... .......... ........ .. . ........ . ............. .. ............ ........ ......... ............. ..... ........, .... ..... .. ........ ............... ...., ....... ...., .... ..... ........ ,.... ...... .. .. ........ ..... .... ..... ...... ............, ........ ...., ............ .... ......... .. ....... ......... 278 |