DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Po toj bi formuli ekonomičnost bila obratno proporcionalna uloženom vremenu
i srednjoj pogreški jedinice težine, a upravno proporcionalna duljini
D položene trase u vremenu r. Kod računanja faktora ../. (vidi tablicu 5.)
uzet je ovaj za spravu Starke i Kammerera jednak 100%.


Tablica 5.


Sprava D/km ±!./.1 t/s e E E°/o
Roubiček 1,167 0,208 0,97 1,20 5,77 57
Rost 1,096 0,223 1,00 1,10 4,93 49
Starke i Kamerer 1,092 0,092 1,17 0,93 10,11 100
Vizirni križevi 1,143 0,570 1,58 0,72 1,26 12


Formula (4) vodi dakle računa samo o kvantiteti rada (produktivnosti)


dok formula (5) vodi osim toga računa i o kvaliteti.


Izvodi u ovoj raspravi nemaju nipošto neki apsolutni, normativni karakter.
Oni nam mogu poslužiti samo kao neka ilustracija o odnosu točnosti,
odstupanjima i ekonomičnosti sprava, koje smo ispitali.


Konačno se u praksi postavlja pitanje, koji je zapravo padomjer »najbolji
«. Smisao »najbolji« ovisi o okolnostima pod kojima radimo. Na pr.
vizirni križevi, koji prema izvršenim ispitivanjima ispadaju relativno neekonomični
mogu i pod izvjesnim okolnostima (u pomanjkanju stručnog
osoblja i boljih sprava) biti ekonomični. Prema gornjim ispitivanjima ekonomični
padomjer Starke i Kamerer (vidi formulu 5) postaje u predjelima
izloženim jakom vjetru gotovo neekonomičan. Gornji podaci pokazuju također
opravdenost velike primjene u praksi padomjera Roubičeka i Rosta.


Q-z. tiale prfiUsi


NEKI PROBLEMI ISKORlSCAVANJA ŠUMA GRAVITACIJE HRVATSKOG
PRIMORJA (NOVI — SENJ — SV. JURAJ)


Iskorišćavanje šuma gravitacije Hrvatskog Primorjia ima neke svoje osobite
momente, koje ćemo u kratko nastojati prikazati, ne upuštajući se u ostale
probleme njihovog iskorišćivanja. To su:


1. Knaiški karakter i kupiranost terena tih šuma, razvijen vrtačama, ponorima
i dolcima.
2. Nadmorska visina šuma koje sačinjavaju gravitacionu zonu Hrv. Primorja
kreće se od cea 800 pa do 1.400 i više metara, dok pojedini prijevoji
kao-nal pr. Krečelj u Apatišanu dosiže 1.515 m. Sume leže u glavnom na hrptu
Velebita i Kapele. Prilaz u iste omogućen je tek sa nekoliko cesta koje prolaze
prirodnim prevojima.
238