DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 22 <-- 22 --> PDF |
dini, ima dosta prostranih terena koji nisu uopšte sposobni za poljoprivredu i koji se označuju kao apsolutno šumska zemljišta. Navešćemo nekoliko primera za to: Na primer živi pesak. Takav postoji u Vojvodini u Južnom Banatu jugoistočno od Alibunara ka Dunavu. Isti se naziva živim zato što je nevezan i krajnje rastresit, pa ga vetar lako diže i odnosi. Putujući tako zasipava obradiva zemljišta, na kojima nanosi veliku štetu. Ako se ovakav pesak pošumi, on postaje bezopasan i koristan. Sva zemljišta na strmim stranama u Fruškoj Gori i Vršačkom bregu, koja su rastresita, a naročito još kada su plitka, voda od kiša i snegova iako razriva, spira i snosi u dolinu. Postoje i takova zemljišta i po stranama i po ravnicama, koja su tako slaba da daju manji prinos poljoprivredi, no šumska zemljišta (slatine). Ovamo spadaju i zemljišta koja su sklona zamočva rivan ju. Kada su ova zemljišta pod šumom, ona se ne pretvaraju u močvare, jer šuma isisava velike količine vode i sprečava nagomilavanje vode. Napokon ima i takovih zemljišta koje su i pod šumom močvarna. To su pogotovo apsolutno šumska zemljišta. Sva ova zemljišta treba što pre pošumiti, ma koliko da je problem njihovog pošumljavanja težak. Njih treba učiniti produktivnima s jedne strane zbog opštih ekonomskih potreba, a s druge strane zbog indirektnih koristi što ih šume daju u klimatskom, higijenskom, estetskom i drugom pogledu. Prema tome mora se nastojati da se ne samo postojeće šume u Vojvodini održe — ukoliko nisu zaprekom opštem razvoju narodne privrede u našoj zemlji — no i da se privedu šumskoj kulturi sve goleti na apsolutno šumskim zemljištima. Površine . Od ukupne površine Vojvodine otpada na: oranice 75,8%, bašte i vrtove 1,3%, vinograde 1,4%, voćnjake 0,1%,, livade 2,4%, pašnjake 7,9% šumska zemljišta (obraslo 0,75, neobraslo 0,25) 5,9%, bare i trstici 1,1% i napokon neplodno (putevi, reke i dr.) 4,1% ili svega 100%. Kako pokazuju ovi podaci, šuma i šumskog zemljišta ima srazmemo malo — samo 5,9% od ukupne površine Vojvodine. No baš zato što su površine šuma i šumskog zemljišta tako srazmemo malene, a površine pašnjaka, trstika, bara i močvara srazmemo velike, treba postojeće šumsko zemljište najracionalnije i najintenzivnije iskorišćavati i ujedno forsirati pošumljavanje svih apsolutno šumskih zemljišta. Od ukupnog šumskog zemljišta otpada po vrstama kulture na: obraslu površinu 75,1%, šumske čistine 13,6%, prošeke 0,8%, neplodno (bare i putevi) 6,9% i napokon poljoprivredno zemljište 3,6% ili svega 100%. Čistine i poljoprivredna zemljišta pretsiavljaju šumska zemljišta, koja će se pošumiti čim dođe na njih red. Od ukupne površine šumskog zemljišta otpada na: šume na apsolutno šumskom zemljištu 67% i šume na relativnom šumskom zemljištu 33%. Prema načinu gospodarenja otpada na: visoke šume 36,7% i niske šume 63,3%. Vrst e drveća . Najvažnije vrste drveća jesu: hrast 0,31, topola 0,21, bagrem 0,15, lipa 0,07, jasen 0,05, grab 0,05, cer 0,05, brest 0,02, bukva 0,02 i ostalo 0,07. 268 |