DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 31     <-- 31 -->        PDF

S*i&pjćeiiLti


PISTACIA VERA L, — PEAVA TRŠLJA
(Ruski »........«)


Za pošumljavanje našeg razgoljenag krša trebalo . eksperimentalno utvrditi
vrijednost biljke Pistacia vera L., koristeći se iskustvom pošumljivača suhih
subtropika Turkmenske SSR, koji su pošumljavanjem sa tom biljkom postigli
znatne uspjehe.


Pistacia vera L. (Fam. Anacardiacea) izrazit je kserofit i može da izdrži
apmlitude godišnjih temperatura od —30° C do preko +42° C. U svom] zavičaju
Turkmenistanu ona se penje do 800, pa čak i do 1.200 m. Ispitivanja; u Ukrajini
pokazala su da prava tršlja može uspijevati i u daleko nižim predjelima.
Poznate su uspješne kulture u Palestini i u Italiji.


Tršlja se odlikuje dugačkim korijenjem kojim dobro veže tlo. Vrlo je
plodna, plod joj je jestiva i hraniva koštunica, te spada u red delikatesnih
suhih plodova. Drva služi za gorivo. Na lišću se u nerodnim godinama pojavljuju
uslijed uboda posebne vrste moljaca crvene babuške, iz kojih se dobiva
crvena boja za bojadisanje tkanina. Uslijed svog lijepog izgleda, gušite i okruglaste
krošnje, ona djeluje vrlo dekorativno i mogla bi se uzgajati u turističkim
mjestima.


Kod nas u Dalmaciji od prirode rastu dvije vrste roda Pistacia i to:
Pistacia terebinthus i Pistacia lentiscus i one bi se mogle upotrebiti kao podloga
za kalamljenje prave tršlje.


Prava tršlja izraste kao nisko listopadsko drvo 5—6 m, rjeđe 7—8 m visoko.
Katkada raste i u obliku grma. Kora stabla i grana je sivkaste boje, ,na mlađim
izbojcima crvenkasto-smeđe. Pupovi su sitni i zašiljeni, smeđi. Lišće je
većinom trolističavo, listići širokoovalm ili jajoliki, odozgor tamno zeleni i
sjajni, odozdo blijedo zeleni i bez sjaja. Prva tršlja je dvodomna biljka, cvjetovi
su u metličastim cvatovima, muški sa 3—6 praznika, ženski sa jednim peatićem.
Plod je 1—2 cm duga koštunica svjetlo-žućkaste boje. Jezgra je mesnata i
zelenkaste boje sa ljubičastim obrubom.


Vrlo dobro raste u vrućim i aridnim predjelima, ali izdrži i hladnoću d»


—30° C. Najbolje joj odgovaraju srednje duboke glinuše sa većom količinom


vapna (do 23%) i neznatnom količinom organske materije.


U mladim godinama cvate dosta rano. Cvjeta u martu i aprilu i cvate


..—15 dana. Muški cvjetovi se otvore prije od ženskih i daju velike količine


peludi. Na lošim tlima je veći broj muških cvjetova od ženskih. Svake treće


do pete godine daje obilan urod, rađanjem započinje u desetoj godini ako je


odgojena iz sjemena, odnosno u petoj, god. ako je iz izdanka. Plod dozrijeva


u srpnju i kolovozu. Stablo staro 70 god. daje prinos od 50—70 kg sa plodnim


ovojem ili 25—35 kg bez ovoja. U jednom kg ima cea 1.600 kom. plodova.


Jezgra ploda sadrži 56% ulja.


277