DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA
I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE


GODIŠTE 72. AUGUST GODINA 1948.


Ing, Roko Benić, Zagreb


MOTORNE LANČANE PILE


PRILOG POZNAVANJU RADA I EFEKTA PILA »TELES«
I »MERCURY«* (PRETHODNI IZVJEŠTAJ)


Uvod


Socijalistička izgradnja zemlje, čiji je cilj dizanje životnog standarda
širokih masa radnog naroda, može se ostvariti samo ovladavanjem sa tehnikom.
Bez poznavanja tehnike, bez mehanizacije i racionalizacije ne može
biti ni socijalističke izgradnje zemlje. Cilj koji narodna privreda želi postići


SI. 1. Motorna lančana pila »Tele««


ovladavanjem tehnikom tj. mehanizacijom i racionalizacijom rada sastoji
ee u slijedećem:


* Ovaj prethodni izvještaj donosi se sa odobrenjem Zavoda za tehnologiju drveta
na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, u okviru kojeg ee vrše ispitivanja


rada sa motornim lančanim pilama.


249




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 4     <-- 4 -->        PDF

a) podići kvantitet produkta uz održavanje i poboljšanje njegovog
kvaliteta;
b) upotrebom strojeva olakšati fizički rad i raspoloživu radnu snagu,
koju je oslobodio mehanizam, upotrijebiti na drugom mjestu i
c) sniziti punu cijenu koštanja produkta, a samim time direktno doprinijeti
dizanju životnog standarda cijelog naroda.


Kapitalistička mehanizacija proizvodnje imala je sasma druge ciljeve,
a najvažniji je bio sniziti punu cijenu koštanja i iz toga sniženja izvlačiti
što veći profit za sebe. Sniženje cijene koštanja u kapitalizmu, nije donosilo
širokim narodnim masama pojeftinjenje proizvoda (cijene su ostajale dok
se je ikako moglo na istoj visini). Radnicima, koje! je u produkciji zamijenio
stroj, donosilo je ono bijedu i nezaposlenost.


Za postignuće gore navedenih ciljeva osnovni faktori jesu: 1) čovjek
(radnik), 2) radno oruđe (stroj, mehanizam); 3) tehnika rada i 4) organizacija
radnog mjesta (radilišta) i rada na njemu.


Pravilnim usklađivanjem ovih 4 faktora, postiže se maksimalni kvalitativni
i kvantitavni učinak, a timei pod a), b) i c) navedeni ciljevi narodne
privrede.


SI. 2. Motorna lančana pila »Mercury«


Produktivnost čovjeka usko je vezana sa njegovom sviješću i ljubavlju
za rad. Ova svijest postiže se pravilnim političkim odgojem, koji radnika
potiče na rad. No sama. svijest radnika ne može podići produktivnost rada
u koliko on nije ovladao tehnikom rada. Ovladavanje tehnikom rada postiže
se odgojem stručnih kadrova u školama i kursevima, gdje radnik stiče i
poznavanje radnog oruđa i rada sa njime. Radno oruđe (stroj, mehanizam)
povećava produktivnost rada samo u tome slučaju, ako se njime pravilno
rukuje, te ako je radna grupa, radilište i redoslijed rada tako organiziran,
da daje maksimalni efekat.


Osnovni pokazatelj, koji nam kod rada pokazuje njegovu efektivnost
jest količina produkta u jedinici vremena svedena na zajednički nazivnik
(na radničku grupu ili na pojedinca). Finansijsku efektivnost rada pokazuje
nam, opet količina troškova upotrebi jenih za jedinicu produkta, odnosno
količina produkta, koja otpada na jedinicu troška.


250




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Zavod za tehnologiju drveta poljoprivredno-šumarskog fakulteta, stavio
si je u zadatak da ispita rad sa motornim lančanim pilama, sa kojima danas
raspolažu naše ustanove i poduzeća za iskorišćavanje šuma. Ovaj prikaz
ukratko iznosi neke podatke koji su dobiveni prilikom kronometraže radova
sa motornim lančanim pilama Teles i Mercury, ne upuštajući se u detaljne
podatke kronometraže. Dobiveni podaci ne mogu se u nikojem slučaju
smatrati definitivnima. Cilj im je da bar donekle unesu svjetla u poznavanje
rada sa motornom lančanom pilom, te da se tako krene k mehanizaciji
šumske privrede, na temelju domaćih ispitivanja.


SI; 3. Lanac motorne lančane pile »Teles« sa rasporedom zubi (1 desni rezač, 2 lijevi
rezač, 3 desni polurezač, 4 lijevi polurezač, 5 desni čistač, 6 lijevi čistač)


Prije nego prijeđemo na same rezultate rada sa navedenim motornim
lančanim pilama, potrebno je da ukratko opišemo slijedeće:


radno oruđe (stroj — motorna lančana pila) sa njegovim najvažnijim
karakteristikama;


radilište (sastojinske prilike, zemljište, vrstu sječe i vrstu drveta koja
je izrađivana);


organizaciju rada (opća i stručna sprema radnika, radna brigada, organizacija
radilišta i redoslijeda rada).


Si 4. Lanac motorne lančane pile »Mercury« sa rasporedom zubi (1 desni rezač, 2
lijeva karika, 3 desni polurezač, 4 desna karika, 5 lijevi rezač, 6 čistač, 7 lijevi
polurezač)


251




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Radno oruđe (motorna lančana pila)


Sama ispitivanja t. j . snimanja rada vršena su sa dvije motorne lančane
pile i to sa motornom lančanom pilom »Teles« proizvod engleske tvornice
Teles Smith Ltd—London, koju nam prikazuje si. 1., i motornom lančanom
pilom Disston-Mercury, proizvod tvornice Henry Disston et comp. Sons,
inc. Philadelphia — USA, koju nam prikazuje slika 2.


Glavne karakteristike navedenih motornih lančanih pila su prikazane
u slijedećoj tablici:
Tablica 1


Marka motorne lančane pile


Predmet


»Teles Smith« Diston-Mercury


fednocilindreni dvotaktni DvocUindreni dvotaktni


Vrsta motora . . .


benzinski motor benzinski motor


Snaga motora .... 8 KS 6 KS


Najveći propi! ... . 125 cm 123 cm


Širina propiijka 0,95 cn» 0.85 cm


Težina pile´(bez goriva) 65 kg 50 kg


Sadržaj goriva u rezervoaru 2 kg 2 kg


Konstrukcija lančane vrpce (pilca) razabire se iz slika 3 (Teles) i 4
(Mercury).


Radnička partija raspolagala je osim navedenih lančanih pila još sa
slijedećim alatom: jednom sjekirom, jednim željeznim batom i sa dva
željezna klina.


Pomoćna sredstva su još bila jedna kanta sa gorivom i jedna boca sa
uljem, za podmazivanje lanca.


Radilište


Radilište se nalazilo u lugariji Brčkovac. šumarija Županja na trasi
autostrade. Tlo je suho, ravno, bez kamenja sa niskim slojem listinca.
Vršena je čista sječa na pruzi širokoj 30 m. Starost sastojine je bila 60—70


. godina sa srednjim promjerom na panju 40—50 cm, a obrast je iznosio oko
0,6 (200 stabala na ha). Sastojina je mješovita hrasta i jasena sa nešto
brijestovih sušaca i po kojima stablom graba.


Sastav radničke partije i organizacija rada


Snimanja su vršena na radničkim partijama sastavljenim od tečajaca
kursa za rukovaoce motornim lačanim pilama koji je održan u mjesecu
ožujku o. g. u Bošnjacima.


Uz jednu motornu pilu radila su ukupno 4 čovjeka i to motorist, po*
moćnik motorista i dva pomoćna radnika za klinanje, kresanje grana, prenose
i druge pomoćne radove kod obaranja i trupljenja.


252




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 7     <-- 7 -->        PDF

SI. 5. Obaranje stabla motornom lančanom pilom


Potrošak vremena na pojedine faze radova i postignuti efekti


Kod snimanja potroška vremena za pojedine radne faze te kasnije kod
računanja efektivnosti motorne lančane pile razmatrali smo rad prema
slijedećem:


1. Obaranje stabala sa prethodno načinjenim zasjekom;
2. Obaranje stabala bez prethodno načinjenih zasjeka i
3. Obaranje stabala sa trupi jenjem (izradba tehničke oblovine).
OiZ..-ott. C


.a


n-efati


Lai^4


na


««sil


^safo^ei
Tefeo ´ p^-Me-rturj´
7f


SI. 6. Potrošak vremena pojedinih radnih faza kod rada sa motornom lančanom pilo»


253




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Načini pod 1. i 3. vršeni su samo sa motornom lančanom pilom Teles,
a onaj pod 2. sa pilom Teles i pilom Mercury,


Odnos u kojem stoji vrijeme potrebno za pojedine faze rada prema
postignutim rezultatima kronometraže prikazuje nam tablica 2 te grafički
prikaz na si. 6.


Tablica 2 i si. 6 pokazuju da na čisto piljenje otpada prosječno Vs
ukupnog radnog vremena. Organizacioni prekidi i odmori — ovamo smo
uvrstili i stajanje radi hlađenja motora i si. — čine najveći dio tj. cea 50°/o
radnog vremena. Ovi prekidi su u vezi sa velikom težinom stroja. Čim je


Tablica 2


Vrijeme pojedinih radnih faza


o
a
04
Način rada
Tvor.
marka
motorne
lančane
pile
.»2
Jss (C .
Cisti rad stroja
.
«N
tiL
A. u «
.7 ..
sr ..
%
o
<3J
N
JS
i *
IU
A |
* F
>
h..
rt
>..
Primjedba
1
2a
2b
3
Obaranje sa prethodno
načinjenim
zasjecima
(podpiljivanje)
Obaranje bez
prethodno načinjenih
zasjeka
(Zasjeci rađeni
sa motornom
pilom)
Obaranje sa trupljenjem
(izradbom
oblovine)
Teles
Teles
Mercury
Teles
i
12
8 5
U
14
155
10
395
16
18-5
13

7
39-5
30
34
30
2-5
4
75
6
5
5
3
7
52
49
47
46
100
100
100
100
Sred. promj.
panja
48 cm
Sred. promj.
panja
46 cm
Sred. promj.
panja
39 cm
Sred. promj.
panja
50 cm


stroj lakši i ovi prekidi su kraći a( isto tako i vrijeme prelaza od stabla do
stabla. Tako je vrijeme prelaza, prekida i odmora za 4% manje kod
motorne lančane pile Mercury, od vremena ovih faza kod rada sa pilom
Teles, što je u vezi sa manjom težinom Mercury pile (65 kg težina pile
Teles i 50 kg težina pile Mercury).


Postignute srednje učinke u toku ispitivanja prikazuje nam tablica 3.
Iz tablice se vidi da motorne pile Teles i Mercury daju isti dnevni
efekat iako je iskorištenje radnog vremena sa motornom lančanom pilom
Mercury za 4% veće nego sa pilom Teles (vidi tablicu 2). Do toga dolazi
iz razloga što je efekat obaran ja u cm2/sek kod pile Mercury nešto manji
(za 10%), pa se u toku radnog dana dnevni efekat približno izravnava sa
onim kod pile Teles.


254




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Tablica 3
Efekat u jed. vre. Učinak u toku 8 satnog radnog vremena


Tvor.


.i. radničke grupe pojedinog radnika
Ei 2j


, 0 Način rada motorne JA -2 Temelj, Drvna ... Temelj, Onnamisa


ft» .3


lančane obor sta. teh. obor. sta tih.


N Sve. Svega


I i


pile obi. ob.


Du cm´/sek kom m2 ms kom .? m»


Obaranje sa prethod.
načinjenim


1 Teles — 9 9 — 92 10-329 — 82 23 2-582 20-50


-


zasjekom (pod


piljivanje)


Obaranje bez


2a Teles 8 12 10 56 9-251 *"" 42 14 2-313 10-50


prethodno načinjenih
zasjeka
(Zasjeci rađeni
sa motornom pi;
;


2b lom) Mercury 7 12 9 57 9.379 43 14 2-345 10-50


Obaranje sa iz3
radbom oblovine Teles 8 12 10 24 43 — 21 — 11 — 525


Efekat čistog piljenja kod obaranja u cm2/sek ovisi i o debljini (promjeru
u panju) obaranih stabala te o pili sa kojom se radi. Ta ovisnost je
u vezi sa konstrukcijom lanca i mogućnošću izvlačenja piljevine. Tok efekta
čistog piljenja vidi se iz grafikona (si. br. 7).


i


rt 4--i
i


—— A *r».


a
i—
-^*


.-^


4


_ * *"*


6


--——1


7iirna.c


j oßare-jye


=:


SI. 7. Efekat čistog piljenja motornim lančanim pilama »Teles« i »Mercury«


Provedene kronometraže trupljenja pokazale su nam da efekat trup-
Ijenja u cm2/sek ovisi o vrsti drveta, pa je odnos hrast:jasen:brijest:grab,
kao 1:0,9:0.7:0,7. To znači da je piljenje hrasta najlakše, a jasena i brije


255




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 10     <-- 10 -->        PDF

sta odnosno graba teže, što vjerovatno ovisi o tvrdoći drveta. Prema tome
uzevši za jedinicu težine obradbe hrasta, između hrasta, jasena, brijesta i
graba stajao bi odnos 1 : 1,11 : 1,43 : 1,43.


Prosječna visina panja iznosila je kod obaranja sa pilom Teles 12
cm, a sa pilom Mercury 14 cm t. j . i ui jednom i ul drugom slučaju između
.. i */. promjera panja. Ona ostaje približno jednaka bez obzira na debljinu
stabla u panju. Visina panja ovisi zapravo samo o konstruktivnom osobinama
pile.


Utjecaj zatupljenosti lanca na efekat piljenja (cnč/sek).


Usporedno sa ostalim ispitivanjima obračunali smo pad efekta piljenja
u cm2/sek u vezi sa trajanjem efektivnog radnog vremena od brušenja pile.
Rezultate koje smo postigli pokazuje grafikon na si. 8. Iz njega se vidi
da efekat čistog piljenja opada sa vremenom rada i to najprije brzo, a


Vrijeige /tjžjf/>iyenfa


SI. 8. Ovisnost efekta piljenja o proteklom vremenu od brušenja lanca
(linija zatupljenosti)


onda sve lakše. Uzevši u obzir da je početni efekat piljenja nakon brušenja
u cmVsek iznosio 100%, nakon dva sata punog rada (čistog piljenja) on
je pao na cea 50%.


Iz ovoga možemo izvuci zaključak za praksu da o podnevnom odmoru
(nakon 4 sata rada sa pilom), treba izmijeniti lanac pile sa nabrušenim,
ako nećemo da efekat padne ispod 60% početnoga (u toku 4 sata rada
otpada na čisto piljenje prosječno 30% radnog vremena tj. lh i 18´).


Ova činjenica ima veliko praktično značenje kako za sam čisti efekat
piljenja u cmVsek, tako i za učinak u toku radnog dana, te ekonomski
i finansijski efekat rada sa motornom pilom. Naravna stvar da povećanje
zatupljenosti ovisi i o načinu brušenja te kvaliteti čelika od kojeg je
načinjen sam lanac.


256




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Ekonomična efekHvnost rađa sa motornom lančanom pilom


Pod ekonomičnom efektivnošću rada sa nekim strojem odnosno pod
ekonomičnom efektivnošću rada neke organizacione forme rada, kao što je
poznato, razumijevamo pokazatelj prikazan općim izrazom


_ elekat


H as


trošak


Efe´kat u našem slučaju označava količinu produkta u jedinici vremena,
a izražen je u mVdanu. On je promjenljiva veličina na koju utječu
razni faktori kao na pr. tip i starost sastojine, vrsta drveta, način sječe itd.


Efektivnost u količini produkta prikazali smo u tablici 3, te se na nju
više nećemo vraćati. Preostaje nam samo da izračunamo nazivnik ovoga
izraza tj, trošak.


Sve troškove možemo razdijeliti na tri glavne grupe troškova i to:


1) Troškovi amortizacije stroja Tam;


2) Troškove pogonskih sredstava (gorivo i mazivo) Tg; i


3) Osobne troškove radnika To.


Prema tome ukupni dnevni trošak rada sa motornom lančanom pilom,
može se prikazati sa izrazom


T r Tam +Tg + To


1) Troškovi amortizacije. Ovaj trošak ovisi o nabavnoj cijeni
pile i pribora, te a- vremenu amortizacije. Nabavna cijena motom©
lančane pile Teles iznosi 25.000.—* Din. nabavna cijena lanca 1.400.—*
Din. te potrošak sitnog pribora za popravke 5% od ovih cijena. Amortizaciono
vrijeme motorne lančane pile je 2.000 radnih sati čistog piljenja
(Anikm 184), a lanca prosječno 800 m2 propila (Anikin 163). Dnevni trošak
amortizacije iznosi uz gore navedene iznose kod:


a) Obaranja sa unaprijed načinjenim zasjecima cea . . . 60.— Din.


b) Obaranja sa bez prethodno načinjenih zasjeka . . . 52.50 „


c) Obaranja sa trupijenjem (sječa i izradba) ... . 57.50 „


2) Trošak goriva i maziva uz dnevni potrošak 14 kg benzina i 1 kg
motornog ulja, te cijenu do Din. 10.— za benzin i 40.— Din. za motorno
ulje te ostale potrebe (tovotna mast i ulje za mazanje lanca), iznosi prosječno
dnevno na sve načine rada navedene pod a), b) i c) po 200.— Din.


3) Osobni troškovi. Ove troškove možemo podijeliti na trošak
za plaće pripremnih i pomoćnih radova; trošak plaća namještenika mehaničke
radionice i trošak rada na sječini.


Pripremn i radovi , obuhvaćaju brušenje pilnog lanca, a pomoćni
čišćenje motora i lanca poslije rada.


Budući da brušenje lanca sa ručnom turpijom traje prosječno 2 sata
potrebno je za brušenje dvaju lanaca potrebnih dnevno za 1 pilu 4 radna
sata stručnog Tadnika (brusača) što uz propisanu satnicu od 24.50 Din.
(po VIII. grupi) iznosi Din. 98.— dnevno. Za čišćenje pile treba dnevno
1 sat pomoćnika motorista što uz satnicu od 18.50 Din. (VI. grupa) uzevši


* Cijene su uzete prema današnjim stvarnim cijenama.
257




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 12     <-- 12 -->        PDF

u obzir dodatak od 50% budući da se radi o prekovremenom radu iznosi


27.75 Din. Prema tome pripremni i pomoćni radovi stoje ukupno 125.75 Din.
Troškovi stručnjaka pokretne mehaničke radionice
. Na svakih 10 pila potrebna je jedna pokretna mehanička radionica
za popravke sa 2 stručnjaka tj. sa jednim kvalificiranim mehaničarom


(VIII. plaćevna grupa) uz satnicu od 19 Din. i uz dnevni doplatak od 30
Din. te sa jednim bravarskim pomoćnikom uz satnicu od 15.50 Din. (VI.
plaćevna grupa) te dnevni doplatak od 30 Din. Ovaj trošak po jednoj
motornoj lančanoj pili iznosi dnevno 34.— Din.
Troškovi za nadnice na sječini. Radna grupa se sastoji od
4 radnika t. j . motorist, pomoćnik motorista i dva nekvalificirana radnika
te na svakih 5 pila jedan mehaničar. Troškovi radnog dana, uzevši u obzir
satnice motorista i pomoćnika prema VI. grupi (20.50 Din. na sat), mehaničara
sa VIII. grupom (Din. 19.— na sat) te satnicu pomoćnih radnika po


V. grupi (18.50 Din. na sat) i posebni dnevni dodatak za mehaničara u
iznosu od 30.— dinara iznose (20.50 + 20.50 + 18.50 + 0.2 X 19) 8+0.2X
30 = 660.40 ~ 660.50 Din.
Tablica 4


Red.
br. Predme t
Obaranje
sa prethodnim
podsijecanjem
a)
Obaranje
sa podsijecanjem
lančanom
pilom
b)
Obaranje
sa izradbom
tehničke
oblovine
c)
Primjedba
Dnevni učinak rada
1-
a) Dnevni učinak po
broju stabala
b) Dnevni učinak u m3
ukupne drvne mase
c) Dnevni učinak u m?
teh. oblovine
92
82
56
42
43

21
Sa 4 radnika
Iznos dnevnih troškova
a) Troškovi amortizacije
Tam Din.
60 52.50 57,50
2
b) Troškovi goriva i maziva
Tg Din.
c) Osobni troškovi
To Din.
Ukupni troškovi
T Din.
200
990
1250
200
990
1242.50
200
990
1247,50
Trošak po jedinici mjere
3
a) po stablu Din
b) po m* drvne mase
Din.
c) po m3 tehničke oblovine
Din.
13,50
15,25
~
22,25
29,50
~
29,00

59,50


258




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Ukupni osobni troškovi iznose prema naprijed izvedenome
125,75 Din + 34,— Din. + 660.50 Din , , , 820.25 Din,
Prinos socijalnog osiguranja 20.7% . .. ..... . 169.75 Din.


Sveukupni osobni troškovi ........... 990.— Din»


Troškovi alata obračunati su u troškovima amortizacije stroja.
Prema izvedenome ukupni dnevni troškovi za rad sa motornom lančanom
pilom i ekonomična efektivnost vidljivi su iz tablice 4.
Prema ovome pokazatelj ekonomične efektivnosti za izradbu tehničke
oblovine motornom lančanom pilom bio bi
21


E = X 100 = 1.68


1247.50


Ali ovaj faktor ekonomične aktivnosti sam za sebe još nam ništa ne
kaže. Za usporedbu potrebno nam je znati i ekonomičnu efektivnost ručnog
rada,


X J&zdća ruč-niiti orttdmt


J $ad .. meternom tančavom jottrm


. fuß


Produktivnost Tinanctjski ekonomičnost


PVaUrya/tne/eLaO ./.-Mat Utrncm tfftttvamt)


SI. 9. Odnos efektivnosti rada sa ručnim oruđem i sa motornom lančanom pilom


Uzevši u obzir dnevnu normu rada sa ručnom pilom po 1 radniku sa
3,00 m8 bez koranja. te satnicu u iznosu od Din, 22,— (po VII. grupi) i
prinos socijalnom osiguranju 20.7%, trošak obaranja i izradbe po 1 ms
tehničke oblovine iznosi 212.50 : 3 = . . , 70.75 Din,


Prema tome faktor ekonomične efektivnosti ručne izradbe iznosio bi u
ovome slučaju


E=-2ll5Ö-X10O=i:45


Pravu efektivnost izradbe sa motornom lančanom pilom prikazuje nam
odnos efektivnosti jedne i druge izradbe t. j , 1.68 : 1.45 = 1.16.


Uzevši u obzir da se efektivnost količine produkta (tehničke oblovine)
rada sa motornom lančanom pilom »Teles« po zaposlenom radniku nepo


259




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 14     <-- 14 -->        PDF

sredno na radilištu odnosi prema normi ručnoga rada kao 5.25 :3 = 1.75,
pokazatelj efektivnosti mogao bi nam dati izraz


1.75 X 1.16 = ~ 2,00
Ovo znači da je ekonomična efektivnost motorne lančane pile dvostruko
veća nego ekonomična efektivnost rada sa ručnim oruđem.


No osim ovako brojčano izražene efektivnosti, u stvari ona sadrži u
sebi i t. zv. neizmjerive elemeate efektivnosti, a ti su sadržani u činjenicama,
koje nam daje rad sa motornom lančanom pilom. Te činjenice jesu;


1.
garancija za izvršenje plana proizvodnje drvnih sortimenata,
2.
uposlenje radnika, koji bi inače morali raditi u šumarstvu, u drugim,
granama narodne privrede,
3.
sniženje proizvodnih troškova, čime se podiže životni standard´
širokih narodnih slojeva.
Zaključak


Rezultati, koji su postignuti tokom kronometraže u nikojem se slučaju
ne mogu smatrati definitivnima. Može se stvoriti samo prethodni sud o
radu sa lančanim motornim pilama, »Teles« i »Mercury« na terenu gdje
su vršena ispitivanja. Taj sud se može sabrati u nekoliko točaka:


1. Rad sa motornom lančanom pilom »Teles« i rad sa motornom lančanom
pilom »Mercury«, daju približno iste dnevne rezultate, iako je
efekat čistog rada pile »Teles« u jedoici vremena za 10% veći od efekta pile
>Mercury«, Ovo iz razloga što je iskorištenje radnog vremena pile »Mercury
« za 4% veće od onoga pile »Teles«, što opet zavisi o odnosu težine
pila i manjem zamaranju kod rada s pilom »Mercury«.
- 2. Rad sa pilom »Teles« zamorniji je radi veće težine pile i jačih vibracija.
Prema čisto subjektivnim izjavama pojedinih radnika zamor se
odnosi kao 3 do 4 :1 , t. j . obaranjem jednog stabla sa pilom »Teles« radnik
se zamara isto toliko kao kad obori 3 do 4 stabla sa pilom »Mercury«.
3. Prosječno iskorištenje radnog vremena kod rada sa motornom lančanom
pilom iznosi oko 30%, a na organizacione prekide i odmore otpada
oko 46%. Boljom organizacijom rada i obukom kadrova stvorit će se uslovi
za povećano iskorištenje radnog vremena i za smanjenje prekida (neproduktivnog
vremena).
4. Da bi se podigao efekat rada sa motornom lančanom pilom, potrebno
je o podnevnom, odmoru zamijeniti lanas pile sa nabrušenim. Radi toga
svakodnevno moraju uz jednu pilu biti na radilištu 3 lanca (jedan sa kojim
radi, drugi u pripremi za popodnevni rad i treći u rezervi).
5. Rad sa motornom lančanom pilom podiže produktivnost sa 75%, a
finansijski efekat za 169/o u odnosu spram ručnog rada. Općenito uzevši
ekonomična efektivnost rada sa motornom lančanom pilom u toku ispitivanja
u odnosu prema ručnom radu iznosila je 2 t. j . povećanje za 100%.
Dobiveni rezultat daleko je od toga da bude gornja granica ekonomičnosti.
Usavršavanjem stručne spreme radnika i boljom organizacijom radnog
procesa, ona će samo rasti.
6. Rad sa motornim lančanim pilama u nizinskom terenu, kod. čiste
sječe, pokazuje se kao vrlo efektivan, ali traži da budu ispunjeni i ostali
260




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 15     <-- 15 -->        PDF

oslovi za rad sa motornim Lančanim pilama (pokretne radionice za popravak
pila i brušenje lanaca, stručna posluga i si,).


Kakav efekat daje rad sa motornim lančanim pilama u brdskom i planinskom
terenu, te kod drugih vrsta drveta (bukva i jela), moći će se
pokazali tek kod nastavka ispitivanja.


LITERATURA


AHEKII , ........... .............., ......... 1940;
Hilf, Die Erforschung und Verbesseraug der Waldarbeit, Hannover 1941;
.......-...... , ........... ............ ...... .. ......... ...., ..


otaa 1947;
. . . . . . . . ., . ....... oß ............. ............. ...............


........... ..........., ...... ............ . 9/47;
Y . a . . ., ....... ... ......... ...... ..., ...... 1940.
Propisi . platama i normama radnika u šumsko] proizvodnji. Izdanje Ministarstva


šumarstva FNRJ.


.... T. ....^&.., .... .....


........ .... . ...... .......... ........
... .... ..... .... ......... je ....... ....... ... ..... "»........
....« ... »......... ........«. ...... ..... ...... je ..... .. ........
........ ......, ......, ..... . ...... ..... ....... ...., ..... ....
...... ..... .. ...... ...... ...«.. . ...... ... ....... .. ........ ....


. .... .. ........ ...... . ............, ..... . ......... ..........
........ ......... ..... «......... ....... . ....... ... .......
.. ........ ..... .... .... ... ...... ........... . ...... ....... .......
........ .. .. .. .......... ....... ..... ........ ........


..... ......... ...... ...... .......-............. ..... ........
...... . ............. ...... ..... . .......... ........ ... ..... ........
.......-.............. ......


...... .......... ........, .......... . ..... ..... .... ..... .........,
... .... ..... ..... ..... «..... ..... ...... 0,2—0,4. . ...... .........
... .. .. ...... ......... .. .... .. ...., a ........ ...... ..
...... . .... ........ ........ ......... .... ........... .. .... ...
no .... ....., .... . ..... ..... .. ....... .. .......... ........ Ha ..


...... ... .... ....., .... ... ........... ......... .......... Ha .......
... je ......... nama, .... .. ........., ........., ........ . ........
.......... ..... ..... »...... ....., .... ..... . ...... ......... ......
..... ...... .. ..... . .. .. ........ Ha ..... ....... ..... .. ......
.... ..... ... ....... ......... ......... ... ...... .... ... .. ...
.... .....


........... ......... ...... . ........ ...........: .. ......., . .......
..«... . .....»., .... .. .......... ...... ...... ..... 0,3—0,6. .....
... ...... .. ........ ..... .... je . ......., ........... ... .........
«a 20 .. 40%, ... .. ........ .... . .... .. ....... ....... ........
«....... . ........ ......... ........ ...... ...... .. .. ..... .. ......


261