DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 72. AUGUST GODINA 1948. Ing, Roko Benić, Zagreb MOTORNE LANČANE PILE PRILOG POZNAVANJU RADA I EFEKTA PILA »TELES« I »MERCURY«* (PRETHODNI IZVJEŠTAJ) Uvod Socijalistička izgradnja zemlje, čiji je cilj dizanje životnog standarda širokih masa radnog naroda, može se ostvariti samo ovladavanjem sa tehnikom. Bez poznavanja tehnike, bez mehanizacije i racionalizacije ne može biti ni socijalističke izgradnje zemlje. Cilj koji narodna privreda želi postići SI. 1. Motorna lančana pila »Tele«« ovladavanjem tehnikom tj. mehanizacijom i racionalizacijom rada sastoji ee u slijedećem: * Ovaj prethodni izvještaj donosi se sa odobrenjem Zavoda za tehnologiju drveta na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, u okviru kojeg ee vrše ispitivanja rada sa motornim lančanim pilama. 249 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 4 <-- 4 --> PDF |
a) podići kvantitet produkta uz održavanje i poboljšanje njegovog kvaliteta; b) upotrebom strojeva olakšati fizički rad i raspoloživu radnu snagu, koju je oslobodio mehanizam, upotrijebiti na drugom mjestu i c) sniziti punu cijenu koštanja produkta, a samim time direktno doprinijeti dizanju životnog standarda cijelog naroda. Kapitalistička mehanizacija proizvodnje imala je sasma druge ciljeve, a najvažniji je bio sniziti punu cijenu koštanja i iz toga sniženja izvlačiti što veći profit za sebe. Sniženje cijene koštanja u kapitalizmu, nije donosilo širokim narodnim masama pojeftinjenje proizvoda (cijene su ostajale dok se je ikako moglo na istoj visini). Radnicima, koje! je u produkciji zamijenio stroj, donosilo je ono bijedu i nezaposlenost. Za postignuće gore navedenih ciljeva osnovni faktori jesu: 1) čovjek (radnik), 2) radno oruđe (stroj, mehanizam); 3) tehnika rada i 4) organizacija radnog mjesta (radilišta) i rada na njemu. Pravilnim usklađivanjem ovih 4 faktora, postiže se maksimalni kvalitativni i kvantitavni učinak, a timei pod a), b) i c) navedeni ciljevi narodne privrede. SI. 2. Motorna lančana pila »Mercury« Produktivnost čovjeka usko je vezana sa njegovom sviješću i ljubavlju za rad. Ova svijest postiže se pravilnim političkim odgojem, koji radnika potiče na rad. No sama. svijest radnika ne može podići produktivnost rada u koliko on nije ovladao tehnikom rada. Ovladavanje tehnikom rada postiže se odgojem stručnih kadrova u školama i kursevima, gdje radnik stiče i poznavanje radnog oruđa i rada sa njime. Radno oruđe (stroj, mehanizam) povećava produktivnost rada samo u tome slučaju, ako se njime pravilno rukuje, te ako je radna grupa, radilište i redoslijed rada tako organiziran, da daje maksimalni efekat. Osnovni pokazatelj, koji nam kod rada pokazuje njegovu efektivnost jest količina produkta u jedinici vremena svedena na zajednički nazivnik (na radničku grupu ili na pojedinca). Finansijsku efektivnost rada pokazuje nam, opet količina troškova upotrebi jenih za jedinicu produkta, odnosno količina produkta, koja otpada na jedinicu troška. 250 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Zavod za tehnologiju drveta poljoprivredno-šumarskog fakulteta, stavio si je u zadatak da ispita rad sa motornim lančanim pilama, sa kojima danas raspolažu naše ustanove i poduzeća za iskorišćavanje šuma. Ovaj prikaz ukratko iznosi neke podatke koji su dobiveni prilikom kronometraže radova sa motornim lančanim pilama Teles i Mercury, ne upuštajući se u detaljne podatke kronometraže. Dobiveni podaci ne mogu se u nikojem slučaju smatrati definitivnima. Cilj im je da bar donekle unesu svjetla u poznavanje rada sa motornom lančanom pilom, te da se tako krene k mehanizaciji šumske privrede, na temelju domaćih ispitivanja. SI; 3. Lanac motorne lančane pile »Teles« sa rasporedom zubi (1 desni rezač, 2 lijevi rezač, 3 desni polurezač, 4 lijevi polurezač, 5 desni čistač, 6 lijevi čistač) Prije nego prijeđemo na same rezultate rada sa navedenim motornim lančanim pilama, potrebno je da ukratko opišemo slijedeće: radno oruđe (stroj — motorna lančana pila) sa njegovim najvažnijim karakteristikama; radilište (sastojinske prilike, zemljište, vrstu sječe i vrstu drveta koja je izrađivana); organizaciju rada (opća i stručna sprema radnika, radna brigada, organizacija radilišta i redoslijeda rada). Si 4. Lanac motorne lančane pile »Mercury« sa rasporedom zubi (1 desni rezač, 2 lijeva karika, 3 desni polurezač, 4 desna karika, 5 lijevi rezač, 6 čistač, 7 lijevi polurezač) 251 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Radno oruđe (motorna lančana pila) Sama ispitivanja t. j . snimanja rada vršena su sa dvije motorne lančane pile i to sa motornom lančanom pilom »Teles« proizvod engleske tvornice Teles Smith Ltd—London, koju nam prikazuje si. 1., i motornom lančanom pilom Disston-Mercury, proizvod tvornice Henry Disston et comp. Sons, inc. Philadelphia — USA, koju nam prikazuje slika 2. Glavne karakteristike navedenih motornih lančanih pila su prikazane u slijedećoj tablici: Tablica 1 Marka motorne lančane pile Predmet »Teles Smith« Diston-Mercury fednocilindreni dvotaktni DvocUindreni dvotaktni Vrsta motora . . . benzinski motor benzinski motor Snaga motora .... 8 KS 6 KS Najveći propi! ... . 125 cm 123 cm Širina propiijka 0,95 cn» 0.85 cm Težina pile´(bez goriva) 65 kg 50 kg Sadržaj goriva u rezervoaru 2 kg 2 kg Konstrukcija lančane vrpce (pilca) razabire se iz slika 3 (Teles) i 4 (Mercury). Radnička partija raspolagala je osim navedenih lančanih pila još sa slijedećim alatom: jednom sjekirom, jednim željeznim batom i sa dva željezna klina. Pomoćna sredstva su još bila jedna kanta sa gorivom i jedna boca sa uljem, za podmazivanje lanca. Radilište Radilište se nalazilo u lugariji Brčkovac. šumarija Županja na trasi autostrade. Tlo je suho, ravno, bez kamenja sa niskim slojem listinca. Vršena je čista sječa na pruzi širokoj 30 m. Starost sastojine je bila 60—70 . godina sa srednjim promjerom na panju 40—50 cm, a obrast je iznosio oko 0,6 (200 stabala na ha). Sastojina je mješovita hrasta i jasena sa nešto brijestovih sušaca i po kojima stablom graba. Sastav radničke partije i organizacija rada Snimanja su vršena na radničkim partijama sastavljenim od tečajaca kursa za rukovaoce motornim lačanim pilama koji je održan u mjesecu ožujku o. g. u Bošnjacima. Uz jednu motornu pilu radila su ukupno 4 čovjeka i to motorist, po* moćnik motorista i dva pomoćna radnika za klinanje, kresanje grana, prenose i druge pomoćne radove kod obaranja i trupljenja. 252 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 7 <-- 7 --> PDF |
SI. 5. Obaranje stabla motornom lančanom pilom Potrošak vremena na pojedine faze radova i postignuti efekti Kod snimanja potroška vremena za pojedine radne faze te kasnije kod računanja efektivnosti motorne lančane pile razmatrali smo rad prema slijedećem: 1. Obaranje stabala sa prethodno načinjenim zasjekom; 2. Obaranje stabala bez prethodno načinjenih zasjeka i 3. Obaranje stabala sa trupi jenjem (izradba tehničke oblovine). OiZ..-ott. C .a n-efati Lai^4 na ««sil ^safo^ei Tefeo ´ p^-Me-rturj´ 7f SI. 6. Potrošak vremena pojedinih radnih faza kod rada sa motornom lančanom pilo» 253 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Načini pod 1. i 3. vršeni su samo sa motornom lančanom pilom Teles, a onaj pod 2. sa pilom Teles i pilom Mercury, Odnos u kojem stoji vrijeme potrebno za pojedine faze rada prema postignutim rezultatima kronometraže prikazuje nam tablica 2 te grafički prikaz na si. 6. Tablica 2 i si. 6 pokazuju da na čisto piljenje otpada prosječno Vs ukupnog radnog vremena. Organizacioni prekidi i odmori — ovamo smo uvrstili i stajanje radi hlađenja motora i si. — čine najveći dio tj. cea 50°/o radnog vremena. Ovi prekidi su u vezi sa velikom težinom stroja. Čim je Tablica 2 Vrijeme pojedinih radnih faza o a 04 Način rada Tvor. marka motorne lančane pile .»2 Jss (C . Cisti rad stroja . «N tiL A. u « .7 .. sr .. % o <3J N JS i * IU A | * F > h.. rt >.. Primjedba 1 2a 2b 3 Obaranje sa prethodno načinjenim zasjecima (podpiljivanje) Obaranje bez prethodno načinjenih zasjeka (Zasjeci rađeni sa motornom pilom) Obaranje sa trupljenjem (izradbom oblovine) Teles Teles Mercury Teles i 12 8 5 U 14 155 10 395 16 18-5 13 — 7 39-5 30 34 30 2-5 4 75 6 5 5 3 7 52 49 47 46 100 100 100 100 Sred. promj. panja 48 cm Sred. promj. panja 46 cm Sred. promj. panja 39 cm Sred. promj. panja 50 cm stroj lakši i ovi prekidi su kraći a( isto tako i vrijeme prelaza od stabla do stabla. Tako je vrijeme prelaza, prekida i odmora za 4% manje kod motorne lančane pile Mercury, od vremena ovih faza kod rada sa pilom Teles, što je u vezi sa manjom težinom Mercury pile (65 kg težina pile Teles i 50 kg težina pile Mercury). Postignute srednje učinke u toku ispitivanja prikazuje nam tablica 3. Iz tablice se vidi da motorne pile Teles i Mercury daju isti dnevni efekat iako je iskorištenje radnog vremena sa motornom lančanom pilom Mercury za 4% veće nego sa pilom Teles (vidi tablicu 2). Do toga dolazi iz razloga što je efekat obaran ja u cm2/sek kod pile Mercury nešto manji (za 10%), pa se u toku radnog dana dnevni efekat približno izravnava sa onim kod pile Teles. 254 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Tablica 3 Efekat u jed. vre. Učinak u toku 8 satnog radnog vremena Tvor. .i. radničke grupe pojedinog radnika Ei 2j , 0 Način rada motorne JA -2 Temelj, Drvna ... Temelj, Onnamisa ft» .3 lančane obor sta. teh. obor. sta tih. N Sve. Svega I i pile obi. ob. Du cm´/sek kom m2 ms kom .? m» Obaranje sa prethod. načinjenim 1 Teles — 9 9 — 92 10-329 — 82 23 2-582 20-50 - zasjekom (pod piljivanje) Obaranje bez 2a Teles 8 12 10 56 9-251 *"" 42 14 2-313 10-50 prethodno načinjenih zasjeka (Zasjeci rađeni sa motornom pi; ; 2b lom) Mercury 7 12 9 57 9.379 43 14 2-345 10-50 Obaranje sa iz3 radbom oblovine Teles 8 12 10 24 43 — 21 — 11 — 525 Efekat čistog piljenja kod obaranja u cm2/sek ovisi i o debljini (promjeru u panju) obaranih stabala te o pili sa kojom se radi. Ta ovisnost je u vezi sa konstrukcijom lanca i mogućnošću izvlačenja piljevine. Tok efekta čistog piljenja vidi se iz grafikona (si. br. 7). i rt 4--i i —— A *r». a i— -^* .-^ 4 _ * *"* 6 --——1 7iirna.c j oßare-jye =: SI. 7. Efekat čistog piljenja motornim lančanim pilama »Teles« i »Mercury« Provedene kronometraže trupljenja pokazale su nam da efekat trup- Ijenja u cm2/sek ovisi o vrsti drveta, pa je odnos hrast:jasen:brijest:grab, kao 1:0,9:0.7:0,7. To znači da je piljenje hrasta najlakše, a jasena i brije 255 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 10 <-- 10 --> PDF |
sta odnosno graba teže, što vjerovatno ovisi o tvrdoći drveta. Prema tome uzevši za jedinicu težine obradbe hrasta, između hrasta, jasena, brijesta i graba stajao bi odnos 1 : 1,11 : 1,43 : 1,43. Prosječna visina panja iznosila je kod obaranja sa pilom Teles 12 cm, a sa pilom Mercury 14 cm t. j . i ui jednom i ul drugom slučaju između .. i */. promjera panja. Ona ostaje približno jednaka bez obzira na debljinu stabla u panju. Visina panja ovisi zapravo samo o konstruktivnom osobinama pile. Utjecaj zatupljenosti lanca na efekat piljenja (cnč/sek). Usporedno sa ostalim ispitivanjima obračunali smo pad efekta piljenja u cm2/sek u vezi sa trajanjem efektivnog radnog vremena od brušenja pile. Rezultate koje smo postigli pokazuje grafikon na si. 8. Iz njega se vidi da efekat čistog piljenja opada sa vremenom rada i to najprije brzo, a Vrijeige /tjžjf/>iyenfa SI. 8. Ovisnost efekta piljenja o proteklom vremenu od brušenja lanca (linija zatupljenosti) onda sve lakše. Uzevši u obzir da je početni efekat piljenja nakon brušenja u cmVsek iznosio 100%, nakon dva sata punog rada (čistog piljenja) on je pao na cea 50%. Iz ovoga možemo izvuci zaključak za praksu da o podnevnom odmoru (nakon 4 sata rada sa pilom), treba izmijeniti lanac pile sa nabrušenim, ako nećemo da efekat padne ispod 60% početnoga (u toku 4 sata rada otpada na čisto piljenje prosječno 30% radnog vremena tj. lh i 18´). Ova činjenica ima veliko praktično značenje kako za sam čisti efekat piljenja u cmVsek, tako i za učinak u toku radnog dana, te ekonomski i finansijski efekat rada sa motornom pilom. Naravna stvar da povećanje zatupljenosti ovisi i o načinu brušenja te kvaliteti čelika od kojeg je načinjen sam lanac. 256 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ekonomična efekHvnost rađa sa motornom lančanom pilom Pod ekonomičnom efektivnošću rada sa nekim strojem odnosno pod ekonomičnom efektivnošću rada neke organizacione forme rada, kao što je poznato, razumijevamo pokazatelj prikazan općim izrazom _ elekat H as trošak Efe´kat u našem slučaju označava količinu produkta u jedinici vremena, a izražen je u mVdanu. On je promjenljiva veličina na koju utječu razni faktori kao na pr. tip i starost sastojine, vrsta drveta, način sječe itd. Efektivnost u količini produkta prikazali smo u tablici 3, te se na nju više nećemo vraćati. Preostaje nam samo da izračunamo nazivnik ovoga izraza tj, trošak. Sve troškove možemo razdijeliti na tri glavne grupe troškova i to: 1) Troškovi amortizacije stroja Tam; 2) Troškove pogonskih sredstava (gorivo i mazivo) Tg; i 3) Osobne troškove radnika To. Prema tome ukupni dnevni trošak rada sa motornom lančanom pilom, može se prikazati sa izrazom T r Tam +Tg + To 1) Troškovi amortizacije. Ovaj trošak ovisi o nabavnoj cijeni pile i pribora, te a- vremenu amortizacije. Nabavna cijena motom© lančane pile Teles iznosi 25.000.—* Din. nabavna cijena lanca 1.400.—* Din. te potrošak sitnog pribora za popravke 5% od ovih cijena. Amortizaciono vrijeme motorne lančane pile je 2.000 radnih sati čistog piljenja (Anikm 184), a lanca prosječno 800 m2 propila (Anikin 163). Dnevni trošak amortizacije iznosi uz gore navedene iznose kod: a) Obaranja sa unaprijed načinjenim zasjecima cea . . . 60.— Din. b) Obaranja sa bez prethodno načinjenih zasjeka . . . 52.50 „ c) Obaranja sa trupijenjem (sječa i izradba) ... . 57.50 „ 2) Trošak goriva i maziva uz dnevni potrošak 14 kg benzina i 1 kg motornog ulja, te cijenu do Din. 10.— za benzin i 40.— Din. za motorno ulje te ostale potrebe (tovotna mast i ulje za mazanje lanca), iznosi prosječno dnevno na sve načine rada navedene pod a), b) i c) po 200.— Din. 3) Osobni troškovi. Ove troškove možemo podijeliti na trošak za plaće pripremnih i pomoćnih radova; trošak plaća namještenika mehaničke radionice i trošak rada na sječini. Pripremn i radovi , obuhvaćaju brušenje pilnog lanca, a pomoćni čišćenje motora i lanca poslije rada. Budući da brušenje lanca sa ručnom turpijom traje prosječno 2 sata potrebno je za brušenje dvaju lanaca potrebnih dnevno za 1 pilu 4 radna sata stručnog Tadnika (brusača) što uz propisanu satnicu od 24.50 Din. (po VIII. grupi) iznosi Din. 98.— dnevno. Za čišćenje pile treba dnevno 1 sat pomoćnika motorista što uz satnicu od 18.50 Din. (VI. grupa) uzevši * Cijene su uzete prema današnjim stvarnim cijenama. 257 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 12 <-- 12 --> PDF |
u obzir dodatak od 50% budući da se radi o prekovremenom radu iznosi 27.75 Din. Prema tome pripremni i pomoćni radovi stoje ukupno 125.75 Din. Troškovi stručnjaka pokretne mehaničke radionice . Na svakih 10 pila potrebna je jedna pokretna mehanička radionica za popravke sa 2 stručnjaka tj. sa jednim kvalificiranim mehaničarom (VIII. plaćevna grupa) uz satnicu od 19 Din. i uz dnevni doplatak od 30 Din. te sa jednim bravarskim pomoćnikom uz satnicu od 15.50 Din. (VI. plaćevna grupa) te dnevni doplatak od 30 Din. Ovaj trošak po jednoj motornoj lančanoj pili iznosi dnevno 34.— Din. Troškovi za nadnice na sječini. Radna grupa se sastoji od 4 radnika t. j . motorist, pomoćnik motorista i dva nekvalificirana radnika te na svakih 5 pila jedan mehaničar. Troškovi radnog dana, uzevši u obzir satnice motorista i pomoćnika prema VI. grupi (20.50 Din. na sat), mehaničara sa VIII. grupom (Din. 19.— na sat) te satnicu pomoćnih radnika po V. grupi (18.50 Din. na sat) i posebni dnevni dodatak za mehaničara u iznosu od 30.— dinara iznose (20.50 + 20.50 + 18.50 + 0.2 X 19) 8+0.2X 30 = 660.40 ~ 660.50 Din. Tablica 4 Red. br. Predme t Obaranje sa prethodnim podsijecanjem a) Obaranje sa podsijecanjem lančanom pilom b) Obaranje sa izradbom tehničke oblovine c) Primjedba Dnevni učinak rada 1- a) Dnevni učinak po broju stabala b) Dnevni učinak u m3 ukupne drvne mase c) Dnevni učinak u m? teh. oblovine 92 82 56 42 43 — 21 Sa 4 radnika Iznos dnevnih troškova a) Troškovi amortizacije Tam Din. 60 52.50 57,50 2 b) Troškovi goriva i maziva Tg Din. c) Osobni troškovi To Din. Ukupni troškovi T Din. 200 990 1250 200 990 1242.50 200 990 1247,50 Trošak po jedinici mjere 3 a) po stablu Din b) po m* drvne mase Din. c) po m3 tehničke oblovine Din. 13,50 15,25 ~ 22,25 29,50 ~ 29,00 — 59,50 258 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Ukupni osobni troškovi iznose prema naprijed izvedenome 125,75 Din + 34,— Din. + 660.50 Din , , , 820.25 Din, Prinos socijalnog osiguranja 20.7% . .. ..... . 169.75 Din. Sveukupni osobni troškovi ........... 990.— Din» Troškovi alata obračunati su u troškovima amortizacije stroja. Prema izvedenome ukupni dnevni troškovi za rad sa motornom lančanom pilom i ekonomična efektivnost vidljivi su iz tablice 4. Prema ovome pokazatelj ekonomične efektivnosti za izradbu tehničke oblovine motornom lančanom pilom bio bi 21 E = X 100 = 1.68 1247.50 Ali ovaj faktor ekonomične aktivnosti sam za sebe još nam ništa ne kaže. Za usporedbu potrebno nam je znati i ekonomičnu efektivnost ručnog rada, X J&zdća ruč-niiti orttdmt J $ad .. meternom tančavom jottrm . fuß Produktivnost Tinanctjski ekonomičnost PVaUrya/tne/eLaO ./.-Mat Utrncm tfftttvamt) SI. 9. Odnos efektivnosti rada sa ručnim oruđem i sa motornom lančanom pilom Uzevši u obzir dnevnu normu rada sa ručnom pilom po 1 radniku sa 3,00 m8 bez koranja. te satnicu u iznosu od Din, 22,— (po VII. grupi) i prinos socijalnom osiguranju 20.7%, trošak obaranja i izradbe po 1 ms tehničke oblovine iznosi 212.50 : 3 = . . , 70.75 Din, Prema tome faktor ekonomične efektivnosti ručne izradbe iznosio bi u ovome slučaju E=-2ll5Ö-X10O=i:45 Pravu efektivnost izradbe sa motornom lančanom pilom prikazuje nam odnos efektivnosti jedne i druge izradbe t. j , 1.68 : 1.45 = 1.16. Uzevši u obzir da se efektivnost količine produkta (tehničke oblovine) rada sa motornom lančanom pilom »Teles« po zaposlenom radniku nepo 259 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 14 <-- 14 --> PDF |
sredno na radilištu odnosi prema normi ručnoga rada kao 5.25 :3 = 1.75, pokazatelj efektivnosti mogao bi nam dati izraz 1.75 X 1.16 = ~ 2,00 Ovo znači da je ekonomična efektivnost motorne lančane pile dvostruko veća nego ekonomična efektivnost rada sa ručnim oruđem. No osim ovako brojčano izražene efektivnosti, u stvari ona sadrži u sebi i t. zv. neizmjerive elemeate efektivnosti, a ti su sadržani u činjenicama, koje nam daje rad sa motornom lančanom pilom. Te činjenice jesu; 1. garancija za izvršenje plana proizvodnje drvnih sortimenata, 2. uposlenje radnika, koji bi inače morali raditi u šumarstvu, u drugim, granama narodne privrede, 3. sniženje proizvodnih troškova, čime se podiže životni standard´ širokih narodnih slojeva. Zaključak Rezultati, koji su postignuti tokom kronometraže u nikojem se slučaju ne mogu smatrati definitivnima. Može se stvoriti samo prethodni sud o radu sa lančanim motornim pilama, »Teles« i »Mercury« na terenu gdje su vršena ispitivanja. Taj sud se može sabrati u nekoliko točaka: 1. Rad sa motornom lančanom pilom »Teles« i rad sa motornom lančanom pilom »Mercury«, daju približno iste dnevne rezultate, iako je efekat čistog rada pile »Teles« u jedoici vremena za 10% veći od efekta pile >Mercury«, Ovo iz razloga što je iskorištenje radnog vremena pile »Mercury « za 4% veće od onoga pile »Teles«, što opet zavisi o odnosu težine pila i manjem zamaranju kod rada s pilom »Mercury«. - 2. Rad sa pilom »Teles« zamorniji je radi veće težine pile i jačih vibracija. Prema čisto subjektivnim izjavama pojedinih radnika zamor se odnosi kao 3 do 4 :1 , t. j . obaranjem jednog stabla sa pilom »Teles« radnik se zamara isto toliko kao kad obori 3 do 4 stabla sa pilom »Mercury«. 3. Prosječno iskorištenje radnog vremena kod rada sa motornom lančanom pilom iznosi oko 30%, a na organizacione prekide i odmore otpada oko 46%. Boljom organizacijom rada i obukom kadrova stvorit će se uslovi za povećano iskorištenje radnog vremena i za smanjenje prekida (neproduktivnog vremena). 4. Da bi se podigao efekat rada sa motornom lančanom pilom, potrebno je o podnevnom, odmoru zamijeniti lanas pile sa nabrušenim. Radi toga svakodnevno moraju uz jednu pilu biti na radilištu 3 lanca (jedan sa kojim radi, drugi u pripremi za popodnevni rad i treći u rezervi). 5. Rad sa motornom lančanom pilom podiže produktivnost sa 75%, a finansijski efekat za 169/o u odnosu spram ručnog rada. Općenito uzevši ekonomična efektivnost rada sa motornom lančanom pilom u toku ispitivanja u odnosu prema ručnom radu iznosila je 2 t. j . povećanje za 100%. Dobiveni rezultat daleko je od toga da bude gornja granica ekonomičnosti. Usavršavanjem stručne spreme radnika i boljom organizacijom radnog procesa, ona će samo rasti. 6. Rad sa motornim lančanim pilama u nizinskom terenu, kod. čiste sječe, pokazuje se kao vrlo efektivan, ali traži da budu ispunjeni i ostali 260 |
ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 15 <-- 15 --> PDF |
oslovi za rad sa motornim Lančanim pilama (pokretne radionice za popravak pila i brušenje lanaca, stručna posluga i si,). Kakav efekat daje rad sa motornim lančanim pilama u brdskom i planinskom terenu, te kod drugih vrsta drveta (bukva i jela), moći će se pokazali tek kod nastavka ispitivanja. LITERATURA AHEKII , ........... .............., ......... 1940; Hilf, Die Erforschung und Verbesseraug der Waldarbeit, Hannover 1941; .......-...... , ........... ............ ...... .. ......... ...., .. otaa 1947; . . . . . . . . ., . ....... oß ............. ............. ............... ........... ..........., ...... ............ . 9/47; Y . a . . ., ....... ... ......... ...... ..., ...... 1940. Propisi . platama i normama radnika u šumsko] proizvodnji. Izdanje Ministarstva šumarstva FNRJ. .... T. ....^&.., .... ..... ........ .... . ...... .......... ........ ... .... ..... .... ......... je ....... ....... ... ..... "»........ ....« ... »......... ........«. ...... ..... ...... je ..... .. ........ ........ ......, ......, ..... . ...... ..... ....... ...., ..... .... ...... ..... .. ...... ...... ...«.. . ...... ... ....... .. ........ .... . .... .. ........ ...... . ............, ..... . ......... .......... ........ ......... ..... «......... ....... . ....... ... ....... .. ........ ..... .... .... ... ...... ........... . ...... ....... ....... ........ .. .. .. .......... ....... ..... ........ ........ ..... ......... ...... ...... .......-............. ..... ........ ...... . ............. ...... ..... . .......... ........ ... ..... ........ .......-.............. ...... ...... .......... ........, .......... . ..... ..... .... ..... ........., ... .... ..... ..... ..... «..... ..... ...... 0,2—0,4. . ...... ......... ... .. .. ...... ......... .. .... .. ...., a ........ ...... .. ...... . .... ........ ........ ......... .... ........... .. .... ... no .... ....., .... . ..... ..... .. ....... .. .......... ........ Ha .. ...... ... .... ....., .... ... ........... ......... .......... Ha ....... ... je ......... nama, .... .. ........., ........., ........ . ........ .......... ..... ..... »...... ....., .... ..... . ...... ......... ...... ..... ...... .. ..... . .. .. ........ Ha ..... ....... ..... .. ...... .... ..... ... ....... ......... ......... ... ...... .... ... .. ... .... ..... ........... ......... ...... . ........ ...........: .. ......., . ....... ..«... . .....»., .... .. .......... ...... ...... ..... 0,3—0,6. ..... ... ...... .. ........ ..... .... je . ......., ........... ... ......... «a 20 .. 40%, ... .. ........ .... . .... .. ....... ....... ........ «....... . ........ ......... ........ ...... ...... .. .. ..... .. ...... 261 |