DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 49 <-- 49 --> PDF |
živom pijesku zabranjen je izvoz u smjeru vladajućeg vjetra, te vuča drveta po zemlji. . Krčenje panjeva je zabranjeno. U niskim šumama sa vrstama drveća koje ima jaku izbojnu snagu iz žilja, može se dozvoliti sječa do žilja. Sakupljanje listinca, mahovine i stelje zabranjeno^ je na staništima živog krša i živog pijeska. Isto tako zaforanjenisi je svaka paša u zaštitnim šumama. Sav rad u zaštitnim šumama mora biti usklađen sa odredbama o niaičinu gospodarenja i upravljanja tim šumisima. Riješenje o proglašenju neke šume za zaštitnu (bilo stalno ili privremeno zaštitnu), provodi se u zemljišnim knjigama. Proglašavanje šume zla zaštitnu ograničava i prava trećih lica u dotičnoj šumi. Osim ukratko gore izloženih propisa, Pravilnik sadrži odredbe o evidentiranju zaštitnih šuma, otšteti vlasniku šume kao naknadi za gubitak prihoda, vraćanju dijela naknade u slučaju prestanka zaštitne funkcije privremeno zaštitne šume i dr. Do sada proglašene zaštitne šume zadržavaju to svojstvo, ali se propisi pravilnika o evidenciji, te načinu gospodarenjia i upravljanja moraju primijeniti i na njih. Pravilnik je stupio na snagu, danom obnarodovanja t. j . 14. travnja 1948. R. Benić <7e struem Uitjikivitvsti Domaća stručna štampa Prof. Dr. ing. Aleksandar Ugrenović: Upotreba drveta i sporednih produkata šume — Zagreb 1948. Ovih dana izašla je u izdanju Nakladnog zavoda Hrvatske, šesta i posljednja knjiga djela prof. dr. ing. Aleksandra Ugrenovića, Iskorišćavanje šuma pod naslovom »Upotreba drveta i sporednih produkata šume«. Knjiga Upotreba drveta i sporednih produkata šume dijeli se na dva dijela i to: Upotreba drveta i Sporedni produkti šume. Upotreba drveta obuhvaća ova poglavlja: Uvod, I. Upotreba drveta sa gledišta građe i tehničkih svojstava; II. Mijenjanje tehničkih- svojstava drveta; III. Upotreba drveta; IV. Upotreba drveta po vrstama; V. Upotrehai otpadaka. Sporedni produkti obuhvaćaju poglavlja: Uvod; VI. Smolarenje; VII. Podsočivanje; VIII. Kora i lišće; IX. Pluto i liko; X. Plodovi i gljive; XI. Siska; XII. Lisnik; XIII. Ležikovinia i suharci; XIV. Paša; XV. Šumska, prostirka; XVI. Treset; XVII. Bilje; XVIII. Kemijski sastojci; XIX. Iskorišćavanje tla kulturom; XX. Životinje i XXI. Sastojci tla. Knjiga »Upotreba drveta i sporednih produkata šume« sadrži 452 stranice, a ilustrinana je sa 114 slika (od toga 4 priloga). Dobiva se u svim knjižarama uz cijenu od 153.— Dinara. B. Ing. Ciril Jeglić: Kako prepoznamo golo drevje. Navodilo za morfološko opazovanje listovcev v zimski prirodi. Izdanje Zal. Državne založbe Slovenije, Ljubljana 1948. Sa 59 crteža i slika. Str. 78. Djelo je napisano za vrtlare, dendrologe, šumare i sve ljubitelje prirode, kako je to autor naglasio, u svrhu pomaganja kod raspoznavanja drveća, i grmlja zimi. Pored domaćih vrsta obuhvaćene su mnoge i strane, koje se viđaju po parkovima i nasadima. U tekstu i crtežom prikazane su sve karakteristične 247 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 50 <-- 50 --> PDF |
oznake na drvu u zimi, koje mogu poslužiti za raspoznavanje vrsta i to: habitus, kora, plodovi:, izbojoi i pupovi. Knjiga je pisana zanimivim jezikom i ona će dobro poslužiti svrsi, premda svi crteži nisu uvijek dovoljno ilustrativni. Kao dodatak nalazi se morfološki pregled važnijih vrtlarskih formi javora, te objašnjenja latinskih i grčkih imena vrsta biljaka. B. Zlatarić N. B. Š č e r b i no v s k i: Sezonske pojave u prirodi. (........ ........ . .......). Izdalo Poljoprivredno izdavačko preduzeće, Beograd 1947. Preveo s ruskoga Dr. M. Krstić. Str. 120, sa 38 slikia i jednom kartoni´. Već u uvodu autor je naglasio važnost ispitivanja sezonskih (f enoloških) pojava u prirodi za praksu i raizvoj poljoprivrede, stočarstva, riboloviai, .šumarstva, pčelarstva itd. Ne ulazeći u to kako su već i stariji autori ukazivali na važnost fenoloških ispitivanja (Linne) ,istiee se da su ispitivanja sezonskih pojavia u prirodi omogućila često velike uspjehe u nauci, kao na pr. kod Mičurina i Liejenka (teorija stadijnog razvoja), kod osvajanja novih područja za kulturne biljke (banana, palma^ čaj, šećerna trska, eukaliptus i dr.). Prema međunarodnom programu određena je metodika sistematskog promatranja i registriranja sezonskih pojava kod životinjia, ptica, biljaka i (insekata. matranja i registriranja sezonskih pojava kod životinjia, ptica, biljaka i insekata (London 1926). Autor je donio popis biljaka, ptića i insekata prema tom programu za Sovjetski Savez, te sastav kalendara prirode (koji je dodan na koncu knjige kao prilog). Od interesa je da su sistematska fenološkai ispitivanja pokazala, da polazeći od juga prema sjeveru »proljeće ide« brzinom od 50 km na 24 h, a sezonski razvoj dizanjem u visinu zadržava se za 2%—3 dama za svakih 100 m. F enološki podaci omogućuju određivaanje mjera i rokova borbe sa raznim štetočiniaima i bolestima kao i druge praktične mjere. Knjiga je pisana vrlo popularno, možda su zato ispala latinska imena pojedinih vrsta biljaka, o kojima se govori, uz narodna ruska, što otežava bolje razumijevam je materije. B. Zlatarić Narodni zajam je smotra patriotizma radnih ljudi u borbi za izgradnju socijalizma, pa je upisivanje Narodnog zajma pitanje ponosa svakog našeg građanina. 248 |